Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

En kit yo mane miweyo chien ne nyithindi mondo oluw?

NE JONYUOL

8: Ranyisi Maber

8: Ranyisi Maber

TIEND WACHNO

Jonyuol ma keto ne nyithindgi ranyisi maber dakga ka luwore gi gik ma gipuonjo nyithindgi. Kuom ranyisi, ka po ni wuodi owinji ka iwacho ne ng’ato mondo onyis ng’ama dwari ni ionge nikech ok idwar wuoyo kode, be iparo ni wuodino biroga wacho adier kinde duto? Timo kamano nyalo bedo ne matek.

“Ji oheroga wacho ni ‘Tim kaka awacho, ok kaka atimo.’ Kata kamano, puonj ma kamano ok tiga kuom nyithindo. Mana kaka sponj ywayoga pi monyumee, e kaka nyithindi bende biro luwo mana gik miwacho kod mitimo. Kendo ginyalo konyi ng’eyo ka be iketonegi ranyisi maber.”​—David.

PUONJ MA MUMA CHIWO: “In miyalo kiwacho ni, ‘Kik ikwel,’ dibed ni ikwelo?”​—Jo-Rumi 2:21.

GIMOMIYO EN GIMA DUONG’

Nyithindo matindo kod rowere ohero luwo ranyisi ma jonyuolgi ketonegi moloyo ranyisi mar ng’ato ang’ata kata mana mar mbesegi. Kuom mano, janyuol e ma ni e okang’ mokwongo mar tayo nyithinde e yo maber monego giluw, to mana ka en bende otimo gik ma opuonjogigo.

“Wanyalo nwoyo ne nyathi gimoro nyadimia ma wapenjre ni, ‘Nyathini be winjoga gima anyise!’ Kata kamano, ka po ni itimo mopogore gi kaka ipuonjoga nyithindi, gibiro fwenyo mano. Nyithindo ong’eyo maber gimoro amora ma watimo kata gik ma samoro waparo ni ok obadhogi.”​—Nicole.

PUONJ MA MUMA CHIWO: “Rieko moa malo . . . ok owuondre.”​—Jakobo 3:17.

GIMA INYALO TIMO

Non timbeni iwuon. Gin yore mage mag manyo mor ma in iwuon iheroga? Iwuoyoga nade gi jaodi kod nyithindi? In gi osiepe machalo nade? Be idewoga jomamoko? E yo machuok, be itemo bedo ng’at ma diher ni nyithinde oluw ranyisine?

“An gi jaoda ok wachun-ga nyithindwa ni gitim gik ma wan wawegi ok watim.”​—Christine.

Kwa ng’wono sama itimo ketho. Nyithindi ong’eyo ni in ng’at morem. Omiyo, ka iwachonegi kata ne jaodi ni “ago mos” sama itimo gimoro marach, mano konyogi nyago kido mabeyo kaka bedo joratiro kendo joma obolore.

“Dwarore ni nyithindwa ong’e ni wayiega kethowa sama watimo gimoro marach, kendo giwinjwa ka wakwayo ng’wono kuom gima rach ma watimono. Ka ok watimo kamano, gibiroga mana bedo joma umo kethogi kar yie ni gikoso.”​—Robin.

“Kaka jonyuol, gik ma watimo omako kama duong’ ahinya e ngima nyithindwa. Kendo ranyisi maber mwaketonegi biro konyogi ahinya nikech en gima ginyalo neno kinde duto. Mano chal gi puonjo nyithindi kinde duto ka giluwo ranyisini.”​—Wendell.