Ir al contenido

Ir al índice

Jun utzalaj eyebʼal chrij ri petinaq

Jun utzalaj eyebʼal chrij ri petinaq

 ¿La kʼo jun utz achomanik chrij ri petinaq? E jujun winaq kʼo jun utz kichomanik chrij ri petinaq paneʼ kkikʼulmaj kʼi taq kʼax. Are kʼu, ¿la qas ksukʼumataj na ronojel ri kʼax? Ksukʼumatajik: ri Biblia kubʼij che pa ri petinaq kqariq na jun utzalaj.

 ¿Jas kutzujuj ri Biblia?

 Ri Biblia kubʼij taj che mat ne kkiriq kʼax ri winaq cho ri uwach Ulew, are kʼu kubʼij che ksach na uwach ronojel ri kʼax. Chqilampeʼ jujun tzujunik.

  •   Ri kʼax: kʼo ta kachoch

     Ri kubʼij ri Biblia: «Ri winaq kkiyak na kachoch kekʼojiʼ kʼu na chupam» (Isaías 65:21).

     Ri kbʼantaj na: Konojel ri winaq kkʼojiʼ na kachoch.

  •   Ri kʼax: kʼo ta chak y kʼo mebʼaʼil

     Ri kubʼij ri Biblia: «Ri nutinamit sibʼalaj naj kkʼasiʼ na jachaʼ ri ukʼaslemal jun cheʼ» (Isaías 65:22).

     Ri kbʼantaj na: Konojel kkʼojiʼ na kichak che utz kkilo y che kuya kikotemal chke.

  •   Ri kʼax: ko ta sukʼilal

     Ri kubʼij ri Biblia: «Qʼatal taq tzij ri kkibʼan na sukʼalaj qʼatan tzij» (Isaías 32:1).

     Ri kbʼantaj na: Konojel kbʼan ri sukʼilal chke. Kʼo ta chi jun che mebʼaʼ o kbʼan kʼax che rumal ri utinamit uraza o ri ubʼantajik.

  •   Ri kʼax: ri wiʼjal

     Ri kubʼij ri Biblia: «¡Mat chkʼis ri trigo pa ri ulew; sibʼalaj ta chwachin pa kiwiʼ taq ri juyubʼ! ¡Chwachin ri ijaʼ jachaʼ ri uwachinik ri Líbano, chekʼol kʼi kijolom trigo jachaʼ ri qʼayes pa ri juyubʼ!» (Salmo 72:16).

     Ri kbʼantaj na: Konojel kʼo na kkitijo. Kʼo ta chi jun kunaʼ numik.

  •   Ri kʼax: ri elaqʼ y ri kamisanik

     Ri kubʼij ri Biblia: «Konojel kʼut kejeqiʼ na man kʼo ta chi jachin kexibʼinik» (Miqueas 4:4).

     Ri kbʼantaj na: Konojel ri winaq kkixeʼj ta chi kibʼ rumal che e kʼo ta chi itzel taq winaq y «ri e utzalaj taq winaq kkechbʼej na ri ulew» (Salmo 37:10, 29).

  •   Ri kʼax: ri e chʼoj

     Ri kubʼij ri Biblia: «Man kʼo ta jun tinamit keʼumajij ta chik ri e uchʼojibʼal chrij jun chik, mawi ktijox ta chi che ubʼanik chʼoʼj» (Isaías 2:4).

     Ri kbʼantaj na: Kkʼojiʼ na jamaril cho ri uwach Ulew (Salmo 72:7). Keʼanimaj ta chi ri winaq chuwach ri chʼoj, kkiriq ta chi kʼax y kʼo ta chi kamikal.

  •   Ri kʼax: ri e yabʼil

     Ri kubʼij ri Biblia: «Man kʼo ta jun aj tinamit kubʼij ta na: ‹In yawabʼ›» (Isaías 33:24).

     Ri kbʼantaj na: Kʼo ta chi winaq uriqom kʼax ri kicuerpo y keyawaj ta chik (Isaías 35:5, 6). Ri Bibila kuya ubʼixik che «man kʼo ta chi kamikal» (Apocalipsis 21:4).

  •   Ri kʼax: ri bʼanom che ri uwach Ulew

     Ri kubʼij ri Biblia: «Chkikot ri chaqiʼj uwo saq, chaqiʼj ulew; chnoj che jajatem, chkotzʼijanoq» (Isaías 35:1).

     Ri kbʼantaj na: Ri uwach Ulew kux na jun kotzʼiʼj y ri winaq kekʼojiʼ na chuwach, junam rukʼ ri xraj ri Dios nabʼe kanoq (Génesis 2:15; Isaías 45:18).

 ¿La qastzij ri kutzujuj ri Biblia?

 Weneʼ achomam wariʼ. Are kʼu, utz we kanikʼoj ri kubʼij ri Biblia chrij ri petinaq. Ri kutzujuj ri Dios junam ta rukʼ ri kkitzujuj ri winaq. Ri kubʼij ri Biblia rukʼ ri Dios petinaq wi. Y ¿jasche junam ta rukʼ ri kkibʼij ri winaq? Chqilampeʼ kebʼ rumal:

  •   Kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx chrij ri Dios. Ri Biblia kubʼij che ri Dios «man bʼanal ta tzij» (Tito 1:2). Xaq xiw ri Dios kkunik kubʼij ri kkʼulmataj na pa ri petinaq (Isaías 46:10). Pa ri Biblia kʼo kʼi kʼutbʼal che kukʼutu che qas ktzʼaqat ri kutzujuj ri Dios. We kawaj kawetaʼmaj más, chawilaʼ ri video ¿Jasche kqabʼij che ri kubʼij ri Biblia are ri qastzij?

  •   Ri Dios kkunik kusukʼumaj ri kʼax che kqariqo. Ri Biblia kubʼij che ri Dios kkunik kubʼan ronojel «ri kraj» (Salmo 135:5, 6). Kraj kubʼij, che kʼo ta nijun kqʼaten ri Dios rech kubʼan ri utzujum. Y ri Dios kraj kojutoʼo rumal che kojuloqʼoqʼej (Juan 3:16).

 Are kʼu, weneʼ kachomaj: «We ri Dios kkunik kojutoʼo ¿jas kʼu che kʼa kʼo na kʼi kʼax?». We kawaj kawetaʼmaj ri urespuesta ri pregunta riʼ, chawilaʼ ri video ¿Jasche uyaʼom ri Dios che kʼo kʼaxkʼolil?

 ¿Jas kbʼanik rech kebʼantaj na ri kubʼij ri Biblia?

 Ri Dios qas kutzʼaqatisaj na ri utzujum y are kukoj ri uQʼatbʼal tzij, che kʼo pa ri kaj che ubʼanik. Are uchaʼom ri Jesucristo rech kux qʼatal tzij pa ri uQʼatbʼal tzij y uyaʼom taqanik pa uqʼabʼ rech kuchajij ri uwach Ulew y ri winaq che kekʼojiʼ na chuwach. Are chiʼ ri Jesús xkʼojiʼ cho ri uwach Ulew xeʼukunaj ri winaq, xeʼutzuqu, xtaqan puwiʼ ri kaqiqʼ jabʼ y xeʼuwalajisaj jujun taq kaminaqibʼ (Marcos 4:39; 6:41-44; Lucas 4:40; Juan 11: 43, 44). Wariʼ xa jujun kʼutbʼal che ri kubʼan na pa ri petinaq are chiʼ kux qʼatal tzij pa ri uQʼatbʼal tzij ri Dios.

 We kawaj kawetaʼmaj jas más kubʼan na ri uQʼatbʼal tzij ri Dios, chawilaʼ ri video ¿Jas ri’ ri Rajawbʼal ri Dios?

 ¿Jampaʼ ketzʼaqat ri kubʼij ri Biblia?

 Naj ta chi kraj. ¿Jasche je kqabʼij wariʼ? Rumal che ri Biblia kubʼij ri kkʼulmataj na are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj che kumaj uqʼatik tzij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios puwiʼ ri uwach Ulew (Lucas 21:10,11). Qonojel tajin kqilo che qastzij tajin ktzʼaqat ri xutzujuj ri Biblia.

 We kawaj kawetaʼmaj más, chawilaʼ ri kʼutunem «¿Cuándo gobernará la Tierra el Reino de Dios?».

 ¿Jas kubʼan che atoʼik ri tzujunik re ri Biblia?

 Jun chke ri xtzʼibʼan ri Biblia kubʼij che ri eyebʼal «je jas ri ktakʼabʼan jun nim jukubʼ» (Hebreos 6:19). Junam rukʼ ri ktakʼabʼan jun jukubʼ kubʼano che ko ktakʼik, ri eyebʼal chrij ri petinaq kojutoʼo rech kqachʼij ri kʼax pa ri qakʼaslemal. Y ri eyebʼal che kuya ri Biblia kubʼano che kqariq kikotemal y kojuchajij rech kojyawaj taj (1 Tesalonicenses 5:8).