Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

Boefren Mo Gelfren—Pat 2: ?Mi Mas Save Wanem Taem Mi Stap Fren?

Boefren Mo Gelfren—Pat 2: ?Mi Mas Save Wanem Taem Mi Stap Fren?

 Yu yu laekem tumas wan boe o wan gel, mo yutufala i jusum blong fren blong luk sipos yutufala i save mared. Be, ?yu mas save wanem taem yutufala i stap fren?

Atikol ya bambae i tokbaot ol samting we wan boe mo wan gel i mas save taem tufala i stap fren:

 Yutufala i mas tok tru long yutufala

 Yu mo boefren o gelfren blong yu bambae i lanem plante samting long saed blong yutufala, taem yutufala i spenem taem tugeta. Mo sam samting bambae yu lanem tru long fasin blong hem blong dil wetem ol defdefren situesen.

 Be i gat sam samting we i impoten blong yutufala i tokbaot tugeta, mo yutufala i mas tok tru. Taem yutufala i mekem olsem, yu mas gat strong tingting mo no letem ol filing blong yu oli gat paoa long ol desisen blong yu long saed blong boe o gel we yu stap frenem.

 Hemia sam topik we yutufala i mas tokbaot tugeta:

  •   Mane. ?Yu yu gat sam kaon? ?Samtaem i had long yu blong yusum mane long waes fasin? Sipos wan dei yu mared, ?olsem wanem yu mo hasban o waef blong yu bambae i mekem desisen long saed blong mane we yutufala i winim, mo mane we bambae yutufala i spenem?

  •   Helt. ?Yu yu gat gudfala helt? ?Yu gat wan bigfala problem blong helt bifo?

  •   Ol mak blong kasem. ?Yu yu wantem mekem wanem long laef blong yu? ?Yu yu gat ol semfala mak olsem boefren o gelfren blong yu? Afta we yu mared, ?bambae yu gohed blong stap glad sipos situesen blong yu i jenis, nao yu no moa save kasem ol mak blong yu?

  •   Famle. ?Yu yu stap lukaot long wan memba blong famle blong yu naoia? ?Yu ting se long fiuja, bambae yu gohed blong mekem wok ya? ?Yu yu wantem gat pikinini? Sipos yes, ?yu wantem gat hamas pikinini?

 Taem yutufala i stap tokbaot ol topik ya, i gud yutufala i tok tru mo klia. I nogud yu haedem o twistim ol toktok blong yu blong mekem boefren o gelfren blong yu nomo i harem gud.—Hibru 13:18.

 Blong tingbaot: ?Wanem sam samting we yu mas save long saed blong boefren o gelfren blong yu? ?Wanem sam samting we hem i mas save long saed blong yu? ?Olsem wanem fasin blong yutufala blong storian klia naoia, i rerem yutufala blong tok tru taem yutufala i stap mekem desisen blong mared?

 Advaes Blong Baebol: “Yufala i mas tok tru long yufala.”—Efesas 4:25, New Century Version.

 “Maet gel i gat tingting ya se, ‘Long sikis manis nomo, bambae hem i askem mi blong mared,’ be maet boe i gat tingting se afta long wan yia bambae hem i jes askem. Long taem olsem, maet gel i save harem nogud mo i konfius, from we maet hem i ting se bambae tufala i mared kwiktaem nomo. Taswe, i impoten we tufala i save gud tingting we tufala wanwan i gat long saed ya.”—Ariana, we naoia i mared blong wan yia.

 Bambae yutufala i no gat sem tingting

 I no gat tu man we tingting blong tufala i sem mak. Taswe, yu no mas ting se yu mo boefren o gelfren blong yu bambae i agri long evri samting, o gat sem filing long ol samting. Eksampol, kalja blong yu mo fasin we yu gruap long hem, i save gat paoa long ol samting we yu tingbaot.

 Blong tingbaot: Sipos yutufala i no gat sem tingting long wan samting we i no rili impoten, ?yutufala i rere blong lego prapa tingting blong yutufala blong mekem se i gat pis, sipos i no gat wan stret rul blong Baebol blong folem?

 Advaes Blong Baebol: “Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long ol narafala.”—Filipae 4:5.

 “Nating sipos yu harem se yutufala i ‘stret’ long yutufala, be i gat sam samting yet we bambae yutufala i no agri long hem. I tru se yu mas jusum wan stret patna, be ol fasin we wanwan long yutufala i soemaot taem yutufala i no agri long wan samting, hemia nao i moa impoten.”—Matthew, we naoia i mared blong faef yia.

 Bambae yutufala i fesem sam hadtaem

 Taem yu stat blong fren, hemia bambae i tekem plante taem blong yu, mo bambae yu fesem sam hadtaem tu. ?Be wanem i save halpem yu?

 I gud yu putum wan limit. I nogud yu tingbaot tumas frensip blong yu nao yu ting nating long ol impoten samting we yu mas mekem, o yu no moa tingbaot ol fren blong yu. Alana, we i mared blong faef yia finis, i talem se: “Bambae yu nidim ol fren blong yu yet afta we yu mared, mo olgeta tu bambae oli nidim yu. Taswe, i nogud yu lego olgeta naoia from we yu stat blong fren.”

 Tingbaot se afta we yu mared, bambae yu mas yusum taem mo paoa blong yu blong mekem olgeta samting long laef. Taswe, naoia we yu stap fren, i gud we yu traehad blong mekem olsem.

 Blong tingbaot: ?Yu yu wantem se boefren o gelfren blong yu i spenem moa taem wetem yu? ?Yu yu harem se boefren o gelfren blong yu i stap askem tumas samting blong yu mekem? ?Olsem wanem yutufala i save mekem se frensip blong yutufala i no mekem yutufala i taed mo harem nogud?

 Advaes Blong Baebol: “I gat wan stret taem blong evri samting, i gat taem blong evri samting we man i mekem.”—Prija 3:1.

 “Sipos olgeta we oli stap fren, oli spenem taem nomo blong mekem ol samting blong spel mo pleplei, bambae oli no save gat wan gudfala mared. Taswe, i gud we oli spenem taem tugeta blong mekem ol samting olsem, soping, klinap long haos, mo mekem wosip tugeta. Hemia i save halpem olgeta blong gat wan gudfala mared.”—Daniel, we naoia i mared blong tu yia.

 Tingbaot se taem yu frenem wan boe o wan gel, hemia i blong smoltaem nomo. Frensip ya i blong givhan long yutufala nomo blong luk sipos bambae yutufala i mared o yutufala i stop blong fren. Pat 3 blong atikol ya bambae i tokbaot ol samting we yu mas tingbaot, taem yu stap mekem desisen ya.