Idi na sadržaj

Idi na kazalo

TEMA S NASLOVNICE

Kako preživjeti katastrofu? Korisni savjeti

Kako preživjeti katastrofu? Korisni savjeti

“Od siline eksplozije skoro sam pao na pod. Iz ventilacije je počeo sukljati dim, a zgradu u kojoj radim zahvatio je plamen” (Joshua).

Potresi, uragani, teroristički napadi, pucnjava u školama... Ti kobni događaji sve češće pune novinske naslove. Naravno, jedno je čitati o katastrofama, a nešto sasvim drugo doživjeti ih. Što možete poduzeti prije, tijekom i nakon katastrofe da biste zaštitili svoj život?

PRIJE KATASTROFE — PRIPREMITE SE!

KATASTROFE mogu snaći sve nas i ugroziti nam život. Stoga je izuzetno važno pripremiti se za njih. Što sve možemo poduzeti?

  • Psihički se pripremite. Katastrofe se događaju gotovo svaki dan. Dobro je to imati na umu jer nikad ne znate što može snaći vas i vaše najbliže.

  • Informirajte se o mogućim katastrofama u svom kraju. Raspitajte se gdje se nalaze skloništa. Provjerite jesu li kuća ili stan u kojem živite dovoljno stabilni i nalaze li se na sigurnom području. Uklonite sve lakozapaljive tvari. Ugradite detektore dima, a baterije mijenjajte barem jednom godišnje, ako ne i češće.

  • Pripremite ono najbitnije. U slučaju katastrofe struja, voda, telefonske veze i javni prijevoz vjerojatno će biti u prekidu. Ako imate automobil, neka vam rezervoar uvijek bude barem dopola pun. Pripremite hranu, vodu i opremu za prvu pomoć. (Pročitajte savjete pod naslovom  “Imam li sve što je potrebno?”)

    Dobra priprema presudna je za preživljavanje

  • Uvijek imajte pri ruci brojeve telefona prijatelja, kako onih koji žive blizu vas, tako i onih koji žive dalje.

  • Razradite plan evakuacije i isprobajte ga. Provjerite gdje se u vašoj zgradi nalaze najbliži izlazi u slučaju nužde i raspitajte se što škola vaše djece namjerava poduzeti u slučaju katastrofe. S članovima obitelji dogovorite se gdje ćete se naći ako budete razdvojeni. Odaberite jedno mjesto u blizini vašeg doma, a jedno malo dalje. Primjerice, to može biti škola ili gradska knjižnica. Neke mjerodavne službe preporučuju da obitelji pokažete put do odabranih lokacija.

  • Pomognite drugima, uključujući ostarjele i nemoćne osobe.

TIJEKOM KATASTROFE — REAGIRAJTE BEZ ODLAGANJA!

Joshua, kojeg smo citirali u uvodu članka, kaže: “Kad je počeo požar, većina ljudi nije paničarila. Kao da nisu ni shvatili što se događa. Neki su gasili računala, a neki punili boce vodom. Jedan je čovjek rekao: ‘Možda najbolje da pričekamo.’” Kad je vidio da njegovi kolege odugovlače, Joshua im je kazao: “Moramo odmah izići odavde!” Te su ih riječi otrijeznile, pa su krenuli za njim niz stubište. Joshua im je govorio: “Ako netko padne, pomozite mu i samo idite prema izlazu. Možemo mi to!”

  • Požar: Ostanite što bliže podu i brzo krenite prema najbližem izlazu. Dim je jako opasan, i to ne samo zato što smanjuje vidljivost. Većina ljudi stradava uslijed gušenja ili trovanja dimom. Nemojte se vraćati po svoje stvari. Svaka je sekunda važna!

  • Potres: Sakrijte se ispod masivnog namještaja ili stanite pored nosivog zida. Nakon jakog potresa obično slijede manji udari i zato što prije iziđite van i udaljite se od objekta. Budući da službi za spašavanje nekad treba dugo vremena da dođe do mjesta katastrofe, pomozite drugima ako možete.

  • Tsunami: Ako se more naglo povuče, što prije otiđite na neku uzvisinu jer bi se uskoro mogli pojaviti jako veliki valovi.

  • Tornado ili uragan: Bez oklijevanja pođite u zaklon.

  • Poplava: Iziđite iz poplavljenih objekata. Nemojte hodati ni voziti kroz vodu. Ona može biti pomiješana s kanalizacijom, a može kriti i druge opasnosti. Naprimjer, može prekriti otvorene šahtove, ruševine i žice od struje ili pak sadržavati smeće.

  • Jeste li znali? Bujica vode u visini od 60 centimetara može odnijeti automobil. Većina ljudi u poplavi pogine jer pokuša voziti kroz nabujalu vodu.

  • Ako mjerodavne službe narede evakuaciju, odmah napustite područje! Javite prijateljima gdje ste da ne bi riskirali svoj život tražeći vas.

    Ako vlasti narede evakuaciju, odmah napustite područje

  • Jeste li znali? Bolje je slati poruke nego pokušavati uspostaviti telefonski poziv.

  • Ako mjerodavne službe savjetuju da ostanete u kući ili zaklonu, poslušajte ih. U slučaju kemijske, biološke ili nuklearne katastrofe, ostanite u zatvorenom, isključite ventilaciju i dobro zatvorite sva vrata i prozore. Ako dođe do nuklearne katastrofe, otiđite na najnižu etažu kuće ili legnite na pod kako biste bili što manje izloženi radijaciji. Slušajte vijesti na televiziji ili radiju. Ostanite u zatvorenom sve dok ne čujete da je opasnost prošla.

NAKON KATASTROFE — PAZITE NA SIGURNOST!

Sljedeći savjeti mogu vam pomoći da izbjegnete bolesti i druge opasnosti:

  • Smještaj potražite kod prijatelja. Ako je ikako moguće, nemojte ići u prihvatne centre ili kampove.

  • Prostor u kojem boravite održavajte čistim.

  • Koristite zaštitnu opremu kad raščišćavate ruševine i uklanjate smeće. Po mogućnosti nosite rukavice, čvrste cipele, zaštitnu kacigu i masku protiv prašine. Nikako nemojte dodirivati električne vodove. U slučaju požara i nakon njega pazite da ne dobijete opekline.

  • Što prije se vratite u svoju rutinu. Djeca trebaju vidjeti da ste smireni i optimistični. Učite s njima, igrajte se s njima i vodite brigu o njihovim duhovnim potrebama. Nemojte non-stop pratiti vijesti o katastrofi niti svoju tjeskobu i frustraciju iskaljivati na članovima obitelji. Prihvatite pomoć i pomozite drugima.

    Nakon katastrofe vratite se u svoju rutinu što prije

  • Pomirite se s činjenicom da katastrofa uzrokuje štetu. Vlasti i mjerodavne službe usredotočene su prvenstveno na spašavanje života. One vam neće nadoknaditi sve što ste izgubili. Da bismo preživjeli, trebamo pitku vodu, hranu, odjeću i zaklon (1. Timoteju 6:7, 8).

  • Ne zanemarujte emocionalne traume. Čovjek obično osjeti emocionalnu bol nakon što prođe prvi šok. Ona se manifestira u tjeskobi, depresiji, promjenama raspoloženja, otežanoj koncentraciji i problemima sa spavanjem. Porazgovarajte s dobrim prijateljem.

Joshua, čije smo iskustvo spomenuli, preživio je požar. Nažalost, mnogi njegovi kolege izgubili su život. Joshui je puno koristila pomoć psihologa i starješina Jehovinih svjedoka. On kaže: “Naučio sam da je tuga normalna nakon takve tragedije i da će s vremenom proći. Nakon šest mjeseci rjeđe sam imao noćne more. No s ostalim sam se problemima morao duže boriti.”

Kad dođe do neke katastrofe, u nama još više proradi osjećaj za pravdu. Budući da sebi ne mogu objasniti zašto se to dogodilo, ljudi čak krive Boga. Mnoge žrtve katastrofe osjećaju se krivima jer su preživjele. To je mučilo i Joshuu. On kaže: “I dan-danas razmišljam o tome jesam li mogao spasiti više ljudi. Veliku utjehu daje mi spoznaja da će uz Božju pomoć diljem svijeta uskoro zavladati pravda te da će Bog ispraviti sve nepravde. Sada više cijenim svaki dan života i činim sve što mogu da ga ne ugrozim” (Otkrivenje 21:4, 5). *

^ odl. 33 Nešto više o nadi u bolju budućnost koju nam daje Bog te o tome zašto on dopušta patnje možete saznati u knjizi Što Biblija doista uči? Knjigu možete preuzeti sa stranice www.ps8318.com.