Skip to content

Ko Hai a Iehova?

Ko Hai a Iehova?

Ko e tali he Tohi Tapu

 Ko Iehova ko e Atua mooli he Tohi Tapu, ko e Tufuga he tau mena oti. (Fakakiteaga 4:11) Ko e tau perofeta ko Aperahamo mo Mose ne tapuaki ki a ia, pihia mo Iesu. (Kenese 24:27; Esoto 15:1, 2; Ioane 20:17) Nakai ko e Atua ke he taha ni e motu a ia, ka e he “lalolagi oti kana.”​—Salamo 47:2.

 Ko e higoa uho he Atua ko Iehova, ne fakakite mai he Tohi Tapu. (Esoto 3:15; Salamo 83:18) Kua moua mai he vepi Heperu ne kakano “to fakamooli,” mo e tokologa e pulotu ne talia ko e higoa a Iehova ne kakano “To Fakamooli Ai a Ia ke he Mena Ia.” Kua latatonu ai mo e gahua ha Iehova ko e Tufuga mo e Fakamooli ke he finagalo haana. (Isaia 55:10, 11) Lagomatai he Tohi Tapu a tautolu ke iloa e mahani ha Iehova, mua atu ko e haana fakaalofa.​—Esoto 34:5-7; Luka 6:35; 1 Ioane 4:8.

 Ko e higoa a Iehova he faka-Heperu kua moua mai he fa e matatohi יהוה (YHWH), ne kua iloa ko e Tetragrammaton. Kua nakai iloa tonu e fakaleoaga he higoa tapu he vagahau Heperu tuai. Kua leva he fakaaoga he tau tagata Niue e higoa ko “Iehova”.

Ko e ha ne nakai iloa e fakaleoaga he higoa he Atua ke he vagahau Heperu tuai?

 Ko e vagahau Heperu tuai ne nakai tohi e tau vouela (vowels) ka e fakaaoga ni he tau konosonene (consonents). Ko e tagata ne totou faka-Heperu ne mukamuka ke tuku e tau vouela ne lata. Ka e he magaaho he Tohiaga Tapu Heperu (“Maveheaga Tuai”), ko e falu tagata Iutaia ne talitonu ke he taofiaga taulatua, ne pehē kua hepe ke talahau e higoa he Atua. He magaaho ka totou fakaleolahi e lautolu e kupu Tohi Tapu ne toka e higoa he Atua, ti fakaaoga e lautolu e “Iki” po ke “Atua”. He loga e tau senetenari kua mole, ko e taofiaga taulatua ne kua holofa ti galo e fakaleoaga tuai. a

 Ko e falu ne manatu kua lata e higoa tapu ke fakaleo “Yahweh,” ka e kehe e manatu he falu. I loto he Dead Sea Scroll, ne toka ai taha vala he tohi a Levitika ne faka-Heleni, kua fakaleo e higoa Iao. Ko e tau tagata tohia faka-Heleni tuai ne manako ke fakaleo Iae, I·a·beʹ, mo e I·a·ou·e’, ka e nakai tatai mo e fakaleoaga faka-Heperu tuai. b

Tau tala nakai mooli hagaao ke he higoa he Atua i loto he Tohi Tapu

 Tala nakai mooli: Ko e tau fakaliliuaga ne fakaaoga e higoa ha “Iehova” na lafi ki ai.

 Tala mooli: Ko e higoa faka-Heperu he Atua ne fakaaoga e Tetragrammaton ne kitia kavi ke he fitu e afe i loto he Tohi Tapu. c Loga e fakaliliuaga ne tiaki e higoa he Atua mo e hukui aki e matahigoa tuga e “Iki.”

 Tala nakai mooli: Nakai lata ke fai higoa pauaki e Atua Malolō Ue Atu.

 Tala mooli: Omoomoi he agaaga he Atua e tau tagata tohia Tohi Tapu ke fakaaoga e higoa haana ke he afe mo afe e magaaho. Mo e takitaki e ia a lautolu ne tapuaki ki a ia ke fakaaoga e higoa haana. (Isaia 42:8; Ioelu 2:32; Malaki 3:16; Roma 10:13) Ko e tala mooli, fakahala he Atua e tau perofeta pikopiko ne lali ke tiaki he tau tagata e higoa haana.​—Ieremia 23:27.

 Tala nakai mooli: Ko e taofiaga he tau Iutaia, kua lata ke utakehe e higoa he Atua mai he Tohi Tapu.

 Tala mooli: Ko e falu tohi kupu Iutaia ne nakai fakaleo e higoa Tapu. Ka e nakai utakehe e lautolu mai he tau Tohi Tapu ha lautolu. Nakai manako e Atua ki a tautolu ke tiaki e tau poakiaga haana ke mumui ke he tau puhala he tau tagata.​—Mataio 15:1-3.

 Tala nakai mooli: Nakai lata ke fakaaoga e higoa tapu ki loto he Tohi Tapu he nakai iloa tonu e puhala ke fakaleo faka-Heperu.

 Tala mooli: Ko e manamanatuaga noa ni anei kua manako e Atua ke tatai e fakaleo he higoa haana he tau vagahau kehekehe. He vahā fakamua ne talahau he Tohi Tapu ko lautolu ne tapuaki ke he Atua, na kehekehe e tau vagahau mo e kehekehe e fakaleoaga he tau higoa.

 Manamanatu la ke he fakafili ko Iosua i Isaraela. Ko e tau Kerisiano he senetenari fakamua ne vagahau faka-Heperu, ne fakaleo e higoa haana Yehoh·shuʹaʽ, ko lautolu ne vagahau faka-Heleni ne fakaleo I·e·sousʹ. Fakamau he Tohi Tapu e fakaliliuaga faka-Heleni ke he higoa Heperu ha Iosua, fakakite he mena ia ko e tau Kerisiano ne fakaaoga e tau higoa ke he vagahau ni ha lautolu.​—Gahua 7:45; Heperu 4:8.

 Tatai e puhala ka fakaliliu e higoa Tapu. Ko e mena ne mua ke tuku e higoa he Atua he Tohi Tapu ka e nakai ke he fakaleoaga hako he higoa haana.

a Ko e New Catholic Encyclopedia, Second Edition, Volume 14, lau 883-884, ne pehē: “Fai magaaho he liliu mai he fakapaeaaga, kua fakalilifu lahi e higoa Yahweh, mo e hukui ke he ADONAI po ke ELOHIM.”

b Ma e falu vala tala, kikite appendix A4, “The Divine Name in the Hebrew Scriptures,” i loto he New World Translation of the Holy Scriptures.

c Kikite e Theological Lexicon of the Old Testament, Volume 2, lau 523-524.