Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Oshihopaenenwa shilipi ho tulile po ovana voye, osho ve na okushikula?

KOVADALI

8: Okutula po oshihopaenenwa

8: Okutula po oshihopaenenwa

OSHA HALA OKUTYA NGAHELIPI?

Ovadali ovo hava katuka metwokumwe naasho hava hongo ohava tula po oshihopenenwa shiwa. Pashihopaenenwa, ngeenge oho lombwele omona woye a popye oipupulu kutya ku mo meumbo, ngeenge ino hala okupopya naumwe, mbela owa teelela ngoo a kale ha popi oshili?.

David okwa ti: “Ope na omupopyo hau ti, ‘Ninga eshi handi ti, ndele hasheshi handi ningi.’ Ndele oshinima sha tya ngaho kashiwa kounona. Ngaashi naanaa efulafula, olo hali dulu okupushula po okanima keshe, ounona navo ove na eamo lokupopya ile lokuninga osho hatu ningi; notave ke tu lombwela kutya osho hatu ningi kashi li metwokumwe naasho hatu va hongo.”

EFINAMHANGO LOMBIIBELI: “Ove ou ho udifa kutya, “Ino vaka,” omolwashike ho vake?” — Ovaroma 2:21.

OMOLWASHIKE SHA FIMANA

Ounona, mwa kwatelwa novanyasha, ohava nwefwa mo unene kovadali shi dulife nokuli oomakula vavo. Osho otashi ulike kutya u li omudali, oove u na oku va kwafela va ye nondjila ya yuka mokukatuka metwokumwe naasho ho va hongo.

Nicole okwa ti: “Ohatu dulu okukala hatu endulula oshinima sha faafana lwoikando, nokudiladila kutya ounona itava pwilikine, ashike ngeenge otwa dopa okuninga osho hatu popi, otave ke shi didilika mo. Ounona ohava yandje elitulemo koshinima keshe hatu ningi, nonande otashi dulika tuhe shi wete.”

EFINAMHANGO LOMBIIBELI: ‘Ounongo wopombada kau na oihelele.’ — Jakob 3:17.

OSHO TO DULU OKUNINGA PO

Konakona eenghatu doye. Mbela oho kufa ombinga momalihafifo oludi lilipi? Oho ungaunga ngahelipi nakaume koye kopahombo nosho yo ounona veni? Oho endafana nookaume va tya ngahelipi? Mbela ou na ko ngoo nasha navamwe? Oku shi popya paunafangwa, oto tulile po ngoo ovana voye oshihopaenenwa shiwa?

Christine okwa ti: “Ame nomushamane wange ihatu kala twa teelela ovana vetu va ninge oinima oyo fye ihatu ningi.”

Kala ho yandje ombili, ngeenge wa ninga epuko. Ovana voye ove shii kutya naave oho ningi omapuko. Ngeenge owa kala ho yandje ombili kukaume koye kopahombo nosho yo kovana veni, oto ke va honga va kale ovanashili novalininipiki.

Robin okwa ti: “Ounona ova teelela tu kale hatu dimine omapuko etu nokuyandja ombili, ngeenge twa ninga epuko. Ngeenge otwa dopa okuninga ngaho, navo itava ka kala hava dimine omapuko avo.”

Wendell okwa ti: “Tu li ovadali, ohatu nwefa mo neenghono ovana vetu, noshihopaenenwa osho hatu va tulile po oshi li oshinima sha fimanenena, molwaashi ohava kala tava konenene osho hatu ningi; kungaho otwa fa ashike hatu va hongo eshi tava tale kwaasho hatu ningi efiku keshe monghalamwenyo.”