Ir al contenido

RI ALABʼOM ALITOMABʼ KKITAʼ

¿La utz ri homosexualidad?

¿La utz ri homosexualidad?

 «Are chiʼ kʼa in ala na, kʼax xinriqo rumal che are utz kewil ri alabʼom. Ri rumal che xinnaʼ wariʼ weneʼ are rumal ri nujunabʼ, are kʼu in kunaq ta kan che uyaʼik ri kinnaʼo» (David, 23 ujunabʼ).

 Ri a David are cristiano y kraj kunimaj ri Dios. ¿La kkun jun winaq junam rukʼ areʼ kunimaj ri utaqanik ri Dios? ¿Jas kuchomaj ri Dios chrij ri homosexualidad?

 ¿Jas kubʼij ri Biblia?

 Ri kkichomaj ri winaq chrij ri homosexualidad kkʼextajik chiʼ keqʼax ri junabʼ y rumal ri kinaqʼatisabʼal. Are kʼu ri oj cristianos kqabʼan ta ri kkibʼan ri winaq. Kqaj ta kqabʼan ri kubʼij Efesios 4:14, «man kujkʼam ta chi bʼik apawijeʼ rumal ronojel tijonik ri je kape kiʼaqiqʼ». Ri kqachomaj chrij ri homosexualidad y nikʼaj chi chomanik qesam pa ri Biblia.

 Ri Biblia qas utz kubʼan che uqʼalajisaxik chrij ri homosexualidad, chqilampeʼ ri kubʼij:

  •  «Matqʼoyiʼ rukʼ jun awach achi, jachaʼ ta ne chi katqʼoyiʼ rukʼ jun ixoq» (Levítico 18:22).

  •  «Rumal riʼ ri Dios xeʼuyaʼ kanoq rech kkibʼan ri urayinik ri kanimaʼ, [...] xeʼuyaʼ kanoq rech kbʼe kikʼuʼx kukʼ kʼixbʼalalaj taq jastaq. Xuqujeʼ ne ri ixoqibʼ man xkibʼan ta chik jas ri yaʼtal chke, xaneʼ are xkibʼan ri man taqal ta che jun ixoq» (Romanos 1:24, 26).

  •  «Mixsubʼutajik. Ri kebʼanow makunik kukʼ ixoqibʼ achijabʼ, mawi ri kkiqʼijilaj taq diosibʼ, mawi ri keqaj pa mak kukʼ nikʼaj chik, mawi ri achijabʼ ri kkibʼan kibʼ chi e ixoqibʼ, mawi ri achijabʼ ri kkibʼan ixoq che jun kach achi, mawi ri elaqʼomabʼ, mawi ri kkirayij ri jastaq ke nikʼaj winaq chik, mawi ri keqʼabʼarik, mawi ri keyoqʼonik, mawi ri kkimaj jastaq ke nikʼaj winaq chik, konojel waʼ man kkechbʼej ta ri rajawibʼal ri Dios» (1 Corintios 6:9, 10).

 Ri e utaqanik ri Dios keʼutoʼ konojel ri winaq. Paneʼ homosexual o je taj, qonojel rajawaxik kqajikʼ qibʼ chuwach ri qarayinik rech kqabʼan ta jun jastaq che utz ta kril ri Dios (Colosenses 3:5).

 ¿La kraj kubʼij...?

 ¿La kraj kubʼij ri Biblia che itzel keqil ri homosexuales?

 No. Rumal che ri Biblia kubʼij che itzel ta keqil ri e winaq xaneʼ kubʼij chqe che kqatzukuj ri jamaril kukʼ konojel paneʼ e junam ta qukʼ (Hebreos 12:14). Rumal laʼ utz taj che kqamol tzij chkij y kqabʼan ta kʼax chke ri homosexuales.

 ¿La kraj kubʼij che ri oj cristianos itzel kqil ri taqanik che kuyaʼ bʼe kbʼan ri kʼulanem chkixoʼl ri homosexuales?

 Junam rukʼ ri kubʼij ri Biblia, ri Dios xaq xiw kuya bʼe che kbʼan ri kʼulanem chkixoʼl jun achi y jun ixoq (Mateo 19:4-6). Are kʼu ri oj cristianos kqaya ta ri qatobʼanik che ri taqanik jachiʼ kuya bʼe che kbʼan ri kʼulanem chkixoʼl ri homosexuales. Rumal che waʼ taq taqanik riʼ are ri qʼatbʼal tzij kbʼanowik. Xuqujeʼ ri Biblia kubʼij che ri oj kqanim ta qibʼ chuxoʼl jastaq re ri qʼatbʼal tzij (Juan 18:36).

 Are kʼu ¿y we...?

 Are kʼu ¿y we ri winaq are homosexual? ¿La kkunik kukʼex ri ukʼaslemal?

 Jeʼ kkunik. Ri Biblia kubʼij che e jujun winaq rech ojer xekunik xkikʼex ri kikʼaslemal. Ri apóstol Pablo xuya kan ubʼixik pa ri wuj che xutaq bʼi chke ri aj corinto che ri e homosexuales kekun taj kkechbʼej ri Rajawbʼal ri Dios, xuqujeʼ xubʼij wariʼ: «E kʼo kʼu jujun chiwe e je taq waʼ nabʼe kanoq» (1 Corintios 6:11).

 ¿La kraj kubʼij wariʼ che ri homosexuales xpe ta chi jumul ri kirayinik? No. Ri Biblia kubʼij: «Iwatzʼiʼaqim chi iwibʼ rukʼ ri kʼakʼ ikʼaslemal. Katajin kʼu kukʼex ribʼ» (Colosenses 3:10). Qastzij wi, rajawaxik tiempo rech jun winaq kukʼex ri ukʼaslemal.

 Are kʼu ¿y we jun winaq kraj kunimaj ri utaqanik ri Dios tekʼuriʼ xaq kʼo na ri urayinik homosexual?

 Xaq junam rukʼ apachike rayinik, are ri winaq kchowik we kraj ktaqan puwiʼ o no. ¿Jas kbʼan che ubʼanik wariʼ? Ri Biblia kubʼij: «Chibʼanaʼ ri urayibʼal ri Uxlabʼixel, rech mibʼan kʼut ri irayibʼal re mak» (Gálatas 5:16).

 We kawilo, pa ri versículo riʼ kubʼij taj che ri winaq kʼo ta chi ri itzel taq urayinik, xaneʼ kubʼij che rajawaxik kqanaqʼatisaj qibʼ che unikʼoxik uwach ri Biblia, y che amaqʼel kqabʼan qachʼawem, rukʼ wariʼ kkʼojiʼ qachuqʼabʼ che uchʼijik ri itzel rayinik y kqabʼan taj.

 Ri a David che xqabʼij nabʼe, xkʼojiʼ uchuqʼabʼ are chiʼ xubʼij chke ri utat unan ri tajin kukʼulmaj, ri areʼ kubʼij: «Xinwesaj jun nimalaj eqaʼn chwij y wet ojer xinbʼij chke ri nutat nunan, qas ta xinkikot riʼ are chiʼ kʼa in ala na».

 Are más kojkikotik are chiʼ kqanimaj ri utaqonik ri Jehová. Y qas kqakojo che ri utaqanik ri Dios «e sukʼ, kkikʼam kʼu uloq kikotemal che ri animaʼ», we kqabʼan wariʼ kqariq tewchibʼal pa ri qakʼaslemal (Salmo 19:8, 11).