Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Medde ki Kwoni ka Keny Oket

Medde ki Kwoni ka Keny Oket

“Cwinya otur adada. Kwo onongo tye ka wot maber, ento apo ni adong nono labongo gin mo keken.”​—MARK, * kenye oket pi mwaka acel.

“Cwara onongo gimitte gin ki lamego mo ma myero walwong ni latinwa. I kare ma kenywa oket, abwot ki i tim gerone, ento lewic obedo ka maka dok awinyo ki i cwinya ni konya pe.”​—EMMELINE, kenye oket pi mwaki 17.

Jo mogo gitamo ni ka kenygi oket ci kwogi bibedo maber, mukene gimito gwoko nyomgi ento pe giromo weko luotgi me medde i nyom meno. Ento, pol pa dano ginongo kwo tek adada ka ce guketo kenygi. Ki lok ada, ka kenyi oket cokcok-ki, man bikeli cwercwiny madit ma peya irwatte kwede i kwoni. Itwero nongo adwogi maber ka ilwodo lok i kom tam mogo ma Baibul miyo ma giromo konyi wek ilweny ki peko ka kenyi oket.

PEKO ME 1: TAM MARACO.

Cwer cwiny ma bino pi peko me cente, pito lutino, ki dong bedo kic kic twero bwoyo in woko, dok iwinyo pi kare malac. Lamego mo ma nyinge Judith Wallerstein, ma dong oto woko-ni owacci kadi bed i nge mwaki mapol ma keny dong oket, jo mogo pud gitamo ni luotgi pe obedo lagen dok otenyogi woko, ma oweko gitamo ni “kwo konye pe, turo cwiny, dok bene tek.”

GIN MA ITWERO TIMONE

  • Itwero cwalo kare me koko. Oromo bedo ni itye ka paro luoti ma pud imaro tutwal-li. Kadi bed ni wat i kinwu onongo pe tye maber, pud iromo koko pien pe inongo yomcwiny ma onongo itamo ni ibibedo kwede ka ce inyomme-ni. (Carolok 5:18) Pe iwek lewic omaki me “koko.”​—Latitlok 3:1, 4.

  • Pe ibed keni keni. Kadi bed mitte ni myero ibed keni ka itye ka koko, ento pe ber me bedo ma pe iribbe ki jo mukene pi kare malac. (Carolok 18:1) Ka itye ka boko lok ki luremi, lok i kom jami mabeco pien bedo ka lok cawa weng i kom luoti macon-ni ryemo jo mukene woko ki boti. Ka ce omyero imok tam ma pigi tego cutcut i nge keto nyomwu, nong kony ki bot ngat mo ma igeno.

  • Tam pi yot kom. Cwercwiny ma bino pi ket keny pol kare kelo two calo preca nyo abar wic lela. Bed ka loko cam, ryeyo ler, ki dong nongo nino muromo.​—Jo Epeco 5:29.

  • Kan jami mogo ma weko pud ibedo ki akemo i kom luoti macon nyo jami ma pe imitogi ento gwok karatac mogo ma pigi tego. Ka jami calo cal me nyomwu keli cwercwiny, ci gwokgi i bok pi lutinoni.

  • Lweny ki tam maraco. Olga, ma oketo kenye i kare ma cware otimo abor owaco ni: “Abedo ka penye kekena ni, ‘Gin ango ma tye bot lamego-ni ento pe bota?’” Lacen, Olga oniang ni bedo ka tamo i kom jami maraco romo weko ‘cwinyi doko goro.’​—Carolok 18:14.

    Dano mapol ginongo ni coyo tamgi piny konyogi me tiro kit ma myero gitam kwede. Ka itye ka timo man, ci temme me kati ki tam manyen wek ole ka wang tam macon ma itye ka lweny kwede-ni. (Jo Epeco 4:23) Nen kong labol aryo:

    Tam macon: Balla aye oweko luota pe obedo lagen.

    Tam manyen: Balla pe miyo twero bot luota me timo tim abor.

    Tam macon: Abalo mwaki maber me kwona ki laco ma pe opore pira.

    Tam manyen: Abibedo ki yomcwiny ka pe abedo ka tamo pi kwo mukato angec ento atamo pi kwo ma anyim.

  • Pe iket cwinyi i lok maraco. Lurem kacel ki wadi ma giparo piri giromo waco lok ma cwero cwinyi nyo ma ineno ni pe opore: ‘Dako ni onongo pe opore piri’ nyo ‘Lubanga pe mito ni kiket keny.’ * Pi tyen lok matir, Baibul miniwa tam ni: ‘Pe iket cwinyi i lok ducu ma dano giwaco.’ (Latitlok 7:21) Martina, ma kenygi oket dong pi mwaki aryo owaco ni: “Ma ka keto tamma ducu i lok ma cwero cwinya, atemme me neno jami kit ma Lubanga neno kwede. Pien tamme tye malo kato tamwa woko.”​—Icaya 55:8, 9.

  • Leg bot Lubanga. En cuko cwiny jo ma wore me ‘keto pargi ducu i kome’ tutwalle ka cwercwiny odiyogi woko.​—1 Petero 5:7.

TEM TIMO MAN: Coo piny tyeng mogo me Baibul ma itamo ni giromo konyi, dok mwongi ka ma itwero nenone cawa weng. Mapat ki wang Baibul ma kiketogi malo-ni, dano mapol ma kenygi oket gunongo adwogi maber ki i tyeng magi: Jabuli 27:10; 34:18; Icaya 41:10; ki Jo Roma 8:38, 39.

Wek lok pa Lubanga ogwoki i kare ma kwo tek

PEKO ME 2: WAT MA TYE I KIN IN KI LUOTI MACON.

Juliana ma onongo dong orii i nyomme pi mwaki 11 kulu-ni owacci: “Abako doga bot cwara ni pe myero oa. Ento i kare ma en oa, abedo ger adada i kome kacel ki dako ma en okobo bote-ni.” Jo mapol ma kenygi oket gimako akemo i kom luotgi macon pi mwaki mapol. Ento, i kine mogo mitte ni myero gulok i kingi kare ki kare, tutwalle ka gitye ki lutino.

GIN MA ITWERO TIMONE

  • Wek wat maber obed i kin in ki luoti macon. Lok i kom jami ma pigi tego dok bene pe idur lok mapol. Jo mapol gunongo ni timo man weko kuc bedo tye i kingi.​—Jo Roma 12:18.

  • Pe iwac gin mo ma kelo daa. Ka inongo ni kitye ka kok i komi, tira man ma nonge i Baibul-li romo konyi: “Ngat ma tye ki ngec loko lok manok.” (Carolok 17:27) Ka ce inongo ni lokwu pe ka nyako nyige, iromo wacci: “Wek kong atam i kom gin ma iwaco ni ka dong walok iye lacen.”

  • Temme ki tekki ducu pe me ribo jami ma pigi tego boti ki pa luoti macon. Jami magi kwako waraga me kot nyo rekod me lim ma itye kwede.

TEM TIMO MAN: Ka ce itye ka lok ki luoti macon i nino mukene, temme me neno lanyut mogo ma cimo ni ngat acel i kinwu-ni tye ka gengo ngeye nyo pe mito loko tamme. Ka twere, penye me giko lokwu woko nyo medde ki lokke kun wutiyo ki cim.​—Carolok 17:14.

PEKO ME 3: KONYO LUTINONI ME JOLO KWO MANYEN.

Maria wiye opo i kom kit ma kwo olokke kwede i kare ma kenygi oket: “Nyara matidi obedo ka kok cawa weng dok bene ocako lac i ot. Ki bene, abedo ka neno kit ma nyara madit-te winyo kwede kadi bed ni pe otitta lok ma i cwinye.” Ento, oromo bedo ni iwinyo ni ipe ki cawa nyo kero me konyo lutinoni ka ce mitte ni i konygi.

GIN MA ITWERO TIMONE

  • Cuk cwiny lutinoni me lok kwedi ma lubbe ki kit ma giwinyo kwede ki i cwinygi, kadi bed ni man romo kelo “lok atata.”​—Yubu 6:2, 3.

  • Pe imi tic ma pe opore bot latinni. Kadi bed ni imito ni kicuk cwinyi ki dok bene latinni tye atera me timone, pe ber dok rac adada me penyo latin me timo gin ma dano madit aye myero otim. (1 Jo Korint 13:11) Gwokke pe me tito mung ma i cwinyi bot latinni nyo iweko en aye kubo kin in ki luoti macon.

  • Kony latinni wek obed ki yub maber. Kwo i kabedo acel ki dok lubo yub ma itye kwede konyo, ento ma pire dong tek loyo aye ni omyero iti matek me gwoko watwu macalo jo me ot ki Lubanga. Man kwako kwano Baibul ki dong bedo ki woro pi jo me ot.​—Nwoyo Cik 6:6-9.

TEM TIMO MAN: I cabit-ti, wac bot lutinoni ni imarogi ki dok ni gin aye pe guweko kenywu oket. Gam lapenygi ka gupenyi labongo kok i kom luoti macon.

In iromo medde ki kwoni ka keny oket. Melissa, ma kenye oket i nge rii i nyom pi mwaki 16 kulu owaco ni, “I kare ma kenywa oket, atamo ni ‘Man aye pe kit ma onongo amito ni kwona obed kwede.’” Ento, kombeddi-ni en tye ma cwinye yom kadi bed ni kenygi oket. En owacci, “Awinyo ni kwona tye maber, pien dong agiko koko ange pi jami mutimme angec.”

^ para. 2 Pe nyinggi kikome.

^ para. 18 Lubanga dag keto keny pi tyen lok ma pe atir. Ento ka laco nyo dako odonyo i tim tarwang, Lubanga yeni ngat acel ma balle pe-ni romo moko tamme me keto kenygi woko. (Malaki 2:16; Matayo 19:9) Nen pwony ma wi lokke tye ni “Gin ma Baibul Waco​—Lubanga Dag Keto Keny i Yo Mene?” i Awake! me Febuari 8, 1994, ma Lucaden pa Jehovah aye gugoyo.

PENYE KEKENI NI . . .

  • Tika acwalo kare me koko ma lubbe ki kenya ma oket-ti?

  • An atwero weko bedo ki akemo i kom luota macon nining?