Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Yecu olimo gang pa Petero ci ocango maro Petero.—Matayo 8:14, 15; Marako 1:29-31

Gengo Nyom Tika Obedo Cik ma Lukricitayo Myero Gulubi?

Gengo Nyom Tika Obedo Cik ma Lukricitayo Myero Gulubi?

DINI mapol i twok lobo lung, calo Katoli, kanica pa Orthodox, dini pa Budda, ki mukene mapol gigengo lupwonyegi ki padigi ni pe gunyomme. Kitungcel, dano mapol gitamo ni man aye oweko tim me buto ma pe opore dok ma kelo lewic tye ka nya i kin lupwonye dini ki padi.

Pi man, pore tutwal me penye ni, Gengo nyom tika obedo pwony me Ginacoya ma myero Lukricitayo gulubi? Me gamo lapeny man, kong dong wanenu kit ma tim meno ocakke kwede ki kit ma Lubanga neno kwede lok man.

GENGO NYOM I TEKWARO ME DINI

I 2006, Pope Benedict XVI owaco ni gengo nyom tektek obedo “tekwaro ma ocakke wacon cokcok ki kare pa Lukwena.”

Ento, gengo nyom pe obedo gin ma Lukricitayo me cencwari me acel onongo gitimo. Ki lok ada, lakwena Paulo, ma okwo i cencwari me acel, ociko luye luwote me gwokke ki jo mogo ma “gin lugoba” ma “gijuko ni dano pe gunyom.”—1 Temceo 4:1-3.

I cencwari me aryo aye tim me gengo nyom ocako rwako lwite i kanica pa “Lukricitayo” ma tung Kupoto Ceng. Ma lubbe ki buk me Celibacy and Religious Traditions, tim man “rwatte ki tam manyen ma ocako katti i Ker me Roma ma kwako kwero tim me buto.”

I cencwari ma lubo meno, lukiko me kanica ki jo ma gilwonge ni Church Fathers gucwako tim me gengo nyom pi lutela dini. Gin gutamo ni tim me buto obedo gin ma cido kom dano dok pe rwatte ki tic pa lutela dini. Ento, buk me Encyclopædia Britannica ocimo ka maleng ni “nio wa i cencwari me 10 padi mapol ki bicop mogo onongo gire gitye ki mon.”

Gengo nyom pi lutela dini obedo gin ma kiketo macalo cik i Lukiko me Lateran i mwaka 1123 ki 1139, ma obedo i boma me Roma, dok meno obedo cik ma dini pa Katoli lubo nio wa i kare-ni. Cik man okonyogi pe me rwenyo cente ki jami pa kanica ka padi mo munyomme omiyo jami pa kanica bot dakone nyo lutinone.

KIT MA LUBANGA NENO KWEDE GENGO NYOM

Neno pa Lubanga i kom gengo nyom tye ka maleng i Baibul. I Baibul, watwero kwano lok pa Yecu i kom jo ma gubedo labongo nyom calo en “pi ker me polo.” (Matayo 19:12) Ma lubbe ki lok man, lakwena Paulo oloko i kom Lukricitayo ma gulubo lanenne i bedo ma wigi nono “pi lok me kwena maber.”—1 Jo Korint 7:37, 38; 9:23.

Ento, Yecu gin ki Paulo pe gumiyo cik ma gengo ni Lukricitayo pe gunyomme. Yecu owaco ni bedo labongo nyomme obedo “mot” ma lulub kore mogo pe gitye kwede. I kare ma Paulo ocoyo lok i kom “jo ma pud peya gunyomme,” en owaco ka maleng ni “pe anongo cik mo ma oa ki bot Rwot, ento amiyo tamma.”—Matayo 19:11, NW; 1 Jo Korint 7:25.

Medo i kom meno, Baibul nyuto ni Lukricitayo mapol i cencwari me acel, ma i kingi tye iye lakwena Petero, onongo gubedo jo ma gunyomme. (Matayo 8:14; Marako 1:29-31; 1 Jo Korint 9:5) Adada, pi tim carocaro ma oromo lobo Roma i kare meno, Paulo ocoyo ni ka ce laneno mo onyomme, ci en “myero obed ki dako acel” kun “gwoko lutinone miyo gibedo ki winy.”—1 Temceo 3:2, 4.

Co magi onongo gibedo ki mongi i yo me buto, pien Baibul otito atir ka maleng ni “laco myero ocob miti pa dakone” dok ociko jo munyomme ni “dano acel acel pe myero okwer pi kome bot lawote”. (1 Jo Korint 7:3-5) Dong tye atir ka maleng ni, gengo nyom pe obedo gin ma Lubanga mito, dok pe obedo cik ma lutela pa Lukricitayo myero gulubi.

PI LOK ME KWENA MABER

Ka bedo labongo nyom pe kiketo macalo cik, ci pingo Yecu ki Paulo gubedo ki pwoc i kom jo ma wigi nono? Pien bedo labongo nyomme weko ngat moni bedo ki kare me nywako kwena maber ki dano. Jo ma pe gunyomme giromo mine i yo mapol, kit macalo pe gitye ki par mapol ma jo munyomme gitye kwede.—1 Jo Korint 7:32-35.

Tam kong i kom labol pa David, ma oweko dog ticce i Boma me Mexico ma onongo kicule iye maber, ci okobo i caro mo i lobo Costa Rica pi pwonyo lok me Baibul. David tika winyo ni bedo labongo nyom okonye me timo meno? En ogamo ni, “Labongo akalakala mo.” Omedde ni, “Obedo tek me pwonyo jami me tekwaro ki kit me kwo manyen, ento kit macalo an onongo atye kena-ni, loko kwona obedo yot.”

Claudia, Lakricitayo mo ma wiye nono ma okobo ka tic i kabedo mapatpat ka ma can lutit kwena tye iye owacci: “Anongo yomcwiny i ticca pi Lubanga. Niyena ki watta pi Lubanga ojing matek i kare ma aneno kit ma en gwoka kwede.”

“Meno aye pe gin ma pire tek, kadi ibedo ngat munyomme nyo wi nono, ibibedo ki yomcwiny ka itiyo pi Lubanga Jehovah ki cwinyi ducu.”—Claudia

Bedo labongo nyom pe myero obed yec mapek ma nurowa. Lamego Claudia omedo lokke ni: “Meno aye pe gin ma pire tek, kadi ibedo ngat munyomme nyo wi nono, ibibedo ki yomcwiny ka itiyo pi Lubanga Jehovah ki cwinyi ducu.”—Jabuli 119:1, 2.