Cit atir i jami ma tye

Pingo Lucaden pa Jehovah Pe Gikwero Nino Madito Mogo?

Pingo Lucaden pa Jehovah Pe Gikwero Nino Madito Mogo?

 Lucaden pa Jehovah gingeyo nining ni Lubanga cwako kwer moni nyo pe?

 Ma peya Lucaden pa Jehovah gumoko me kwero nino moni nyo pe kong gineno ngo ma Baibul waco. Tye kwer mogo ma nen ka maleng ni pe rwatte ki cik me Baibul. Ka tye kit meno, ci Lucaden pa Jehovah pe ginywako iye. Ento tye kwer mukene ma Lacaden acel acel aye myero omok iye tamme, dok ka gitye ka moko tamgi i lok man, gitute me ‘bedo ma cwinygi leng i nyim Lubanga ki i nyim dano ducu.’​—Tic pa Lukwena 24:16.

 Magi aye lapeny mogo ma Lucaden pa Jehovah gipenye kwede ka gitye ka moko tam madok i kom kwer ma gitwero nywako iye a

  •   Tika kwer-re jenge i kom pwony ma pe rwatte ki gin ma Baibul waco?

     Cik me Baibul: “Wua woko ki i kingi, wupokke woko kwedgi, man lok pa Rwot, pe wugud gin mo ma kome ki keni.”​—2 Jo Korint 6:15-17.

     Me pokke woko kwicikwici ki i kom pwony ma pe rwatte ki Lok pa Lubanga, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer ma kubbe ki jami magi:

     Kwer ma kubbe ki woro lubange me goba. Yecu ocikowa ni: “Wor Rwot Lubangani, dok bene iti pire keken.” (Matayo 4:10) Ma lubbe ki tira meno, Lucaden pa Jehovah pe gikwero karama me nywalo Yecu, Easter, nyo Kwer me Mai, b pien kwer magi orwako lwite i kom woro lubange me goba me ka Jehovah. Medo i kom kwer magi, Lucaden pa Jehovah bene pe ginywako i kwer ma kiloko iye piny-nyi.

    •  Kwanzaa. Kikwanyo nyig lok ni Kwanzaa “ki i leb Swahili ni matunda ya kwanza, dok gonye ni ‘cam mukwongo cek.’ Man nyuto ni kwer man jenge i kom kwer ma onongo kikwero pi kac mukwongo i tekwaro me Afrika.” (Encyclopedia of Black Studies) Kadi bed ni jo mogo giwaco ni kwer me Kwanzaa pe kubbe ki dini mo keken, ento buk me Encyclopedia of African Religion oporo kwer man ki kwer mo me Afrika ma onongo kwako tyero cam mukwongo cek me miyo pwoc bot “lubange mogo kacel ki kwarigi muto.” Buk man dok medde ni: “Kwer me Kwanzaa ma obedo kwer pa Ocol me Lobo Amerika bene kwako miyo pwoc pi mot ma ginongo ki bot kwarigi muto.”

      Kwanzaa

    •  Kato Mwaka. Ma lubbe ki kit ma kwer man ocakke kwede, The World Book Encyclopedia waco ni: “I mwaka 46 K.M., Laloc mo me Roma ma nyinge Julius Caesar ocako te kwer me Kato Mwaka i nino dwe acel me Januari. Nying ni Januari-ni oa ki i nying lubanga mo ma kilwongo ni Janus, ma onongo tye ki wange aryo​—acel neno anyim, ki acel neno angec.” Buk me The Uzbekistan National Encyclopedia waco ni: “Ma lubbe ki tekwaro pa Luroma, Janus onongo kineno calo lubanga me doggola, ma yabo yo me donyo ki me kato, en aye onongo cako te gin mo keken (kadi wa kwo pa dano) ki dong winye mo keken ma onongo timme i kin dano.”

    •  Nauruz (Nowruz). “Kwer man ocakke wa con ki i dini me Zoroastrianism, dok tye i kin nino maleng loyo ki i kalenda me dini man. . . . Ma lubbe ki tekwaro me dini me Zoroastrianism, lubanga me Ngico ryemo lubanga me Dyeceng ma kilwongo ni [Rapithwin] i te ngom i dwe ma nongo piny ngic adada. Ento en dwogo cen i cawa abicel me dyeceng i nino me Nowruz dok kijole ki yomcwiny adada.”​—United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization.

    •  Shab-e Yalda. Kwer man bedo i nino ma nongo dyewor lac loyo dyeceng. Dok poto i Dwe me Apararyo. Ma lubbe ki buk me Sufism in the Secret History of Persia, kwer man “kubbe ki woro lubanga me dero ma nyinge Mithra.” Dok kiwaco bene ni kwer man kubbe ki kwer pa Luroma ki Lugrik me woro lubange me ceng. c

    •  Miyo Pwoc. Calo Kwanzaa, kwer man bene oa ki i kwer mo me kare macon ma onongo bedo i kare me kac pi woro lubange mapatpat. I nge kare mo, “kwer magi odonyo wa i dini pa Lukricitayo.”​—A Great and Godly Adventure​—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving.

     Kwer ma jenge i kom tim tyet ki nongo gum kom. Baibul waco ni jo ma ‘giyubo meja pi jok wek ominigi gum’ gitye i kin ‘jo ma gubwoto Rwot’ Jehovah woko. (Icaya 65:11) Pi meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer magi:

    •  Ivan Kupala. Buk me The A to Z of Belarus waco ni: “Dano mapol gitamo ni i kare me kwer man [Ivan Kupala] teko mogo kati woko i yo me tango, dok jo ma cwinygi tek ki ma komgi gum ginongo teko magi.” I acakki-ne, kwer man onongo pa lukamfiri me kwero pi nino ma nongo dyeceng lac loyo dyewor. Dok onongo bedo i Dwe me Abicel. Ento buk me Encyclopedia of Contemporary Russian Culture waco ni, lacen “kirubo kwer man ki kwer pa Kanica [nino maleng pa Jon Labatija] i kare ma lukamfiri gujolo dini pa Lukricitayo.”

    •  Acakki me Mwaka pa Jo China ki Korea. “I nino man miti pa dano polle bedo me nongo gum kom, woro lubange ki tipo pa jo muto ki dong me yelle ki tek-ki ducu wek jami mabeco otimme i kwogi i mwaka meno manyen-ni.” (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China) I yo acel-li, kwer pa jo Korea me donyo i mwaka manyen bene “kwako woro kwarigi muto, kwer mogo me ryemo cen maraco ki me nongo gum kom ki dong tyet me niang jami ma bitimme i mwaka meno manyen-ni.”—​Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide.

      Kwero Mwaka Manyen i China

     Kwer ma jenge i kom tam ni dano tye ki tipo ma pe to. Baibul waco ka maleng ni dano ma timo bal bito. (Ejekiel 18:4) Pi meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer ma kiketogi piny-nyi pien kwer magi weko dano tamo ni ka ngat moni oto, en pud dok medde ki kwo calo tipo:

    •  Nino pa Jo muto. Ma lubbe ki buk me New Catholic Encyclopedia, man obedo nino me “po pi jo ducu ma guto.” I kine ka mwaka 500 K.M. me o i 1500 K.M. dano mapol onongo giwaco ni jo muto ma gitye ka lonyo gikato woko i nino meno calo tipo, cen, ogwal nyo gin mukene mapat ci gicito bot jo ma obedo ka unogi i kare ma pud gikwo.”

    •  Kwer me Qingming (Ch’ing Ming) ki Kwer pi Tipo ma Kec Neko [Hungry Ghost Festival]. Kwer aryo magi kitimo i lobo China me woro kwarigi muto. Buk me Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals waco ni: I kwer me Ch’ing Ming, “kiwango cam, ginamata, ki cente ma pote wek kec ki orwo pe onek jo muto, ki dok wek pe gubed ki can lim.” Buk meno bene waco ni, i Dwe me Kwer pi Tipo ma Kec Neko, tutwalle i dyewor ma dwe opo nyen, [dano gitamo ni] wat i kin jo muto ki jo makwo bedo macok adada ma loyo kare mo keken, pi meno pire tek me yomo cwiny jo muto ki dok me woro kwarigi muto i kare meno.”

    •  Chuseok. Buk me The Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics waco ni: Kwer man kwako “tyero cam ki kongo bot tipo pa jo muto.” Kwer man nyuto ni gitye ki “niye ni dano medde ki kwo calo tipo i nge to.”

     Kwer ma kubbe ki tim tyet ki tango. Baibul waco ni: “Pe kinong ngat mo i kinwu ma owango wode nyo nyare me gityer, nyo dano mo ma odoko latyet, nyo latyet ki ajaa, langi i dyel, latal, lakot piny, lakor tipo, min jok nyo lapeny dog tipo pa lato. . . . En bedo me kwer bot Rwot.” (Nwoyo Cik 18:10-12) Lucaden pa Jehovah pe ginywako i tim tyet mo keken​—man kwako wa tyet ki lakalatwe nyo jami ma i dan polo, pi meno pe gikwero Halloween nyo kwer magi:

    •  Mwaka Manyen pa Jo Sinhala ki Tamil. “I kwer magi . . . kitimo jami mogo i cawa ma nongo lutyet ki lakalatwe gutyeto ci gunongo ni bikelo gum kom ka kitimo i cawa meno kikome.”​—Encyclopedia of Sri Lanka.

    •  Songkran. Man obedo kwer me Asia dok kikwanyo nying kwer man ki i nyig lok mo me leb Sanskrit . . . ma gonye ni ‘wot’ nyo ‘alokaloka,’ dok kwer man bedo i kare ma nongo ceng ocako wot me donyo i Aries.”​—Food, Feasts, and Faith—​An Encyclopedia of Food Culture in World Religions.

     Kwer mogo ma onongo jenge i kom Cik pa Moses, ma dong kigiko lubogi woko pi gityer pa Yecu. Baibul waco ni: “Cik dong ogik woko i Kricito.” (Jo Roma 10:4) Lukricitayo pud ginongo adwogi maber ki i Cik pa Moses ma kimiyo bot Luicrael macon. Kadi bed kumeno, pe dong gikwero kwer me kare meno, tutwalle ma onongo bicobbe i kom Meciya pien Lukricitayo gingeyo ni Meciya dong otyeko bino woko i lobo. Baibul waco ni: Kwer “magi ducu gubedo tipo keken ma nyuto gin ma bibino, ento kom gin meno tye bot Kricito.” (Jo Kolocai 2:17) Dong Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer ma kit meno, pien me acel, kwer magi onongo nyuto jami ma bitimme i anyim dok jami magi dong gucobbe woko, ki me aryo, kimedo tim mogo ma Baibul pe cwako i kom kwer magi. Me labolle:

    •  Hanukkah. Man onongo kwer me po pi kare ma Lujudaya gudyero Ot pa Lubanga ma i Jerucalem odoco. Ento, Baibul waco ni, Yecu odoko Lalamdog Madit me ‘kema nyo ot pa Lubanga madit makato maca, pien pe kitiyo ki cing, man te lokke ni, pe gin me lobo man.’ (Jo Ibru 9:11) Pi Lukricitayo, kema me cwiny meno dong oleyo ka wang ot pa Lubanga ma Luicrael gugero i Jerucalem.

    •  Rosh Hashanah. Man obedo nino me acel me mwaka pa Lujudaya. I kare pa Luicrael macon, onongo gityero gitum ma kite dok pat bot Lubanga i nino man. (Wel 29:1-6) Ento, ma Yecu Kricito obino i lobo macalo Meciya, en ogiko “tyero gitum ki gityer woko,” dok oweko jami magi gudoko gin ma konygi pe i wang Lubanga.​—Daniel 9:26, 27.

  •   Tika kwer meno weko inywako i woro me dini mukene?

     Gin ma Baibul waco: “Gin ango ma dano ma oye Yecu twero nywako gin ki ngat ma pe oye? Ot pa Lubanga kono twero ribbe nining ki cal jogi?”​—2 Jo Korint 6:15-17.

     Kadi bed ni Lucaden pa Jehovah gitute matek me bedo ki wat maber ki jo mukene dok giworo twerogi me yero gin ma myero giye iye, gin pe gidonyo i kwer ma weko ginywako i woro pa dini mukene, me labolle:

     Kwer pi ludito me dini nyo kwer mogo ma cuko cwiny dano me dini mapatpat me ribbe kacel i woro. I kare ma jo pa Lubanga gudonyo i lobo manyen ka ma jo ma iye onongo gitye i dini mukene, Lubanga owaccigi ni: “Pe wuket gicikke mo kwedgi, kadi bot lubangagi. . . . pien ka wubiworo lubangagi, ci bidoko owic botwu.” (Nia 23:32, 33) Pi meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer calo magi:

    •  Loy Krathong. Man obedo kwer me lobo Thailand, “dok i kare me kwer man, dano giketo oboke ki kandol nyo odok makur i atabo, ci gicwalo atabo meno i nam. Giwaco ni atabo meno cwalo cen ki lam maraco woko. Ento ki lok ada, kwer man tye me po pi kor tyen Buddha ma odong.”​—Encyclopedia of Buddhism.

    •  Nino me Ngut pi Bal. Gajeti akwana mo me Papua New Guinea ocoyo lok pa laloc me gamentegi ni: “Jo ma ginywako i kwer man gitye ki niye i kom pwony pa Lukricitayo, dok nino man konyo dano me lobogi me lubo cik pa Lukricitayo.”

    •  Vesak. “Man aye nino maleng loyo ki i kin nino maleng mukene-ni ducu ma dini me Buddha kwero, obedo kwer pi nywalo Buddha, kuc ki cwiny ma opye mot ma en onongo ki dong tone.”​—Holidays, Festivals, ki Celebrations of the World Dictionary.

      Vesak

     Kwer me dini ma jenge i kom pwony ma Baibul pe cwako. Yecu owaco ki lutela dini me kare macon ni: “Pi kit kwerwu, wumiyo lok pa Lubanga dong odoko goro.” Dok en bene oloko i komgi ni worogi konye pe pien gipwonyo cik pa dano. (Matayo 15:6, 9) Lucaden pa Jehovah gilubo cik man, pi meno, pe ginywako i kwer me dini mapol, me labolle:

    •  Epiphany (Nino pa Luloc Adek, Timkat, nyo Los Reyes Magos). Jo ma ginywako i kwer man giwaco ni gitye ka po pi kare ma luryeko ma lakalatwe otelogi-ni gucito ka limo Yecu, nyo pi batija pa Yecu. Ki i kwer man, kiloko kwer pa lukamfiri me woro lubange me kulu ki wang it wek odok kwer pa Lukricitayo.” (The Christmas Encyclopedia) Timkat, ma obedo kwer ma cok rom ki kwer me Epiphany bene “orwako lwite matut adada i tim me tekwaro.”​—Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World.

    •  Ceng Ting pa Maria Maleng. Man obedo kwer me po pi nino ma kiwaco ni kitingo Maliam makwo ci kitero i polo. Buk me Religion and Society​—Encyclopedia of Fundamentalism waco ni: “Kwer man onongo pe i kanica me kare macon, dok pe kiloko iye i Baibul.”

    •  Kwer me po pi Maria ma Labongo Cilo. Buk me New Catholic Encyclopedia waco ni: “Pe kitito pwony man ni Maria pe ki roc-ci maber tutwal i Ginacoya . . . Ento obedo pwony ma kanica aye ocako.”

    •  Ni Rii Kec. Ma lubbe ki buk me New Catholic Encyclopedia, man obedo kare me ngut pi bal ki rii kec, dok ocakke i cencwari me angwen,” mwaki 200 i nge tyeko coyo Baibul. Buk man dok oloko i kom nino me acel me ni rii kec nyo ceng buru ni: “Keto buru i tur nyim jo ma lugen i Ceng Adek ocakke i Kanica pa Katoli i 1091.”

    •  Meskel (nyo, Maskal). Buk me Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World waco ni: “Man kwer me Etiopia me po pi nino ma kiwaco ni kinongo iye Yatariya mukwongo ma kiguro iye Yecu-ni. I nino man, kimoko wang o ci kibedo ma myel kun kirumo mac meno dyere.” Ento Lucaden pa Jehovah pe gitiyo ki yatariya i worogi.

  •   Tika kwer meno mono miyo deyo bot dano, dul, nyo lanyut me lobo mo?

     Gin ma Baibul waco: “Rwot owaco kuman ni, ‘ngat ma keto genne i kom dano giceno woko, ma keto genne i kom kero pa dano, ngat ma loko cwinye woko ki i kom Rwot.’”​—Jeremia 17:5.

     Kadi bed ni Lucaden pa Jehovah gitye ki pwoc pi jo mukene dok gilego pigi, gin pe ginywako i kwer magi:

     Kwer me keto deyo i kom laloc nyo ngat mo muywek. Baibul waco ni: ‘Wek dano ma yweyo-ni obedi; dano kono konyo ango?’ (Icaya 2:22) Man oweko Lucaden pa Jehovah pe ginywako me labolle, i kwero nino me nywal pa laloc mo keken.

     Woro bendera me lobo. Lucaden pa Jehovah pe giworo bendera mo keken. Pingo? Pien Baibul waco ni: “Wugwokke, pe wuwor jogi [nyo cal].” (1 Jon 5:21) Jo mogo i kare-ni pe gineno bendera calo cal​—nyo calo gin ma dano woro—​ento ngat mo ma kwedo lok me tekwaro ma nyinge Carlton J. H ocoyo ni: “Gin ma nyuto niye pa dano i kom lobogi ki dok ma giworo loyo aye bandera.”

     Kwer me miyo deyo bot jo maleng. Ngo ma otimme i kare ma latic pa Lubanga mo oryebbe piny i nyim lakwena Petero? Baibul waco ni: “Petero oile malo, kun waco ni: ‘A malo icung; an bene adano adana.’” (Tic pa Lukwena 10:25, 26) Petero ki lukwena mukene-ni pe guye deyo nyo woro ki bot jo mukene, man oweko Lucaden pa Jehovah bene pe ginywako i kwer mo keken me woro nyo po pi jo ma kinenogi ni gileng, me labolle, pe ginywako i kwer calo:

    •  Nino pa Jo Maleng. “Man obedo nino ma kikwero iye jo maleng ducu ma guto . . . Kit ma kwer man ocakke kwede pe kingeyo.”​—New Catholic Encyclopedia.

    •  Nino pa Maria Maleng. Man obedo nino me po pi ngat mo ma kiwaco ni en aye gwoko lobo Mexico,” dok jo mogo giwacci en aye Maliam, min Yecu. Kiwaco ni en onen i yo me tango bot lapur mo i 1531.​—The Greenwood Encyclopedia of Latino Literature.

      Nino pa Maria Maleng

    •  Nino me Mako Nying. Buk me Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals waco ni: “Man obedo nino ma kimiyo iye nying ngat mo maleng bot latin dok man bedo i kare me batijane macalo latin matidi nyo i nino me dongo lemme.” Buk man dok medde ni “man obedo nino pa ludini mucwiny.”

     Kwer pi tute me kelo alokaloka. Baibul waco ni: ‘Yenyo ka larre bot Rwot ber kato geno dano.’ (Jabuli 118:8, 9) Me nyutone ni gigeno Lubanga me ka keto gengi i kom dano, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwero Nino pa Bulu nyo Nino pa Mon, pien kwer magi cwako tim me wibye ki yelle pa dano me kelo alokaloka i lobo. Man oweko pe bene ginywako i kwer me po pi nino ma kigiko iye tim me bedo ki opii. Me ka meno, giketo gengi i kom Ker pa Lubanga ni en keken aye bigiko apokapoka ki tim me tero jo mukene calo rwomgi lapiny.​—Jo Roma 2:11; 8:21.

  •   Tika kwer meno weko lobo nyo rok moni nen calo ber loyo mukene?

     Gin ma Baibul waco: “Lubanga pe poko kin dano, ento en jolo dano ma i rok ducu ma gilworo en ki ma gitiyo gin ma tye atir.”​—Tic pa Lukwena 10:34, 35.

     Kadi bed ni Lucaden pa Jehovah mapol gimaro lobogi dok gungi ki bedo i iye, gin pe ginywako i kwer mogo ma miyo deyo i kom lobo nyo rok mo keken kit ma kitito kwede piny-nyi.

     Kwer me miyo deyo bot lumony. Me ka tito pi ber pa lweny, Yecu ociko lulub kore ni: “Wumar lukworwu, dok bene wuleg Lubanga pi jo ma keto ayelayela i komwu.” (Matayo 5:44) Pi meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer mogo me miyo deyo bot lumony, man kwako kwer magi:

    •  Nino me Anzac [Nino pa Oteka.] “Anzac niange ni Lumony me Australia ki New Zealand, [Australian and New Zealand Army Corps]” dok meno obedo “nino me po pi jo ma kinekogi i dog lweny.”​—Historical Dictionary of Australia.

    •  Nipo pi Lumony Macon. Man obedo kwer me keto deyo i kom lumony macon nyo ma guto i dog lweny pi lobogi.”​—Encyclopædia Britannica.

     Kwer me po pi gin mutimme i lobo moni nyo nino ma gunongo iye locken. Yecu owaco ni lulub kore ‘pe jo me lobo, kit macalo en epe dano me lobo.’ (Jon 17:16) Kadi bed ni Lucaden pa Jehovah gimaro pwonyo lok i kom jami mutimme i lobogi, gin pe ginywako i kwer magi:

    •  Nino pa Australia. Ma lubbe ki buk me Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life, man obedo kwer me po pi gin mutimme i 1788, i kare ma lumony me England gutweyo benderagi malo dok England ocako loyo lobo Austraila.”

    •  Nino pa Guy Fawkes. Man obedo “nino ma kikwero pien yub pa Guy Fawkes me neko Kabaka James me Acel ki luloc me England i 1605 pe ocobbe.”​—A Dictionary of English Folklore.

    •  Nino me Loc Ken. Man obedo “kwer ma timme mwaka ki mwaka ma lobe mapol gikwero pi gonyogi ki i te loc pa lobo mukene.”​—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.

  •   Kwer meno mono opong ki tim macilo?

     Gin ma Baibul waco: “Myero dong wuwek kare ma yam wubedo iye ka tiyo gin ma jo ma pe ngeyo Lubanga gimaro timo oromwu. Yam wulubo kit me tarwang, ki miti me kom, mero, karama me woro cam ki tuko marac, mat, ki woro jogi ma ic dagi.”​—1 Petero 4:3.

     Ma lubbe ki cik meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i kwer ma opong ki mero kacel ki tim carocaro. Lucaden pa Jehovah gimaro bedo kacel ki luremgi, dok i kine mukene bene gitwero mato kongo mo manok. Ento gitute matek me lobo cik me Baibul ma waco ni: “Ka wucamo cam nyo ka wumato mat, nyo gin ducu ma wutiyo, wutim ducu pi miyo deyo bot Lubanga.”​—1 Jo Korint 10:31.

     Pi meno, Lucaden pa Jehovah pe ginywako i tuku nyo kwer mogo ka ma dano gitimo iye jami ma Baibul pe cwako. Man kwako kwer pa Lujudaya ma kilwongo ni Purim. Buk mo ma kilwongo ni Essential Judaism waco ni: “Kadi bed ni Lujudaya onongo gikwero Purim me po pi nino ma kilarogi ki i cing kabaka me Percia i cencwari me abic K.M.P., ento kwer pa Luibru-ni mito bedo calo kwer me Mardi Gras.” I kwer man co girukke calo mon, dano gimer matek, dok gibedo ka wor adada.”

 Tika ada Lucaden pa Jehovah ma pe gikwero kwer mukene-ni pud gimaro jo me ganggi?

 Gimaro. Baibul pwonyowa ni myero wamar dok wawor jo gangwa ducu, labongo apokapoka me dini. (1 Petero 3:1, 2, 7) Ento ngene kene ni ka Lacaden mo okwero nywako i kwer mogo ci cwiny wadine mogo pe bibedo yom, dok gitwero winyo calo Lacaden meno pe marogi. Pi meno, Lucaden mapol gikwanyo kare me nyutone bot wadigi ni pud gimarogi, dok gitiyo ki ryeko me tittigi tyen lok muweko gimoko tam pe me nywako i kwer meno. Gitwero bene kwanyo kare me limo wadigi i kare mukene.

 Lucaden pa Jehovah tika giwaco ki jo mukene ni pe gukwer nino mogo ma dano kwero?

 Pe. Gin gingeyo ni ngat acel acel myero omok tamme pire kene. (Yocwa 24:15) Lucaden pa Jehovah ‘giworo dano ducu’ labongo paro pi dinigi.​—1 Petero 2:17.

a Pwony man pe loko i kom kwer ducu ma Lucaden pa Jehovah pe ginywako iye, dok pe nyuto cik ducu ma Baibul miyo ma gitiyo kwede ka gitye ka moko tamgi.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, by K. E. Eduljee, pot karatac 31-33.

c I lobe mogo kilwongo Kwer me Mai ni Nino pa Lutic. Ento ki lok ada, kwer man ocakke ki i lobo Roma macon. Pi ngec mapol madok i kom kwer man, nen pwony ma wiye tye ni “May Day​—What Does It Mean to You?” i Awake! me April 22, 2005, pot karatac 12-14.