Raica sara na lewena

Raica na lewenivola

Lefèvre d’Étaples​—E Vinakata Mera Kila na Lewenivanua na Vosa ni Kalou

Lefèvre d’Étaples​—E Vinakata Mera Kila na Lewenivanua na Vosa ni Kalou

DUA na ka veivakurabuitaki e yaco ena valenilotu e Meaux, dua na tauni volekati Parisi, ena mataka ni Sigatabu ena veiyabaki ni 1520. Era kurabui na lewenilotu ni sega ni wiliki ena vosa vakaLatina na Kosipeli, ia e wiliki sara ga ena nodra vosanisucu se na vosa vakaVaranise!

A vakarautaka na vakadewa ni Kosipeli qori o Jacques Lefèvre d’Étaples (na yacana vakaLatina o Jacobus Faber Stapulensis). E dauvakadewa iVolatabu na turaga qori, qai vola vua e dua na nona itokani voleka: “E vakasakiti na sala e vakayagataka tiko na Kalou mera rogoca kina na [lewenivanua] na nona Vosa.”

Era saqata na vakadewataki ni iVolatabu na lotu Katolika kei ira na daunicioloji mai Parisi. Na cava e via vakadewataka kina o Lefèvre na iVolatabu ena vosa vakaVaranise? A vukei ira vakacava na lewenivanua mera kila na Vosa ni Kalou?

KILAI NA IBALEBALE DINA NI VEITIKINIVOLATABU

Ni bera ni tekivu na vakadewa iVolatabu i Lefèvre, dua na cakacaka levu e vakayacora ena ivola ni filosofi kei na cioloji. E raica o Lefèvre e levu na cala ena ivola sa vakadewataki tu, mani lai vakadidike ena nodra iVolatabu na Katolika na Latin Vulgate me raica se cava sara mada a volai tu ena ivola makawa.

E raica ena nona vakadidike ena iVolatabu ni “na rawati ga na marau . . . ke vulici na ka dina.” E mani biuta o Lefèvre na nona vulica na filosofi, me sa vakatabakidua nona cakacaka ena vakadewa iVolatabu.

A tabaka o Lefèvre ena 1509 e lima na vakadewa vakaLatina ni Same. * A vakayacora eso na veiveisau ena iVolatabu na Vulgate, qai tabaki vata kei na vakadewa vakaLatina ni Same. E sega ni vakataki ira na daunicioloji ena nona gauna o Lefèvre, ni dau saga me kila na “ibalebale dina” ni veitikinivolatabu. Era qai muria na nona iwalewale ni vakadewa eso tale na dauvakadidike ni iVolatabu kei ira na vinakata me vakayacori na veiveisau ena lotu.​—Raica na kato “ Taleitaka o Martin Luther na Vakadewa i Lefèvre.”

Kato e volai kina na icavuti e vakayagataki vua na Kalou, me vaka e laurai ena ivola na Fivefold Psalter, iTabataba ni 1513

A susu ena vuvale Katolika o Lefèvre, qai vakabauta ni rawa ni yaco na veiveisau ena lotu ke ra vakavulici ena ka dina na lewenivanua. Ia ni vakaLatina tu ga e levu na ka ena iVolatabu, era na qai kila vinaka vakacava na lewenivanua na Vosa ni Kalou?

VAKADEWA NI IVOLATABU KILAI RAWARAWA

E laurai ena ikau ni Kosipeli ni vinakata o Lefèvre me vakadewataki na iVolatabu ena nodra vosanisucu na lewenivanua

Ni taleitaka vakalevu na Vosa ni Kalou o Lefèvre, e via vakarautaka kina e dua na vakadewa mera wilika e levu. A mani tabaka ena June 1523 na vakadewa vakaVaranise ni Kosipeli, qai rua na kena itabataba. Ni sau rawarawa na itabataba vou qori ni vakatauvatani kei na kena sa vakayagataki tiko, era bau yadua kina na iVolatabu o ira na sega ni rawaka vinaka.

Dua na ka nodra taleitaka na lewenivanua na vakadewa ni Kosipeli. Gauna ga era taura kina, era sa via wilika sara ga na vosa i Jisu ena nodra vosanisucu. A tabaki mada e liu e 1,200 na ilavelave, ia ni oti ga e vica na vula sega ni dua tale na ilavelave e vo.

YALOQAQA NI TAQOMAKA NA IVOLATABU

E kaya o Lefèvre ni vakadewataka ena vosa vakaVaranise na Kosipeli ena vukudra na lewenilotu “era sega ni rawaka vinaka.” E vinakata me “matata vei ira na ka dina me vaka ga ena kena vakaLatina.” Ia na cava e via vukei ira kina na lewenivanua o Lefèvre mera kila na iVolatabu?

E raica o Lefèvre ni veivakacalai tiko vakalevu ena lotu Katolika na vakasama kei na ivakavuvuli vakatamata. (Marika 7:7; Kolosa 2:8) E vakabauta ni dodonu me sa “vakatakilai vakadodonu e vuravura” na Kosipeli, “mera kua ni vakacalai tiko na lewenivanua ena ivakavuvuli vakatamata.”

E vakaraitaka tale ga o Lefèvre na nodra rai cala kei na nodra veivakaisini o ira na saqata na vakadewataki ni iVolatabu ena vosa vakaVaranise. E kaya me baleti ira: “Era na vakavulici ira vakacava [na lewenivanua] mera muria na ivakaro i Jisu Karisito, ke ra sega ni vinakata mera raica se wilika na lewenivanua na Kosipeli ni Kalou ena nodra vosanisucu?”​—Roma 10:14.

Era via tarova na sasaga i Lefèvre na daunicioloji ena dua na univesiti e Parisi. Era mani saqata ena Okosita 1523 me vakadewataki se vakamacalataki na iVolatabu ra qai kaya ni na “vakavu leqa ena lotu.” Ke sega ni veivuke na Tui Varanise o Francis I, ke a vakatokai me vukitani o Lefèvre.

VAKACAVARI NA VAKADEWA

E kila o Lefèvre ni sega ni taleitaki nona cakacaka, ia e sega ni vakalaiva qori me tarova nona vakadewa iVolatabu. A vakaotia ena 1524 na nona vakadewa ni iVolatabu vaKirisi (kilai taumada me Veiyalayalati Vou). Oti a sevutaka o Lefèvre na vakadewa vakaVaranise ni Same, ni nanuma ena uqeti ira na lewenivanua mera “masu vagumatua qai masu mai vu ni lomadra.”

Era vakadikeva na cakacaka i Lefèvre na daunicioloji mai Parisi. Era vakarota me vakamai na vakadewa ni iVolatabu vaKirisi i Lefèvre, era kaya tale ga ni “tokona na rai nei Luther” eso na nona ivola. Ni kacivi o Lefèvre me lai vakamacalataka nona rai vei ira na daunicioloji, a sega ni via lako qai dro i Strasbourg. E sega ni kilai ni lai tomana tale e kea nona vakadewa iVolatabu. De dua era na nanuma eso ni tamata rerere ni a dro. Ia e vakabauta o Lefèvre ni tawayaga na vakamacala vei ira era sega ni taleitaka na “mataniciva” se na ka dina ena iVolatabu.​—Maciu 7:6.

Oti e dua na yabaki na dro i Lefèvre, a lesi koya o Tui Francis I me vakavulici Charles na luvena tagane e yabaki va. Sa qai levu sara e kea na gauna me vakaotia kina o Lefèvre nona vakadewa iVolatabu. A vakadonuya o Empara Charles V me tabaki e Antwerp, Belgium, ena 1530 na vakadewa ni iVolatabu taucoko i Lefèvre. *

MACALA NI SASAGA I LEFÈVRE

A vinakata o Lefèvre me muria na lotu na ka dina ena iVolatabu, sega ni ivakavuvuli vakatamata. E vakabauta “ni dodonu mera wilika qai vulica na iVolatabu na lotu vaKarisito kece.” Qori na vuna a vakadewataka kina na iVolatabu me rawa nira kila kece na lewenivanua. E ka ni rarawa ni sega ni yaco na ka e vinakata o Lefèvre, ia e rogo na turaga qori ena nona sasaga me vukei ira na lewenivanua mera kila na Vosa ni Kalou.

^ para. 8 Dua na ivola e vakatokai na Fivefold Psalter e tiko kina e lima na vakadewa ni Same, kei na dua na kato e volai kina na icavuti e vakayagataki vua na Kalou, wili kina na Tetragrammaton se na va na matuavosa vakaIperiu ni yaca ni Kalou.

^ para. 21 Oti e lima na yabaki, a sevutaka ena 1535 na turaga ni Varanise o Olivétan na nona vakadewa ni iVolatabu. A dau dikeva vakalevu na vakadewa i Lefèvre ni vakadewataka na iVolatabu vaKirisi.