“U 20. stoljeću od posljedica uživanja duhana umrlo je 100 milijuna ljudi” (SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA, ŠVICARSKA)

“Kod gotovo 9 000 pacijenata koji su u [Velikoj Britaniji] od 1996. do 2003. išli na operaciju srca i primili transfuziju crvenih krvnih stanica, postojala je, u usporedbi s onima koji tu transfuziju nisu primili, triput veća opasnost da će umrijeti u roku od godinu dana i šest puta veća opasnost da će umrijeti u roku od mjesec dana nakon operacije” (NEW SCIENTIST, VELIKA BRITANIJA)

“Božić je jedan od naših najvećih blagdana”, pisalo je u švedskom časopisu za roditelje Vi Föräldrar. No u njemu je dalje stajalo da je to i “vrijeme svađe”. Zapravo, u vrijeme Božića obitelji se “svađaju i prepiru više nego i u jedno drugo doba godine”. Časopis je proveo anketu na više od 1 100 roditelja male djece. U njoj su roditelji trebali opisati što se događa u obitelji u to doba godine. Otprilike 88 posto odgovorilo je da se svađaju oko toga “kako će i gdje proslaviti Božić”. Mnoge smeta što djedovi i bake kvare svoje unuke slatkišima i nepotrebnim poklonima.

“Novac usrećuje — ako ga poklanjate.” Tako je glasio jedan od naslova u kanadskom listu The Globe and Mail. Premda su mnogi rekli da ih usrećuje trošenje novca na sebe, oni koji su svojim novcem pomagali drugima — bez obzira na to koliko su pritom potrošili — zapravo su bili sretniji. “Istraživanja uvijek iznova potvrđuju da bogatstvo nije jamstvo za sreću”, stajalo je u članku. “Kad ljudi jednom steknu dovoljno novca da zadovolje svoje osnovne potrebe, daljnjim bogaćenjem ne postaju nimalo sretniji.”

Američki državni dužnosnici odlučili su provjeriti bi li njihovi potencijalni neprijatelji na internetu mogli “kupiti vojnu opremu koja je zbog nacionalne sigurnosti inače dostupna samo ovlaštenim osobama”, piše u časopisu New Scientist. Na dobro poznatim internetskim stranicama za kupnju i prodaju robe bez poteškoća su nabavili “dijelove osobne vojne opreme američkih vojnika”, “rabljena odijela za nuklearno-biološko-kemijsku zaštitu”, rezervne dijelove za borbene avione i nekoliko drugih spornih artikala. Nije poznato kako su prodavatelji došli do takve opreme, no u časopisu stoji da je nekoliko njih sada pod istragom.

U antičko je doba postojala tvar sa svojstvima superljepila kojom su se na rimsku paradnu kacigu lijepili srebrni ukrasi oblikovani poput lovorovog lišća. Frank Willer, glavni restaurator Muzeja Porajnja u njemačkom gradu Bonnu, do tog je otkrića došao sasvim slučajno. Pomoću pile sa sitnim zupcima uklanjao je mali metalni dio sa željezne kacige iz prvog stoljeća pr. n. e., koja je gotovo 1 500 godina ležala na dnu Rajne. “Srebrno lovorovo lišće odlijepilo se od kacige zbog topline koja se stvorila prilikom piljenja, a iza sebe je ostavilo tragove ljepila”, objašnjava on. Analiza je otkrila da se to jako ljepilo pravilo od bitumena, smole dobivene iz kore drveta i goveđeg loja.