Skip to content

“Dina Gabedia,” eiava “Dokona Negana” ena Toa be Dahaka?

“Dina Gabedia,” eiava “Dokona Negana” ena Toa be Dahaka?

Baibel ena Haere

 Baibel ese hari “inai nega oromana ena dokona” eiava “tanobada ena dokona” ai do idia vara gaudia bona taunimanima edia noho bona edia kara be ia gwauraia hedinarai. (Mataio 24:3; King James Version) Baibel ia gwau unai nega be “dina gabedia” bona “nega ena dokona.”​—2 Timoteo 3:1; Daniela 8:19; Buka Helaga.

Baibel ena peroveta herevadia “dina gabedia” dekenai be dahaka?

 Baibel ese gau idauidau momo ia perovetalaia to ibounaibe dina gabedia edia “toana” idia hahedinaraia. (Luka 21:7) Haheitalai haida mani ita laloa:

 Tuari badadia. Iesu ese ia perovetalaia: “Bese ta do ia toreisi bese ta do ia tuari henia, bona basileia ta ese basileia ta do ia tuari henia.” (Mataio 24:7) Unai hegeregerena, Apokalupo 6:4 ese laulau herevana amo hosi guia tauna ta ia perovetalaia bona ia ese “tanobada amo maino ia kokia.”

 Hitolo. Iesu ese ia perovetalaia: “Gabu momo ai hitolo bada.” (Mataio 24:7) Laulau herevana amo Apokalupo ia gwau hosi guia tauna ma ta ia mai bona ia heau lao neganai hitolo bada herea ia havaraia.​—Apokalupo 6:5, 6.

 Tano-marere badadia. Iesu ia gwau, “tano mareremarere do idia vara.” (Mataio 24:7; Luka 21:11) Unai tano-marere badadia dainai, tanobada ibounai lalonai hekwarahi badadia do ia havaraia bona taunimanima momo do idia mase.

 Gorere. Iesu ia gwau, daihanai goreredia, eiava “gorere dikadia momo” edia pandemic do idia vara.​—Luka 21:11, Contemporary English Version.

 Kara dikadia. Ena be kara dika be lagani handred momo lalonai idia vara to Iesu ia gwau dina gabedia ai “kara dika be do ia bada”​—Mataio 24:12.

 Tanobada hadikaia karana. Apokalupo 11:18 ia perovetalaia vadaeni, taunimanima ese ‘tanobada do idia hadikaia.’ Edia dagedage bona kara dikadia sibona amo lasi to, lai, tano, ranu bona mauri gaudia ibounai edia noho gabuna idia hadikaia.

 Taunimanima edia kara be ia dika ia lao. 2 Timoteo 3:1-4 ai, Baibel ese taunimanima edia kara ia perovetalaia, idia be “tanikiu karana do idia diba lasi, ma haida do idia badinaia lasi, . . . do idia lalotamona lasi, ladana do idia hadikaia, sibona do idia biagua lasi, do idia dagedage, kara namodia do idia ura henia lasi, edia turadia edia mauri hadikaia dalana do idia karaia, do idia kwara auka, do idia heagi.” Unai kara idauidau do idia bada ia lao dainai, unai nega idia gwauraia “nega aukadia ... unai ese taunimanima do idia hametaua bada.”

 Ruma bese ia dika. 2 Timoteo 3:2, 3 ai, Baibel ia gwau “famili lalonai lalokau do ia noho lasi” bona natudia be “tama sina do idia kamonai henia lasi.”

 Dirava lalokau henia karana ia ore. Iesu ese ia perovetalaia: “Taunimanima momo edia lalokau be do ia keru.” (Mataio 24:12) Iesu ena hereva ena anina be taunimanima momo edia lalokau Dirava dekenai do ia keru ia lao. Unai hegeregerena, 2 Timoteo 3:4 4 ia gwau dina gabedia ai, taunimanima be “moale karadia do idia ura henia bada, bona Dirava do idia lalokau henia lasi.”

 Tomadiho karana be toana sibona. 2 Timoteo 3:5 ai, Baibel ena peroveta herevana ia gwau taunimanima edia toana be Dirava idia tomadiho henia, to edia mauri dalana lalonai iena taravatu idia badinaia lasi.

 Baibel ena peroveta herevadia dekenai lalo parara do ia bada ia lao. Daniela ena peroveta herevana be ia gwau “dokona negana” ai, taunimanima momo ese Baibel ena hereva momokani do idia lalopararalaia, bona ena peroveta herevadia do idia diba.​—Daniela 12:4, futnout.

 Haroro gaukara tanobada ibounai dekenai. Iesu ese ia perovetalaia: “Basileia ena sivarai namona be tanobada ibounai dekenai do idia harorolaia.”​—Mataio 24:14.

 Toa idia laloa bada lasi bona idia kirikirilaia karana do ia bada. Iesu ia perovetalaia ia gwau taunimanima momo ese dokona ia mai noho ena toana badana do idia laloa lasi. (Mataio 24:37-39) To unai sibona lasi, 2 Petero 3:3, 4 ena peroveta hereva ta ia gwau haida ese toa sivaraina do idia laloa lasi bona do idia kirikirilaia sibona.

 Peroveta herevadia ibounai idia guguru. Iesu ia gwau dina gebedia ai peroveta herevadia haida sibona lasi, to ibounai be nega tamona lalonai do idia vara.​— Mataio 24:33.

Ita be “dina gabedia” ai ita noho, a?

 Oibe. Hari tanobada ena noho dalana bona Baibel ese lagani ia duahia dalana idia hahedinaraia, dina gabedia be lagani 1914 ai ia hamatamaia, Tanobada Tuari Ginigunana ia vara neganai. Hari tanobada ena noho dalana ia hamomokania ita be dina gabedia ai ita noho vadaeni, unai ita lalopararalaia totona mani inai vidio itaia:

 Lagani 1914 lalonai, Dirava ena Basileia be guba ai ia lohia matamaia. Ena gaukara ginigunana be Satani Diabolo bona ena demoni be guba amo ia negea diho tanobada dekenai. (Apokalupo 12:7-12) Satani ena siahu dainai, taunimanima edia kara amo ita itaia idia be kara dikadia idia badinaia dainai, dina gabedia ai “nega aukadia do idia vara ... unai ese taunimanima do idia hametaua bada.”​—2 Timoteo 3:1.

 Hari nega aukadia dainai taunimanima momo idia lalo-metau. Idia laloa momo badina taunimanima edia kara be ia dika ia lao. Haida idia laloa reana taunimanima ibounai do idia mase ore.

 Ena be haida idia lalo-metau danu to, idia be mai edia helaro namona idia naria. Idia diba kahirakahira Dirava ena Basileia ese tanobada ena dika ibounai do ia haorea momokani. (Daniela 2:44; Apokalupo 21:3,4) Mai haheauka ida idia naria, Dirava ese ena gwauhamata ibounai do ia hamomokania, bona goada idia abia Iesu ena hereva amo, ia gwau: “To ia haheauka ela bona dokona tauna be mauri do ia abia.”​—Mataio 24:13; Mika 7:7.