WOL YA I FULAP LONG TRABOL
1 Protektem Helt Blong Yu
?FROM WANEM I IMPOTEN?
Ol disasta oli save afektem ol man long plante defren rod.
-
Taem trabol i kasem wan man, hemia i save mekem se hem i stres, mo taem hem i stres longtaem, hemia i save mekem hem i sik.
-
Ol bigfala trabol oli save mekem se i gat tumas man long hospital, nao i no moa gat inaf meresin.
-
Ol trabol i save mekem tu se man i no moa gat inaf mane blong pem ol impoten samting olsem kakae mo meresin.
Samting We Yu Mas Save
-
Strong sik mo stres i save mekem se yu no moa kea long helt blong yu. Nao bambae yu kam sik moa.
-
Sipos yu no tritim sik ya, yu save kam sik moa o lusum laef blong yu.
-
Sipos yu gat gudfala helt, bambae yu naf blong mekem ol gudfala desisen nating se yu kasem trabol.
-
Nating se yu pua o yu rij, yu save protektem helt blong yu.
Samting We Yu Save Mekem Naoia
Man we i waes, i save luksave denja mo i stap longwe long olgeta. Long saed blong helt, i sem mak. Taem yu traehad blong stap klin, mo kipim olting blong yu oli klin, bambae yu no sik oltaem. Blokem sik i gud moa i bitim winim sik.
“Taem ples blong mitufala i klin mo mitufala tu i klin, mitufala i no spenem tumas mane blong go long dokta mo pem meresin.”—Andreas. *
^ Mifala i jenisim sam nem long magasin ya.