Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Elias Hutter Mo Hibru Baebol Blong Hem We i Gud Tumas

Elias Hutter Mo Hibru Baebol Blong Hem We i Gud Tumas

?YU YU save ridim Baebol long lanwis Hibru? Ating nogat. Maet yu neva luk wan Baebol tu long lanwis Hibru. Be, maet bambae yu tinghae long Baebol blong yu sipos yu lanem samting we Elias Hutter i mekem long ol yia 1500, mo long tufala Hibru Baebol we hem i wokem.

Elias Hutter i bon long yia 1553 long Görlitz, wan smol taon long Jemani we i stap klosap long boda blong Polan mo Jek Ripablik. Hutter i go skul long Yunivesiti blong Lutheran, long Jena, mo hem i lanem lanwis blong ol kantri long Is. Taem hem i gat 24 yia, oli putumap hem blong i tij long yunivesiti blong Leipzig, mo i tijim lanwis Hibru. Sam yia biaen, hem i stanemap wan skul long taon ya Nuremberg, we ol studen oli save lanem lanwis Hibru, Grik, Latin, mo Jemani long fo yia. Hemia wan samting we ol narafala skul mo yunivesiti oli no naf blong mekem.

“BAEBOL YA I GUD TUMAS”

Fran pej blong Hibru Baebol blong Hutter, 1587

Long 1587, Hutter i wokem wan Baebol long lanwis Hibru, we i gat Jenesis kasem Malakae long hem. Nem blong Baebol ya Derekh ha-Kodesh, i kamaot long Aesea 35:8, mo i minim “Tabu Rod.” Fas pej blong Baebol ya i naes tumas, nao i pulum wan man blong talem se: “Evri samting ya oli soemaot se Baebol ya i gud tumas.” Be samting we i mekem se Baebol ya i spesel, hemia se hem i wan tul we i givhan long ol studen blong oli lanem lanwis Hibru.

Blong kasem save from wanem Hibru Baebol blong Hutter i gud tumas, fastaem i gud blong tingbaot tu samting we i mekem se i had blong wan man i ridim Baebol long lanwis Hibru. Faswan se, alfabet blong hem i defren, mo sekenwan se, i had blong man i luksave wan wod, from ol leta we oli stap long fored mo biaen long hem. Eksampol, traem tingbaot Hibru wod ya נפשׁ (ne’phesh), we i min se “sol.” Long Esikel 18:4, long stat blong wod ya, oli putum ה (ha), taswe tufala wod ya i kam הנפשׁ (han·ne’phesh). Sipos wan man i no luksave, bae hem i ting se הנפשׁ (han·ne’phesh) i wan wod we i defren olgeta long נפשׁ (ne’phesh).

Blong halpem ol studen blong kasem save, Hutter i yusum wan gudfala teknik blong printim ol leta long lanwis Hibru. Hem i mekem se samfala leta oli blak mo sam narafala oli waet. Hem i printim ol wod long blak leta. Be ol leta long fored mo biaen long wod ya, hem i printim long waet. Rod ya i mekem i isi blong ol studen oli faenemaot ol Hibru wod, mo hemia i givhan long olgeta blong oli lanem lanwis ya. Baebol ya New World Translation of the Holy Scriptures—With References, i yusum sem rod long ol futnot blong hem. * Hem i mekem se wod i stap long blak leta, mo ol leta long fored mo biaen long wod ya i stap long nomol raeting nomo. Long pija antap, haf we i laet moa hemia ol raeting we i stap long Hibru Baebol blong Hutter, long Esikel 18:4 mo hemia we i stap long futnot blong Reference Bible long sem vas ya.

“NIUTESTEMAN” LONG HIBRU LANWIS

Long taon ya Nuremberg, long yia 1599, Hutter i printim Matiu kasem Revelesen long 12 lanwis, mo plante taem ol man oli kolem Baebol ya se Nuremberg Polyglot. Hutter i wantem se lanwis Hibru tu i mas stap. Be hem i talem se, nating sipos hem i “rere blong spenem bigfala mane” blong pem wan Baebol long lanwis Hibru, bambae hem i no save faenem wan. * Ale hem nomo i transletem Matiu kasem Revelesen i go long lanwis Hibru. !Hem i lego ol narafala samting we hem i stap mekem, nao i finisim Baebol ya long wan yia nomo!

?Matiu kasem Revelesen we Hutter i tanem i go long lanwis Hibru, i gud olsem wanem? Wan man blong stadi long lanwis Hibru, Franz Delitzsch, i talem se: “Baebol blong hem i soemaot long ol Kristin sam samting we oli no save nating long lanwis Hibru, mo yumi save yusum Baebol ya yet, from we hem i yusum ol toktok we oli stret gud.”

WOK BLONG HEM I GIVHAN LONG OL MAN BLONG LONGTAEM

Hutter i no kam rij from wok we hem i mekem blong transletem Baebol. I luk olsem se plante man oli no pem ol Baebol blong hem. Nating se i olsem, wok we hem i mekem i impoten, mo i givhan long ol man blong longtaem. Eksampol, Matiu kasem Revelesen we hem i tanem i go long lanwis Hibru, William Robertson i mekem i kamgud moa mo i printim bakegen long 1661, mo Richard Caddick i mekem sem mak long 1798. Taem Hutter i transletem Baebol long lanwis Grik i go long Hibru, hem i tanem ol taetel ya Kyʹri·os (Masta) mo The·osʹ (God) i kam “Jehova” (יהוה, JHVH) long ol ples we oli tokbaot Jehova, mo long ol vas we oli kamaot long Jenesis kasem Malakae. Yumi intres long samting ya from we nating se plante Baebol oli tekemaot nem blong God long Niutesteman, be long Baebol blong Hutter, hem i putumbak nem blong God. Long rod ya, hem i soemaot se i stret we nem blong God i stap long Matiu kasem Revelesen.

Nekis taem we yu luk nem blong God, Jehova, long Matiu kasem Revelesen, no long futnot blong Reference Bible, i gud yu tingbaot wok blong Elias Hutter mo gudfala Hibru Baebol blong hem.

^ par. 7 Yu luk seken futnot blong Esikel 18:4 mo Apendiks 3B long Reference Bible.

^ par. 9 I luk olsem se sam man blong stadi oli bin transletem Niutesteman i go long lanwis Hibru. Wan long olgeta ya, hemia Simon Atoumanos, wan pris we i laef samwe long yia 1360. Wan narafala hemia Oswald Schreckenfuchs, wan man Jemani we i laef samwe long yia 1565. Be oli neva printim Baebol blong olgeta, mo tede ol Baebol ya oli lus.