Skip to content

Al lo konteni

Problenm lasante mantal i partou dan lemonn

Problenm lasante mantal i partou dan lemonn

“Mon toultan santi mwan enkyet, menm si mon pe zis asize mon tousel dan en lasanm.”

“Ler mon santi mwan vreman byen, mon trakase akoz dapre mon leksperyans ler mon vreman kontan apre mon sagren.”

“Mon esey konsantre lo sa ki pe arive sak zour me parfwa mon souvan mazin lo lezot keksoz ki fer mwan trakase.”

Sa bann komanter i sorti kot bann dimoun ki pe soufer avek maladi mantal. Eski ou oubyen en dimoun ki ou konnen in deza santi koumsa?

Asire ki ou pa tousel. Bokou dimoun ozordi pe ganny afekte avek bann problenm lasante mantal, i kapab zot menm oubyen bann dimoun ki zot kontan.

San dout, nou pe viv dan bann dernyen zour ki “en letan vreman difisil” e sa i fer ki i annan diferan kalite problenm. (2 Timote 3:1) Dan en resansman ki’n ganny fer partou dan lemonn, apepre enn dan wit dimoun pe lite avek en problenm lasante mantal. Akoz pandemi COVID-19 ki ti arive an 2020, apepre 26 poursan plis dimoun in soufer avek lenkyetid e apepre 28 poursan plis dimoun in soufer avek bann gro depresyon ki an 2019.

I enportan pour konnen ki kantite dimoun ki soufer ozordi avek lenkyetid ek depresyon me i pli enportan pour konnen ki mannyer ou ek bann ki ou kontan i santi e lafason ki zot viv zot lavi.

Kisisa lasante mantal?

Normalman, ler ou annan en bon lasante mantal ou santi ou byen e an bonn sante. Ou kapab fer fas avek stres, ou travay byen e ou satisfe avek ou lavi.

En problenm mantal. . .

  • I PA en febles ki en dimoun i annan.

  • I en kondisyon medikal ki afekte lafason ki en dimoun i panse, son lemosyon ek son konportman.

  • I kapab fer li difisil pour annan lanmitye avek lezot dimoun e pour fer fas avek lavi toulezour.

  • I kapab afekte dimoun nenport laz, kiltir, ras, tribi, relizyon, ledikasyon oubyen travay.

Rod led pour bann problenm lasante mantal

Parfwa, en dimoun i konmans azir drol. I pa dormi byen, i pa manz byen, i ganny depresyon oubyen i sagren. Si sa i arive, sa dimoun i bezwen rod led en profesyonnel pour ed li konpran kwa ki pe koz sa bann sanzman e ki mannyer i pou rezourd sa bann problenm. Me kote ou kapab ale pour ganny led?

Zezi, sa zonm pli saz ki’n deza egziste lo later ti dir: “Dimoun an bonn sante pa bezwen dokter, me bann ki malad ki bezwen dokter.” (Matye 9:12) Bann ki pe lite avek problenm lasante i kapab ganny bann swen medikal ek tretman apropriye. Sa bann swen ek tretman i kapab ed zot pour redwir bann sentonm e ed zot pour annan en lavi ere. Si sa bann sentonm i kontinyen persiste, sa bann dimoun i bezwen rod tretman deswit. a

Menm si Labib pa en liv medikal, sa ki i dir i kapab ed nou avek nou lasante mantal. Nou envit ou pour vwar sa bann lartik ki swiv e ki diskit lo ki mannyer Labib i kapab ed nou pour fer fas avek problenm lasante mantal.

a Latour Veyer pa pe promot okenn tretman an partikilye. Sak dimoun i devret egzamin byen diferan tretman ki i pou swazir e apre fer son prop desizyon.