HOĆE LI NAŠ PLANET OPSTATI?
Mora i oceani
MORA I OCEANI izvor su hrane i mnogih sastojaka od kojih se dobivaju lijekovi. Oni proizvode više od polovine kisika potrebnog za život na Zemlji i apsorbiraju ugljik koji se ispušta u atmosferu uslijed ljudskog djelovanja. Osim toga, mora i oceani reguliraju klimu.
Razlozi za zabrinutost
Klimatske promjene ugrožavaju koraljne grebene te školjkaše i druge morske organizme. Znanstvenici predviđaju da bi gotovo svi koraljni grebeni – koji omogućuju život najmanje četvrtini poznatih živih organizama u moru – mogli izumrijeti u idućih 30 godina.
Prema procjenama stručnjaka, čak 90 posto morskih ptica ima plastiku u svom probavnom sustavu. Smatra se da je plastika odgovorna za to što svake godine ugibaju milijuni morskih životinja.
“Jako smo nemarni prema oceanima”, rekao je 2022. António Guterres, glavni tajnik UN-a. “Zato se danas suočavamo s krizom koju bih nazvao ‘oceanskom krizom’.”
Naš planet – čudesan primjer samoodrživosti
Mora i oceani te živi svijet u njima imaju sposobnost brinuti se za sebe – za svoje zdravlje i čistoću. Naravno, to vrijedi ako ih se ne zagađuje preko mjere. Knjiga Regeneration: Ending the Climate Crisis in One Generation objašnjava što se u oceanima događa kad ih se ne zagađuje. Onda “prirodni procesi samoobnove djeluju bez ikakve zapreke”. Razmotrite neke primjere:
-
Fitoplankton koristi i pohranjuje ugljikov dioksid – plin koji se smatra uzrokom globalnog zatopljenja. Ti sićušni organizmi pohrane gotovo istu količinu ugljikovog dioksida koliko ga pohrani sve drveće, trava i druge kopnene biljke zajedno.
-
Mikrobi se hrane ostacima uginulih riba i tako sprečavaju zagađivanje mora. A samim mikrobima hrane se drugi morski organizmi. Ta interakcija “održava čistoću i bistrinu oceana”, navodi Smithsonian Institution Ocean Portal.
-
Zakiseljena morska voda – koja šteti koraljima, školjkašima i drugim organizmima – u probavnom sustavu mnogih morskih životinja postaje lužnata, a samim tim i zdravija.
Što se poduzima
Korištenjem višekratnih vrećica i boca za vodu dajemo svoj doprinos smanjenju plastike u mori
Ako se otpad ne baca u more, neće se trebati ni uklanjati iz njega. Zato stručnjaci potiču da koristimo višekratne vrećice, pribor i spremnike, a ne da se oslanjamo na plastične predmete koji se bacaju nakon jednokratne uporabe.
No to nije dovoljno. Nedavno je jedna ekološka udruga u samo jednoj godini prikupila 8300 tona smeća koje su plime izbacile na plaže u 112 zemalja. No to je samo tisućiti dio otpada koji svake godine završi u moru.
National Geographic pisao je da je “šteta koja je dosad nastala zakiseljavanjem [oceana] vjerojatno nepopravljiva”. Morski organizmi “bore se protiv svjetskog gospodarskog sustava koji je izgrađen na jeftinim fosilnim gorivima. To nije poštena bitka.”
Razlozi za optimizam
“Zemlja je puna onoga što si stvorio. A more, tako veliko i široko, vrvi bezbrojnim živim bićima, malima i velikima” (Psalam 104:24, 25).
Naš Stvoritelj stvorio je mora i oceane sa sposobnošću da se sami čiste. Razmislite: Ako je on sve to stvorio, zar nije logično zaključiti da može popraviti svu štetu koju su ljudi nanijeli morima i oceanima? Pročitajte članak “Bog jamči da će naš planet opstati” na stranici 15.
