Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Onongo Ingeyo?

Tika Onongo Ingeyo?

Tika jami ma kigologi ki piny moko rekod me Baibul?

Sargon II, kabaka me aciria ma kiloko i kome I Icaya 20:1

Lok ma kicoyo i buk me Biblical Archaeology Review waco ni jo ma gigolo piny gumoko ni “olo to dano 50” ma kiloko i komgi i Ginacoya me leb Ibru gubedo kwo. I kin jo magi aye luker 14 me Juda ki Icrael, ma i kine tye iye jo muywek calo Daudi ki Kejekia, ki ma pe kingeyogi tutwal calo Menakem ki Peka. Man bene kwako Parao abic ki luker 19 me Aciria, Babilon, Moab, Percia, ki dong Ciria. Ento, pe ni jo ma giloyo ker kwaro keken aye kiloko i komgi i Baibul kacel ki rekod pa jo ma gigolo piny. Pi meno, jo ma pe guywek calo lulamdog, lucoc, ki ludito mukene bene kiloko i komgi.

Ma lubbe ki lok kom jo magi ducu, buk man waco ni tye “caden mucwiny ma moko lok komgi labongo akalakala” ni gubedo kwo. Tye kono ni, Ginacoya me leb Grik bene loko i kom jo muywek ma gukwo con i kare ca dok jami ma kigologi moko lok kom jo magi​—dano calo Kerode, Pontio Pilato, Tiberio, Kayapa, ki Cergio Paulo.

Labwor gurweny awene ki i lobo Palestina?

Cal labwor ma kiyubo ma ryeny aryenya i kom matafali ma kiwango ki mac i babilon

Kadi bed ni labwor dong gipe i tim me lobo Icrael i kareni, ento wang Ginacoya ma romo 150 kulu nyuto ni jo ma gucoyo Baibul onongo gitye ki ngec i kom labwor. Pol pa wang Ginacoya magi gicung pi gin mo ento bene jo mukene gulwenyo ki labwor ada. Dano calo Samson, Daudi, ki Benaya kiwaco ni guneko labwor. (Lungol. 14:5, 6; 1 Samuel 17:34, 35; 2 Samuel 23:20) Jo mukene labwor onekogi woko.​—1 Luker 13:24; 2 Luker 17:25.

I kare macon, labwor me Acia (Panthera leo persica) onongo nonge cakke ki i Turkey ki lobo Grik me o i lobo Palestina, Acira, Mecopotamia, ki dong kumalo me lobo India. Lee man ma onongo kilworo dok kiworo tutwal-li pol kare onongo i kare macon kinenogi i Near Eastern art. Cal labwor ma kiyubo ma ryeny aryenya i kom matafali ma kiwango ki mac onongo nonge i yo ma dano giwoto ki iye i lobo Babilon.

Kiwaco ni lwak gubedo ka dwaro labwor i lobo Palestina tung i agikki me cencwari me 12 K.M. Labwor nen calo kityekogi woko inge 1300. Ento kadi bed kumeno, i cencwari me 19 dano pud gubedo ka wacci gineno labwor i Mecopotamia ki i Ciria ki bene i Iran ki dok kineno labwor i Iraq i acakki me cencwari me 20.