Skip to content

Zilam Vo’osum La Dela Bem?

Zilam Vo’osum La Dela Bem?

Baabule la lebesego

 Zilam vo’osum la dela Naayinɛ paŋa ti a tara tuna tuuma. (Mikah 3:8; Luke 1:​35) Naayinɛ ni dekɛ la a paŋa la tum eŋa n boti sɛla zɛ’an woo poan ti la pa’alɛ ti a vo’osum la ti a tara tuna tuuma.​—Yooma 104:30; 139:7.

 Baabule la poan, Hebru yelebire ruʹach la Greek yelebire pneuʹma ti ba lerege ti “vo’osum.” Saŋa zo’e zo’e yelebɛa wa ni tɔɣera la Naayinɛ zilam vo’osum bii a paŋa la yele. (Pin’ileŋɔ 1:2) Ge Baabule la le dekɛ yelebɛa wa tum tuuma la sɔrɔtɔ ase’a poan:

 Wana wa za’a pa’alɛ la sɛla ti to ka nyɛta ge wan ta’an ta’asɛ sɛla ti to nyɛta la to nini. Bala mea nɔɔ ti Naayinɛ vo’osum la “ana wuu kusebego ti to ka nyɛta ge tara paŋa se’em la.”​—An Expository Dictionary of New Testament Words, by W. E. Vine.

 Baabule la le tɔɣɛ Naayinɛ zilam vo’osum la yele ti la dela a “nu’o.” (Yooma 8:3; 19:1.) Wuu nɛra n tari a nu’o yaɣebera lɔɣɔrɔ se’em la, bala mea nɔɔ ti Naayinɛ dekɛ a vo’osum la tum tuun ana wa:

Zilam vo’osum la daɣɛ nɛra

 Baabule la n dekɛ Naayinɛ vo’osum la makɛ la “nu’o” bii a “vo’ohe” me la, pa’alɛ ti zilam vo’osum la daɣɛ nɛra. (Yɛhega 15:​8, 10) Nɛra kan ta’an dekɛ a nu’usi ma’a yaɣum sɛla. La dela a dekɛ a puti’irɛ la a inya la za’a tum tuuma; bala mea nɔɔ ti Naayinɛ me tara zilam vo’osum la tuna tuuma eŋa n boti se’em. (Luke 11:13) Baabule la le dekɛ Naayinɛ vo’osum la makɛ mɛ la ko’om la yelese’a n de wuu sakerɛ la mi’ilum. Makerɛ ana wa pa’alɛ ti zilam vo’osum la daɣɛ nɛra.​—Isaiah 44:3; Tooma 6:5; 2 Korint 6:6.

 Baabule la purɛ Yehowa Naayinɛ la a Dayɔa Yezu Krista yu’ura mɛ ge ku ka purɛ zilam vo’osum la yu’urɛ zɛ’an zɛ’an. (Isaiah 42:8, NWT; Luke 1:​31) Stepen n yuun nyɛ saazuo liligere la, a yuun nyɛ la nɛreba bayi ge daɣɛ nɛreba batã. Baabule la yeti: “Ge Stepen te Yenɛ Sea la bɔna la en la gorege saazuo nyɛ Yenɛ soŋa la Yesu te a ze’a Yenɛ zuɔ nu’o.” (Tooma 7:​55) Zilam vo’osum la n de Naayinɛ paŋa la n yuun basɛ ti Stepen nyɛ liligere la.

Nɛreba n ti’isɛ se’em la zilam vo’osum la

 Nɛreba n ti’isɛ se’em: Zilam vo’osum la dela nɛra ge me pa’asɛ Trinitaasoŋa la poan wuu 1 Yon 5:​7, 8 n yele se’em King James Baabule la poan la.

 Yelemɛŋɛrɛ: King James Baabule la dekɛ la yele ana pa’asɛ 1 Yon 5:​7, 8 poan “Sɔ la, Yelesum la, la Zilam Vo’osum la boi la saazuo: ge ti batã la dɛna buyina. Yɛla atã me n diti sɛɛra tingɔŋɔ wa zuo.” Ge viisegɔdoma viisɛ baŋɛ ti la daɣɛ tuuntuna Yon n yuun gulese yele aŋa. Bala, la ka pa’asɛ Baabule la poan. Professor Bruce M. Metzger yuun gulese ti: “La niɛ peelum ti pooren ti ba yuun dekɛ yele ana wa pa’asɛ New Testament la poan. Bala, la ka nari ti la bɔna bim.”​—A Textual Commentary on the Greek New Testament.

 Nɛreba n ti’isɛ se’em: Baabule la ni tɔɣɛ zilam vo’osum la yele wuu ku dela nɛra la, bala ku sirum dela nɛra.

 Yelemɛŋɛrɛ: Saŋa ase’a Baabule la ni tɔɣɛ zilam vo’osum la yele wuu ku dela nɛra la. Makerɛ, Yezu yuun tɔɣɛ zilam vo’osum la yele wuu nɛra n de “Soŋora” n wan ta’an pa’alɛ, tɔɣɛ, wum, mɔɔlɛ, pɛɣɛ ge me to’e. Ge bala ka pa’alɛ ti ku sirum dela nɛra. Baabule la le tɔɣɛ yɛm, kum la be’em yele wuu ba dela nɛreba la. Makerɛ, Baabule la tɔɣɛ yɛm yele ti ku boi bim “mɔɔla” mɛ ti be’em me ta’an pã’asɛ ge ku nɛra. Bala ka pa’alɛ ti yɛm la be’em dela nɛreba.​—Magaha 1:20; Arom 5:​17, 21; 7:​8, 11.

 Nɛreba n ti’isɛ se’em: Nɛra san muse ko’om zilam vo’osum la yu’urɛ poan, bala pa’alɛ ti ku dela nɛra.

 Yelemɛŋɛrɛ: Saŋa ase’a Baabule la ni dekɛ “yu’urɛ” ti la ze’ele bo la paŋa bii kpe’eŋo. (Tɛɛnhegɔ 18:​5, 19-​22; Ester 8:​10) Nɛra san muse ko’om zilam vo’osum la ‘yu’urɛ poan’, la pa’alɛ ti nɛra la nam zilam vo’osum la paŋa la ku basɛ ti Naayinɛ puti’irɛ tuna tuuma se’em la mɛ.​—Matu 28:19.

 Nɛreba n ti’isɛ se’em: Yezu tuuntuneba, la yia podɔleba la yuun sakɛ ti zilam vo’osum la dela nɛra.

 Yelemɛŋɛrɛ: Baabule la ka yele bala. Daami yɛla me ka pa’alɛ bala. Encyclopædia Britannica la yeti: “Pa’alegɔ la n de ti Zilam Vo’osum la dela Nɛra n boi a to’ore saazuo sa la . . . yuun pɔsɛ la Council of Constantinople la poan yuun ad 381.” Sankaŋa ti tuuntuneba la mina n yee pooren la puɣum ki mɛ ti la gaŋɛ yuuma 250.