Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Tine Jehova Ka Ndalo mag Chandruok Podi

Tine Jehova Ka Ndalo mag Chandruok Podi

“Par . . . Jachwechni.”—EKL. 12:1.

1, 2. (a) Jehova notelone Suleman mondo ondik puonj mane ne rowere? (b) Ang’o momiyo Jokristo mosechopo higini 50 kata mokalo kanyo bende onego onon puonj ma Suleman nochiwono?

JEHOVA notelo ne Ruoth Suleman gi rohone mondo ondik ne rowere kama: “Par . . . Jachwechni ka podi in rawera, ka ndalo minenoe rach pok obiro.” Ndalo ma ng’ato ‘nenoe rach’ gin ndalo mage? Gin ndalo ma ng’ato koro oseti. Suleman notiyo gi weche manyiso chandruoge mabedoe kinde ma ng’ato koro oti kaka bedo gi lwedo matetni, tielo matetni, lak mamukore, wang’ maok nen, it maok winj wach maber, lwar, koda wuotho ka ng’ato kulore. Ng’ato ok onego orit mochop higinigo eka ochak tiyo ne Jehova.—Som Eklesiastes 12:1-5.

2 Jokristo mathoth mosechopo higini 50 kata mokalo kanyo pod otegno. Nyalo bedo ni gin gi lwar, kata kamano pod gionge chandruoge ma Suleman nowachogo. Be nitie yo moro amora ma ginyalo tiyogo gi puonj ma Suleman nomiyo rowere niya: “Par . . . Jachwechni”? Puonjno tiende en ang’o?

3. Paro Jachwechwa oriwo timo ang’o?

 3 Samoro wasebedo ka watiyo ne Jehova kuom higini mang’eny, kata kamano, ber ka kinde ka kinde waparo kaka Jachwechwa en ng’at maduong’ miwuoro. Donge bedo mangima en mich maber ahinya? Yo ma Jehova nochweyogo ngima pod otamo dhano ng’eyo. Jehova nochweyo gik mang’eny mamiyo wabedo gi ngima maber. Seche ma waparo matut e wi chwech mag Jehova, mano medo paronwa kaka oherowa, oriek, kendo en gi teko moloyo ji duto. (Zab. 143:5) Paro Jachwechwa bende oriwo paro matut kuom gigo modwaro ni mondo watim. Ka waparo matut kuom gigo, mano biro chwalowa mondo wamed goyone Jehova erokamano ka watimo duto mwanyalo e tiyone kapod wangima.—Ekl. 12:13.

THUOLO MAKENDE MA JAYUDRE BANG’E

4. En penjo mane ma Jokristo mosetiyo ne Nyasaye kuom higini mang’eny onego openjre, to nikech ang’o?

4 Ka in ng’at mosetiyo ne Jehova kuom higini mang’eny, onego ipenjri kama, ‘Anyalo medo tiyo nade gi ngimana gie sani kapod an gi teko?’ Ka in Jakristo ma nigi lony, nitie thuolo moko ma in-go ma jomamoko pod ongego. Inyalo puonjo nyithindo kod rowere ong’e gik misepuonjori e wi Jehova. Inyalo jiwo jomoko kuom nyisogi gweth miseyudo kuom tiyo ne Nyasaye. Ruoth Daudi nolamo mondo obedie gi thuolo ma kamago. Nondiko niya: “A Nyasaye, isepuonja nyaka aa e rawera. . . . Kata kaseti mabedo ralwar, A Nyasaye, kik ijwang’a; nyaka asehulo tekri ni tieng’ ma biro, gi nyaloni maduong’ ni ng’ato ka ng’ato ma nobi.”—Zab. 71:17, 18.

5. Ere kaka Jokristo ma hikgi ng’eny nyalo puonjo jomoko gik ma gisepuonjore e wi Jehova?

5 Inyalo timo nang’o mondo ipuonj jomoko gik mathoth misepuonjori e wi Jehova kuom higini mang’eny? Donge inyalo gwelo Jokristo mapod rowere e dalani mondo igo kodgi mbaka ma gerogi? Donge inyalo chano mar dhi kodgi e tij lendo mondo gine mor mibedogo sama itiyo ne Jehova? Elihu nowacho kama: ‘Joma ndalogi ng’eny mondo owuo, kendo joma hikgi ng’eny opuonj ji rieko.’ (Ayub 32:7) Jaote Paulo nojiwo mine ma gin Jokristo motegno mondo ojiw jowadgi kokalo kuom wechegi koda ranyisi ma giketonegi. Nondiko niya: ‘Mon madongo mondo opuonj gik mabeyo.’—Tito 2:3.

GIMA INYALO TIMO MONDO IKONY JOMOKO

6. Ang’o momiyo Jokristo ma hikgi ng’eny nyalo konyo jomoko ahinya?

6 Ka in Jakristo motegno, nitie gik mang’eny minyalo timo mondo ikony jomoko. Par ane gik ming’eyo sani ma ne ok ing’eyo higini 30 kata 40 mosekalo. Ing’eyo kaka inyalo tiyo gi puonj mag Muma e chal moro amora mar ngima. Bende, in gi nyalo mar chopo e chuny ji kipuonjogi adiera mag Muma. Ka in jaduong’-kanyakla, ing’eyo kaka inyalo konyo owete matimo yiero maok odhi kare. (Gal. 6:1) Samoro iseng’eyo kaka itayo tije manie kanyakla, migepe mag chokruog-alwora, kata chung’ne tij gero Ute Romo. Samoro ing’eyo wuoyo maber gi lakteche mondo giti gi yore mag thieth maok tiye gi remo ka githiedho Joneno. Kata bed ni nyocha eka ipuonjori adiera, pod in gi lony e ngima. Kuom ranyisi, ka isepidho nyithindo, onge kiawa ni in gi lony manyalo konyo jomoko. Jokristo ma hikgi ng’eny nigi nyalo mar tego jotich Jehova mamoko kokalo kuom puonj ma gichiwo, yo ma gitayogigo, kaachiel gi jiwo owete gi nyimine.—Som Ayub 12:12.

7. Jokristo ma hikgi ng’eny nyalo tiego rowere e yore mage?

7 Ere kaka inyalo tiyo gi nyalo ma in-go e yo maber chuth? Samoro inyalo konyo rowere mondo ong’e kaka ginyalo chako kendo tayo puonjruoge mag Muma. Ka  in nyaminwa ma hike ng’eny, donge inyalo konyo nyimine mapod tindo mondo ong’e kaka ginyalo tiyo ne Jehova e yo maber sama gidhi nyime pidho nyithindgi? Ka in owadwa, donge inyalo puonjo owete mapod tindo kaka ginyalo golo twak gi ilo kendo bedo jolendo ma nigi nyak? Donge inyalo nyisogi kaka ijalimo owete gi nyimine ma hikgi ng’eny mondo ijiwgi? Kata bed ni sani ionge gi teko mang’eny kaka chon, pod in gi thuolo mang’eny mag tiego rowere. Wach Nyasaye wacho niya: “Teko mar ringregi e ma yawuowi sungorego; kendo ber mar jo madongo moseti en wich matimo luar.”—Nge. 20:29.

TIYO NE NYASAYE KUONDE MA JOLENDO DWARORE AHINYA

8. Ang’o ma Paulo notimo ka koro nosechako bedo moti?

8 Jaote Paulo notiyo ne Nyasaye gi nyalone duto kata mana kosechako bedo moti. E kinde ma ne ogole e jela Rumi chiegni e higa mar 61 E Ndalowa, noyudo osetiyo ne Nyasaye kuom higini mang’eny kendo nano e tembe mathoth ka en jamisonari. Omiyo koro nonyalo yiero mar dak Rumi mondo olend kuno. (2 Kor. 11:23-27) Onge kiawa ni owete ma Rumi ne nyalo mor ka Paulo obedo kodgi mondo ojiwgi. Kata kamano Paulo noneno ni jolendo ne dwarore ahinya e pinje mamoko. Omiyo nong’ado mar dok e tije kaka jamisonari ka en gi Timotheo kod Tito. Ne gidhi Efeso, Krete, to samoro Makedonia bende. (1 Tim. 1:3; Tito 1:5) Ok wang’eyo kane odhi Spania bende, kata kamano ne en gi chenro mar dhi kuno.—Rumi 15:24, 28.

9. Nyalo bedo ni Petro nodhi lendo kama jolendo ne dwarore ahinya ka ojahigini adi? (Ne picha manie chak sulani.)

9 Nyakabed ni jaote Petro hike nosekalo 50 kane odhi lendo kama ne jolendo dwarore ahinya. Ang’o momiyo mano nyalo bedo adier? Ka dibed ni ne en mbas Yesu, kata dibed ni ne oduong’ ne Yesu matin, to kare nyalo bedo ni ne en jahigini 50 kama kane oromo gi joote mamoko Jerusalem e higa 49 E.N. (Tich 15:7) Bang’e, kane oseromo gi jootego, nenore ni Petro nodhi dak Babulon mondo olend ne Jo-Yahudi mathoth ma ne odak e pinyno. (Gal. 2:9) Ne odak kuno kane ondiko barupe mokwongo kotelne gi roho chiegni e higa mar 62 E.N. (1 Pet. 5:13) Dak e piny maok pinyu nyalo bedo gima tek, kata kamano, Petro ne ok oweyo mondo hike omone yudo mor mar tiyo ne Jehova gi chunye duto.

10, 11. Chiw ane ranyisi mar jalendo ma hike ng’eny ma nodhi lendo kama jolendo ne dwarore ahinya.

10 E kindegi, Jokristo mathoth mosechopo higini 50 kata mokalo kanyo oseyudo ni gin gi lokruok moko e ngima mamiyogi thuolo mar tiyo ne Jehova e yore momedore. Moko kuomgi osedhi lendo kuonde ma jolendo dwarore ahinya. Kuom ranyisi, Robert wacho niya: “An kaachiel gi jaoda kane wan johigini 50 gi wiye, ne wafwenyo ni ne wan gi thuolo moko momedore. Wuodwa koro ne osewuok pacho kendo ne waonge gi jonyuol moseti ma ne nyalo dwarore ni orit. Bende ne wayudo pesa moro matin ma ne jonyuolwa oweyo kane gisetho. Nagoyo kwano mayudo ni ka wauso odwa, pesa ma ne wadhi yudo ne dhi romowa chulo gopewa, mi wadong’ gi pesa moko mwanyalo konyorego nyaka chop kama achako yudoe pes ritaya. Ne wawinjo ni ji mang’eny e piny Bolivia ne dwaro puonjore Muma to ngima bende ne yot kuno. Omiyo ne wang’ado mar dhi Bolivia. Ng’iyo gi ngima ma Bolivia ne ok yot. Gimoro amora ne opogore gi ma ne wang’iyogo North America. Kata kamano kindawa ne ok odhi nono.”

11 Robert medo wacho niya: “Ngimawa duto notenore mana kuom tije mag kanyakla. Moko kuom joma ne wapuonjo Muma ne obatisi. Ne wapuonjore gi joot moro  modhier e gweng’ moro mabor. Kata kamano, juma ka juma, joodno ne biro taon e chokruoge. Parie mor ma ne wabedogo kane joodno otimo dongruok mi kata wuoyi maduong’ obedo painia?”

DWARORE NI OLEND E ALWORA MIWACHOE DHOK MAWENDO

12, 13. Chiw ane ranyisi mar Jakristo ma nochako tiyo ne Jehova e yore mamoko koseritaya.

12 Kanyakla kod grube mitiyoe gi dhok mawendo bende nyalo yudo jip ahinya kokalo kuom ranyisi maber ma owete gi nyimine ma hikgi oniang’ keto. E wi mano, lendo e alwora kaka mago nyalo kelo nyak mogundho. Kuom ranyisi, Brian wacho niya: “Kane achopo higini 65 ma gin higini mag ritaya kaluwore gi chike mag Britain, an kaachiel gi jaoda, ne waneno ka gima ngimawa koro ochopo giko. Nyithindwa nosewuok pacho, kendo ne tek ahinya yudo jogo ma ne wanyalo puonjo Muma. Bang’e naromo gi jal moro ma Ja-China ma nobiro timo nonro moro e yunivasiti mayudore Britain. Ne agwele e chokruok moyie biro kendo nachako puonje Muma. Bang’ jumbe moko, nochako biro e chokruok gi nyawadgi moro ma bende en Ja-China. Bang’ jumbe ariyo moko kendo, nobiro gi nyawadgi machielo mar adek, kae to bang’e mar ang’wen.

13 “Kane ng’at mar abich ma bende Ja-China okwaya mondo apuonjra kode Muma, nawacho e chunya niya, ‘Bedo ni ajahigini 65 ok nyis ni koro onego awe tiyo ne Jehova.’ Kuom mano, napenjo jaoda ma akwongone mana gi higini ariyo ka doher puonjre dho-China. Ne wapuonjore dho-China kokalo kuom dwol momak. Mano notimore higini apar mokalo. Lendo e alwora ma ji wachoe dhok mawendo nomiyo wawinjo mana kagima wabedo rowere kendo. Nyaka chop sani, wasepuonjore Muma gi Jo-China 112! Thothgi biro e chokruok. Achiel kuomgi sani en painia kaka wan.”

Nyalo bedo ni pok iti ahinya manyalo moni lendo e okang’ momedore (Ne paragraf mag 12 kod 13)

TIM MANA GIMA INYALO

14. Jokristo ma hikgi ng’eny onego obed mamor nikech ang’o, to ranyisi mar Paulo jiwogi nade?

14 Kata obedo ni Jokristo mathoth mosechopo higini 50 nyalo bedo gi thuolo  mang’eny mag timo gik mamoko e tij Jehova, moko kuomgi to ok nyal. Mano en nikech moko tuwore, moko rito jonyuolgi moseti, to moko pod nigi nyithindo ma dwarore ni girit. Kik wiyi wil ni Jehova ogeno ahinya gimoro amora mitimo mondo itine. Omiyo, kik chunyi nyosre nikech gik maok inyal timo, to bed mamor mana gi gima inyalo timo. Ne ane ranyisi mar jaote Paulo. Ne otueye kuom higini mang’eny, omiyo ne ok onyal dhi nyime gi tije mar bedo jamisonari. Kata kamano, kane ji biro lime, ne owuoyo kodgi e wi Ndiko kendo jiwogi mondo gibed gi yie motegno.—Tich 28:16, 30, 31.

15. Ang’o momiyo Jokristo ma hikgi ng’eny ogen ahinya e kanyakla?

15 Jehova bende mor gi yo ma Jokristo ma hikgi ng’eny tiyonego. Kata obedo ni Suleman nowacho ni ng’ato bedoga gi chandruoge mag del ka oseti, Jehova pod mor ahinya gi yo ma Jokristogo chiworego mondo gipake. (Luka 21:2-4) Kanyakla duto ogeno ahinya ranyisi maber ma Jokristo ma hikgi ng’eny keto mar bedo gi yie motegno kod sinani.

16. Gin thuolo mage ma nyalo bedo ni Anna ne ok oyudo e ngimane, kata kamano notimo ang’o mondo olam Nyasaye?

16 Muma wacho ni miyo miluongo ni Anna, ne odhi nyime tiyo ne Jehova gi kinda kata obedo ni ne oseti. Ne en chi liel ma jahigini 84 kane onyuol Yesu. Nyalo bedo ni ne ok odhi nyime dak aming’a mondo obed jalup Yesu, obed jatich Jehova mowal gi roho, kata oyud thuolo mar lando wach maber mar Pinyruoth. Kata kamano, ne otimo duto ma ne onyalo timo e tiyo ne Jehova. “Ne ok oa e Hekalu, to nolamo Nyasaye otieno gi odiechieng’.” (Luka 2:36, 37) Okinyi kokinyi kendo odhiambo kodhiambo, kane jadolo wang’o ubani ne Jehova, Anna ne chokore gi jomamoko e laru mar hekalu mondo olem gi chunye kuom chiegni nus sa. Kane oneno Yesu kapod nyathi, “nowuoyo kuom nyathino ni ji duto ma ne kiyo warruok mar Jerusalem.”—Luka 2:38.

17. Ere kaka wanyalo konyo Jokristo ma hikgi ng’eny kata ma tuwore mondo oriw lwedo lamo madier?

17 E kindegi, onego wamany yore mag konyo owete gi nyimine ma hikgi koro oseniang’ kata manyalo bedo ni tuwore. Moko kuomgi nyalo gombo bedo kodwa e chokruoge mag kanyakla kata mag alwora to mak mana ni ok ginyal. Kanyakla nyalo timo ang’o mondo gikony Jokristogo? Nitie kuonde moko ma kanyakla timoga chenro mar konyo Jokristogo mondo owinj chokruoge kokalo kuom simo. To kuonde moko, chenroni ok nyalre. Kata obedo kamano, Jokristo ma koro hikgi ng’eny maok nyal biro e chokruoge pod nyalo riwo lwedo lamo madier. Kuom ranyisi, ginyalo lemo mondo kanyakla mag Jokristo odhi nyime gi timo dongruok maber.—Som Zaburi 92:13, 14.

18, 19. (a) Ang’o momiyo Jokristo ma hikgi ng’eny samoro ok nyal fwenyo ni gijiwo jomoko? (b) Gin jomage manyalo luwo puonj mawacho ni: “Par . . . Jachwechni”?

18 Jokristo ma hikgi ng’eny samoro ok nyal fwenyo ni gijiwo jomamoko. Kuom ranyisi, kata obedo ni Anna ne jadhi e hekalu maok obare kuom higinigo duto, samoro ne ok ong’eyo ni ranyisi maber ma noketono ne dhi jiwo jomoko bang’e. Hera ma Anna noherogo Jehova ondik e Muma. Onge kiawa ni in bende hera miherogo Jehova, en gima owete gi nyimine biro paro kinde duto. Mano emomiyo Wach Nyasaye wacho niya: ‘Lwar en osimbo mar duong’ konwang’e e yor tim makare’!—Nge. 16:31.

19 Waduto ok wanyal tiyo ne Jehova e okang’ machal. Kata kamano, kapod in gi teko, “par . . . Jachwechni . . . ka ndalo minenoe rach pok obiro.”—Ekl. 12:1.