Go long ol haf insaed long hem

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

Pikinini Mo Smatfon—Pat 1: ?Pikinini Blong Mi i Mas Gat Wan Smatfon?

Pikinini Mo Smatfon—Pat 1: ?Pikinini Blong Mi i Mas Gat Wan Smatfon?

 Plante moa pikinini naoia oli gat wan smatfon, a mo plante long olgeta oli save go long Intenet taem oli stap olgeta wan nomo long bedrum blong olgeta. Sipos yu letem pikinini blong yu i gat wan smatfon, ?wanem benefit blong hem? ?Wanem denja i save kamaot from? ?Mo yu save letem hem i yusum hamas taem long wan dei?

 Samting we yu mas save

 Benefit blong hem

  •   Sefti blong pikinini, mo perens i no wari. Bethany we i wan mama blong tu tineja, i talem se: “Yumi stap long wan wol we i gat plante denja long hem. I impoten tumas we ol pikinini oli save kontaktem ol perens blong olgeta kwiktaem.”

     Wan mama we nem blong hem Catherine, i ademap moa i se: “I gat sam app we i mekem se yu save konek wetem fon blong pikinini blong yu, blong luk se hem i stap wea. Sipos hem i stap draev, yu save jekem se hem i draev gud o i spid tumas.”

  •   Givhan long skulwok. Wan mama we nem blong hem Marie, i se: “Ol pikinini oli kasem homwok blong olgeta tru long imel o long teks mesej, mo oli save toktok wetem ol tija blong olgeta long sem rod.”

 Denja blong hem

  •   Yusum bitim mak. Ol yangfala oli yusum fon blong olgeta blong plante aoa long wan dei. Blong talem stret, ol perens oli spenem plante aoa olsem tu wetem ol fon mo tablet blong olgeta, be oli no spenem kwaliti taem wetem ol pikinini blong olgeta. Wan kaonsela i diskraebem sam hom se oli olsem “wan ples we ol strenja oli go hivap long hem blong wajem ol masin nomo.” b

  •   Ponografi. Folem wan ripot, evri manis, bitim haf blong evri tineja oli go lukaotem ponografi long Intenet. Yumi no sapraes, from we i isi nomo blong oli yusum smatfon blong olgeta blong mekem olsem. William we i wan papa blong tu tineja, i talem se: “Taem ol perens oli letem pikinini blong olgeta i gat wan smatfon, oli no save se oli stap openem wan stoa blong ponografi long eniples we pikinini ya i go long hem.”

  •   Dipen bitim mak long hem. Plante man oli dipen long fon blong olgeta bitim mak. Oli talem se sipos oli no save faenem fon blong olgeta, oli panik, oli wari bitim mak, mo sik tu. Sam perens oli luk se ol pikinini blong olgeta oli mekem samting we i no soem respek nating, taem oli yusum fon blong olgeta. Carmen i talem se: “Samtaem, taem mi wantem toktok long boe blong mi, hem i tanem ae blong hem i go antap, o i talem wan tok we i no soem respek nating, jes from we i no wantem se mi distebem hem.”

  •   Sam moa denja. Smatfon i openem doa long cyberbullying c mo long seksting tu, mo i save mekem pikinini i kasem plante helt problem from i stap wekap let tumas, o i no sidaon o slip long wan gudfala posisen. Sam yangfala oli yusum wan “gos app,” hemia wan app we i luk olsem se i gud nomo, eksampol wan kalkuleta, blong haedem sam samting we oli no wantem se ol perens blong olgeta i luk.

     Daniel we i papa blong wan yang gel, i talem long sot tok nomo se: “Wan smatfon i openem doa long evri samting we man i save kasem tru long Intenet, hemia ol gudfala samting mo ol rabis wan.”

  Samting we yu mas askem

  •   ‘?Pikinini blong mi i nidim wan smatfon?’

     Baebol i talem se: “Man we i tingting gud, hem i skelem gud wanwan step blong hem.” (Ol Proveb 14:15) Tingbaot vas ya mo askem yu wan se:

     ‘?Sefti blong pikinini blong mi mo ol nara samting, oli mekem se i moagud blong hem i gat wan smatfon? ?Mi mi tingting gud long ol benefit wetem ol denja blong hem? ?I gat wan narafala rod blong hem i stap sef be i no yusum smatfon?’

     Wan papa we nem blong hem Todd, i talem se: “Ol man oli save pem ol baten fon yet, mo yu save yusum blong teksem o kolem pikinini blong yu. Mo bambae yu sevem mane blong yu tu.”

  •   ‘?Pikinini blong mi i rere blong tekem responsabiliti?’

     Baebol i talem se: “Man we i waes, hat blong hem i lidim hem long rod we i stret.” (Prija 10:2) Tingbaot vas ya mo askem yu wan se:

     ‘?Wanem i mekem se mi save trastem pikinini blong mi? ?Hem i stap talemaot evri samting long mi? ?Hem i stap haedem sam samting long mi, olsem maet i no talem se ol fren blong hem oli hu? ?Hem i save finis olsem wanem blong kontrolem hem wan taem i yusum TV, tablet, o laptop?’ Wan mama we nem blong hem Serena, i talem se: “Wan smatfon i wan gudfala tul, be hem i gat bigfala paoa tu. Sipos pikinini blong yu i no gat ekspiriens be afta yu letem hem i gat wan smatfon, yu stap givim wan responsabiliti we i hevi tumas long hem.”

  •   ‘?Mi mi rere blong tekem responsabiliti ya?’

     Baebol i talem se: “Yu trenem pikinini long rod we hem i sud folem.” (Ol Proveb 22:6, futnot) Tingbaot vas ya mo askem yu wan se:

     ‘?Mi mi savegud ol fon, blong mi save givhan long pikinini blong mi blong i kasemsave long ol denja mo ronwe long olgeta? ?Mi mi save olsem wanem blong setemap app ya parental controls? ?Bambae mi halpem pikinini blong mi olsem wanem, blong hem i yusum fon long waes fasin?’ Papa ya Daniel we yumi tokbaot finis, i talem se: “Mi mi luk plante perens oli givim smatfon long ol pikinini blong olgeta, afta oli no jekem se oli save yusumgud o nogat.”

 Samting we i impoten: Ol pikinini oli nidim trening blong oli save olsem wanem blong yusumgud wan smatfon. Wan buk (Indistractable) i talem se: “Bighaf blong ol pikinini oli no naf blong bos long olgeta wan, nao oli yusum fon bitim mak, speseli taem papa mama i no save se oli stap mekem wanem, mo oli no tijim olgeta blong yusumgud.”

a Long atikol ya, tok ya “smatfon” i minim wan fon we i gat akses blong Intenet long hem.

b I kamaot long buk ya Disconnected, blong Thomas Kersting.

c Cyberbullying hem i fasin ya we man i yusum pija, video, mo mesej blong tokswea o spolem wan narafala tru long Intenet.