Kal idhi e weche manie iye

Adwaro ni Atho​—Be Muma Nyalo Konya Sama Agombo ni Adera?

Adwaro ni Atho​—Be Muma Nyalo Konya Sama Agombo ni Adera?

Dwoko ma Muma chiwo

Ee! Muma owuok kuom “Nyasaye ma hoyo jo ma chunygi onyosore.” (2 Jo-Korintho 7:6) Kata obedo ni Muma ok en bug thieth mar obuongo, osekonyo ji mang’eny ma gombo dere. Puonj manie Muma nyalo konyi in be.

 Gin puonj mage ma Muma chiwo ma nyalo konyi?

  • Nyis jomoko kaka iwinjo e chunyi.

    Gima Muma Wacho: “Osiep madier nyiso hera ndalo duto kendo en owadu ma ne onyuol mondo okonyi chieng’ chandruok.”​—Ngeche 17:17.

    Puonj mwayudo e ndikono: Owinjore jomoko okonywa sama wan gi parruok mang’eny.

    Sama itamori pimo ne jomoko kaka iwinjo e chunyi, parruok nyalo hewi. To sama inyiso ng’ato gima chandi, mano nyalo duoko parruok chien kendo inyalo chako neno gik moko e yo mopogore.

    Tim kama: Wuo gi ng’ato kawuono, onyalo bedo achiel kuom joodu kata osiepni migeno. * Inyalo kata ndiko piny kaka iwinjo e chunyi.

  • Many laktar.

    Gima Muma Wacho: “Jo mangima ok dwar laktar, to jo matuo e ma dwaro.”​—Mathayo 9:12.

    Puonj mwayudo e ndikono: Onego wamany laktar sama watuo.

    Gombo mar deruok nyalo bedo ranyisi ma nyiso ni ng’ato nigi tuo mar parruok. Tuo mar parruok en aena kaka tuoche mamoko, omiyo, ok onego wabed gi wich kuot mar manyo kony. Tuoche mag parruok inyalo thiedhi.

    Tim kama: Many laktar molony mapiyo kaka nyalore.

  • Ng’e ni Nyasaye dewi.

    Gima Muma Wacho: “Donge oyundi abich ing’iewo mana gi pesa ma mingli ariyo, koso? To e ma pod onge achiel kuomgi ma wi Nyasaye wilgo. . . . Kik uluor; un nengou duong’ ahinya moloyo oyundi mang’eny.”​—Luka 12:6, 7.

    Puonj mwayudo e ndikono: Nyasaye ogeni ahinya.

    Inyalo paro ni in kendi, kata kamano, Nyasaye neno gik moko duto ma timoreni. Odewi ahinya kata mana sama ineno ni onego itho. Zaburi 51:17 wacho kama: “A Nyasaye, ok ibi chayo chuny monyosore kendo motur.” Nyasaye dwaro ni ibed mangima nikech oheri.

    Tim kama: Puonjri gik mondik e Muma ma nyiso ni Nyasaye oheri. Kuom ranyisi, ne sula mar 24 e buk malero Muma miluongo ni Sud Machiegni gi Jehova.

  • Wuo gi Nyasaye e lamo.

    Gima Muma Wacho: ‘Keturu parruoku duto kuom Nyasaye, nikech odewou.’​—1 Petro 5:7.

    Puonj mwayudo e ndikono: Nyasaye dwaro ni inyise ayanga gik moko duto ma chando pachi.

    Nyasaye nyalo miyi kuwe mar chuny kod nyalo mar nano. (Jo-Filipi 4:6, 7, 13) E yo ma kamano, okonyo jogo duto ma kwaye kony ka gin gi chuny man thuolo.​—Zaburi 55:22.

    Tim kama: Wuo gi Nyasaye kawuono. Ti gi nyinge ma Jehova, kendo inyise gik ma chando chunyi. (Zaburi 83:18) Kwaye mondo okonyi nano.

  • Par matut geno ma Muma miyowa mar kinde mabiro.

    Gima Muma Wacho: “Wan gi genoni ma chalnwa kaka nanga mar meli mosiro ngimawa, en geno madier, kendo motegno.”​—Jo-Hibrania 6:19.

    Puonj mwayudo e ndikono: Inyalo winjo ka seche moko imor to seche moko ikuyo. Ichalo mana ka meli ma yamo tero koni gi koni. Kata kamano, paro matut e wi geno manie Muma nyalo konyi bedo gi chuny mokuwe.

    Genono en madier nikech Nyasaye osingo ni obiro golo gik moko duto ma kelonwa rem.​—Fweny 21:4.

    Tim kama: Puonjri mathoth e wi geno ma Muma miyowa e somo mar 5 e brosua mar Wach Maber Mowuok Kuom Nyasaye!

  • Tim gik mamori.

    Gima Muma Wacho: “Chuny mamor chalo gi yath maber.”​—Ngeche 17:22.

    Puonj mwayudo e ndikono: Sama watimo gik ma kelonwa mor, mano nyalo miyo chunywa gi pachwa obed mokuwe.

    Tim kama: Tim gik ma moriga. Kuom ranyisi, inyalo winjo thumbe ma kueyo chunyi, inyalo somo weche ma jiwi, kata tugo tuke mamori. Bende, ibiro medo bedo mamor sama ikonyo jomoko kata mana e yore matindo tindo.​—Tich Joote 20:35.

  • Rit dendi e yo maber.

    Gima Muma Wacho: “Tiego del konyo.”​—1 Timotheo 4:8.

    Puonj mwayudo e ndikono: Wayudo ber mathoth ka warieyo dendwa, wanindo moromo, kendo ka wachamo chiemo ma gero del.

    Tim kama: Inyalo rieri matin kiwuotho kata mana kuom dakika 15.

  • Ng’e ni gik ma waparo kod gik mamoko e ngima lokorega.

    Gima Muma Wacho: “Ok ung’eyo kaka ngimau biro chalo kiny.”​—Jakobo 4:14.

    Puonj mwayudo e ndikono: Chandruoge ma nyoso chuny ma samoro iparo ni ok inyal nyagorigo, biro mana rumo.

    Kata bed mana ni in e chandruok matek sani, lokruok nyalo bedoe kiny. Omiyo, med mana nano. (2 Jo-Korintho 4:8) Gik machandigo samoro biro mana rumo, to kideri, to ngimani orumo mana kamano.

    Tim kama: Inyalo somo ranyisi moko manie Muma mar jomoko ma ne chunygi onyosore kendo ne gigombo ni githo, mondo ine kaka ngimagi nolokore mobedo maber e yo ma ne ok gipar. Ne ane ranyisi moko.

 Be Muma wuoyo e wi joma ne gombo ni githo?

Ee. Muma wuoyo e wi joma ne gombo tho. Nyasaye ne ok okwedogi, to nokonyogi. In be onyalo konyi.

Elija

  • Ne en ng’a? Elija ne en janabi ma jachir. Kata kamano, en bende chunye nonyosore. Jakobo 5:7 wacho niya: “Elija ne en mana dhano kaka wan.”

  • Ang’o momiyo nodwaro ni otho? Nitie kinde ma Elija ne luor, ne oneno ni odong’ kende, kendo ni en ng’at ma nono. Nosayo Nyasaye kama: “Yaye Jehova, kaw ngimana.”​—1 Ruodhi 19:4.

  • Ang’o ma ne okonye? Elija nonyiso Nyasaye gik ma ne chande. Ere kaka Nyasaye nojiwe? Nyasaye nodewe kendo nonyise tekone. To bende nonyiso Elija ni pod en ng’at mogen ahinya kendo nomiye jakony ma ne dwarore.

  • Som weche momedore e wi Elija: 1 Ruodhi 19:2-18.

Ayub

  • Ne en ng’a? Ayub ne en ng’at momewo ma ne nigi dhako gi nyithindo kendo nolamo Nyasaye madier.

  • Ang’o momiyo nodwaro ni otho? Apoya nono, ngima Ayub nolokore mobedo marach. Nolalo mwandune duto. Nitie masira ma ne onego nyithinde duto. Noyudo tuo marach ma ne miye rem mang’eny. Bang’e, jomoko nohangone wach ni en e ma nokelo chandruok kuome owuon. Ayub nowacho niya: “Ajok gi ngimanani; ok adwar bedo mangima kendo.”​—Ayub 7:16.

  • Ang’o ma ne okonye? Ayub nolamo Nyasaye kendo ne onyiso jomoko gik machande. (Ayub 10:1-3) Osiepne miluongo ni Elihu, nojiwe kendo nokonye mondo one gik moko e yo mowinjore. E wi mago, Ayub norwako siem kod kony ma Nyasaye nomiye.

  • Som weche momedore e wi Ayub: Ayub 1:1-3, 13-22; 2:7; 3:1-13; 36:1-7; 38:1-3; 42:1, 2, 10-13.

Musa

  • Ne en ng’a? Musa ne en jatend Jo-Israel machon kendo ne en janabi ma ne nigi yie motegno.

  • Ang’o momiyo nodwaro ni otho? Musa ne nigi tije mang’eny ahinya, ji ne jare pile, kendo ne ool ahinya. Omiyo, noywak ne Nyasaye kama: “Akwayi ni inega anega sani.”​—Kwan 11:11, 15.

  • Ang’o ma ne okonye? Musa nonyiso Nyasaye gik ma ne chande. Nyasaye nokonyo Musa ting’o ting’ ma ne en go, to mano noduoko chien parruok ma ne Musa nigo.

  • Som weche momedore e wi Musa: Kwan 11:4-6, 10-17.

^ par. 5 Sama igombo ahinya mondo ideri to onge joma igeno mantie machiegni, go emergency number manie alworau.