Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

MÛ TAPANDE TI MABE TI ALA

A bata lo na “ambeni zo mbasambala”

A bata lo na “ambeni zo mbasambala”

TARA ti bâ image so na li ti mo: Noé na azo ti sewa ti lo aduti na tere ti mba na yâ ti arche na ngoi so ngu ato nda ti pika ngangu ngangu. So ndo avuko na yâ ti arche ni, grâce na lumière ti wâ ti lampe so ayeke za, zo alingbi ti bâ lê ti ala so ayeke nganganga na ngoi so ala yeke mä go ti ngu so ayeke pika ngangu ngangu na li ti arche ni nga na tere ni. Bruit ni lani ayeke kete bruit ape.

Kite ayeke dä ape so lani bê ti Noé anzere mingi tongana lo bâ azo ti sewa ti lo so lo ye ala mingi; azo tongana wali ti lo, amolenge ti lo ti koli ota so azia lo ape nga na awali ti ala. Ngoi ni lani ayeke ngangu mingi, me Noé ayeke ti lo na ngia ndali ti so azo so lo ye ala mingi ayeke na tere ti lo. Sioni awara ala ape. Ti tâ tënë ni, lo girisa lani pëpe ti sambela na iri ti sewa ti lo ti kiri singila na Nzapa; nga so bruit ayeke mingi, nyen na nyen, lo sambela na kota go si ala lingbi ti mä lo.

Mabe ti Noé ayeke lani kota mingi. Ni la apusu Jéhovah, Nzapa ti lo, ti bata lo na sewa ti lo (aHébreu 11:7). Me na ngoi so ngu ni akomanse ti pika, ala yeke na bezoin ti mabe encore ape? Ên-ën, ala yeke na bezoin ni mingi na yâ ti alango so aga na pekoni, so ayeke lani ngangu mingi so. E nga kue, e yeke na bezoin ti mabe mingi na yâ ti ngoi ti wusuwusu so e yeke dä. Zia e bâ ye so e lingbi ti manda na lege ti mabe so Noé ayeke na ni.

“LÂ BALE-OSIO NA BÏ BALE-OSIO”

Ngu ni apika “lâ bale-osio na bï bale-osio.” (Genèse 7:4, 11, 12). Ngu ni ayeke suku gi sukungo. Noé abâ tongana nyen Jéhovah, Nzapa ti lo, abata azo ti mbilimbili me na oko ngoi ni lo punir azo ti sioni.

Kota ngu so apika lani akanga lege na kengo yanga so ambeni ange na yayu akomanse ni. Bibe ti Satan, so ayeke ti tene zo apensé gi na lo wani, apusu gbâ ti a-ange si ala dö “tâ ndo ti duti ti ala” na yayu ala zia, ala ga amû awali, ala dü amolenge so akono ayo (Jude 6; Genèse 6:4). Tere ti Satan anzere mingi so kengo yanga so amû ndo, ndali ti so asara si sarango ye ti azo, so Jéhovah aleke ala tâ pendere mingi, akiri abuba ahon ti kozo.

Ye oko, tongana kota ngu so akomanse ti pika, asioni ange so azia tere ti ala ti zo, ala kiri na ndo so ala londo dä si ala ga; me ala lingbi encore ape ti mû tere ti zo. Ala dö awali ti ala na amolenge ti ala ni ala zia, na ngu ni abungbi awali ni na amolenge ni nga na tanga ti azo afâ ala.

Ti londo na ngoi ti Hénoc ti ga na ni, a sara lani ngu ngbangbo mingi awe so Jéhovah ayeke gboto mê ti azo, lo tene ni yeke futi azo ti sioni so akpe mbeto ti ni ape (Genèse 5:24; Jude 14, 15). Me azo ni aga gi sioni ahon ti kozo, ala buba sese nga ala sara si sarango ye ti ngangu na zo ahon ndo ni. Ti fadeso, ala kui awe. Tere ti Noé na azo ti sewa ti lo anzere ndali ni?

Ên-ën! Même Nzapa so lo yeke Nzapa ti nzoni bê so, a nzere na lo ape (Ézéchiel 33:11). Jéhovah asara kue ti tene, tongana lege ayeke dä, azo mingi asö kuâ. Lani lo tokua Hénoc ti gboto mê ti ala, nga lo hunda na Noé ti leke arche. Noé na sewa ti lo amû ngu mingi ti sara ngangu kua so, nga azo ni abâ ala bien na kua ni. Na ndo ni, Jéhovah atene na Noé ti fa “tënë ti ye so ayeke mbilimbili”. (2 Pierre 2:5). Na tapande ti Hénoc, Noé agboto lani mê ti azo ni na ndo ti ngbanga so ayeke ga. Me azo ni asara tongana nyen? Jésus, so lo ngbâ na yayu kâ si lo bâ aye ni, atene so na ngoi ti Noé, azo ni ‘agbu li lani na ndo ti ye so ayeke si so pëpe juska kota ngu apika na ahon na ala kue.’​—Matthieu 24:39.

Mo hunda tere ti mo ti hinga wala Noé na sewa ti lo ayeke sara nyen na yâ ti alango 40 so aga na peko ti so Jéhovah akanga yanga ti arche ni so? Teti so kota ngu ni angbâ gi ti pika, âmanke azo miombe so awara lani ambeni kua so ala yeke sara ni lâ oko oko: ala yeke bâ lege ti mba nga na ndo ti lango ti ala, ala yeke bâ nga lege ti anyama na ando so ala yeke dä. Ye oko, a si na ambeni ngoi, kota arche so ayeke yengi nga ayeke hon kirikiri. Arche ni aduti ndo oko ape. So arche ni ayeke na lê ti ngu ni so ayeke suku gi sukungo so, ngu ni ayô ni na nduzu ngbii juska “a yä arche [ni] na nduzu ahon sese.” (Genèse 7:17). So ngangu na Jéhovah, Nzapa ti Ngangu Ahon Kue!

Noé adoit ti tene merci na Jéhovah; merci ni ayeke gi ndali ti so a bata lo na sewa ti lo so ape, me nga ndali ti so na nzoni bê ti Jéhovah, lo tene na ala ti gboto mê ti azo so angbâ na gigi si ala kui so. Na bango ni, ngu mingi so ala mû ti sara na ngangu kua so ayeke gi senge senge. Azo ake ti mä ala. Kozo si kota ngu ni apika, Noé ayeke na aita ti koli na ti wali nga na amolenge ti ala; me zo oko amä lo ape, gi azo ti sewa ti lo wani la amä lo (Genèse 5:30). Me so fadeso ala yeke nzoni na yâ ti arche kâ, bê ti ala adë na peko ti angoi kue so ala mû ti fa tënë na azo so si ala lingbi ti sö kuâ.

Depuis ngoi ti Noé juska laso, Jéhovah achangé ape (Malachie 3:6). Jésus Christ atene so ngoi ti e laso ayeke gi tongana “ngoi ti Noé”. (Matthieu 24:37). Ngoi ti e ayeke mbeni ngoi so aye ti wusuwusu ahon ndo ni na a yeke hunzi ande na futingo ti sioni dunia so. Laso nga, awakua ti Jéhovah ayeke gboto mê ti azo kue. Mo yeke mä gbotongo mê so? Ka tongana mo yeda na tâ tënë awe, mo yeke gboto mê ti amba ti mo? Noé na sewa ti lo azia nzoni tapande na e kue.

A “SÖ FINI TI ALA NA LEGE TI NGU”

So ngu ni so asuku ayeke hon na arche ni kirikiri, kite ayeke dä ape so azo so ayeke na yâ ni ayeke mä bruit ti angbongboro planche so a sara na ni. Bê ti Noé agi lo ndali ti amapo ti ngu ni? Wala lo yeke na mbeto ti tene arche ni akungbi? Jamais! Azo so ayeke na mabe ape la alingbi ti gi bê ti ala, me Noé ayeke na mabe. Bible atene: ‘Na lege ti mabe, Noé aleke mbeni arche.’ (aHébreu 11:7). Lo yeke na mabe na nyen? Na mbele, wala yanga so Jéhovah amû atene ni yeke bata Noé na azo kue so ayeke na tere ti lo (Genèse 6:18, 19). Nzapa so asara dunia, sese nga na aye kue so ayeke na fini ayeke na ngangu ti bata arche ni. A yeke na lege ni ti tene Noé amä na bê so Jéhovah ayeke sara ye alingbi na zendo so lo mû. Na a si tongaso: a sö fini ti Noé na sewa ti lo “na lege ti ngu.”​—1 Pierre 3:20.

Ngu-nzapa so apika lâ 40 na bï 40 so akaï fadeso. Na calendrier ti e, ngu ni akaï na nze ti décembre ti ngu 2370 kozo ti Christ. Me Noé na sewa ti lo angbâ na yâ ti arche aninga. Ngu ni asuku amene ndo ti sese kue; gi bateau ni la ayeke hon na lê ti ngu ni so ahon même li ti ahoto kue so (Genèse 7:19, 20). E tara ti bâ na li ti e tongana nyen Noé na amolenge ti lo Sem, Cham na Japhet ayeke leke ti tene anyama kue awara kobe, saleté amû tere ti ala ape nga ala duti na seni. Nzapa so asara si anyama so kue ayeda ti lï na yâ ti arche ni, lo yeke na ngangu ti sara si ala sara ye kirikiri ape na ngoi kue so ala ngbâa na yâ ni. *

Noé asû ye oko oko so asi na lê ti mbeti. Tondo ni afa na e ngoi so ngu-nzapa akomanse ti pika nga ngoi so a kaï. A fa na e so ngu ni amene ndo ti sese kue lango 150. Na pekoni, a komanse ti descend. Mbeni kpengba lango ni ayeke lango so arche ni aluti “na ndo ahoto ti Ararat” so laso ayeke na kodoro ti Turquie. A yeke na nze ti avril ti ngu 2369 kozo ti Christ. Lango 73 na pekoni, na nze ti juin, a komanse ti bâ li ti ahoto. Nze ota na pekoni, na nze ti septembre, Noé azi mbeni ye so akanga li ti arche ni. Lumière na dede pupu alï fadeso na yâ ni. Andâ kozo ti tene Noé azi li ti arche ni, lo gi ti bâ wala ndo ni aga nzoni awe ti tene ala sara kodoro dä. Lo tokua corbeau; corbeau ni ague aga, ague aga. Na pekoni, lo tokua kolokoto; kolokoto ni ague aga, ague aga; kolokoto ni asara tongaso ngbii si lo ga ti wara ndo ti duti dä.​—Genèse 7:24–8:13.

Noé abungbi oko na sewa ti lo ti voro Nzapa même na angoi ti ngangu

Kite ayeke dä ape so aye so agbu lani bê ti Noé mingi ayeke vorongo Nzapa. E lingbi ti tene so lakue Noé na sewa ti lo ayeke bungbi ndo oko ti sambela nga ti sara lisoro na ndo ti Nzapa so ayeke bata ala. Akota desizion oko oko so Noé amû, lo yeke gi ti hinga bango ndo ti Jéhovah na ndo ni. Même so Noé ahinga so “sese ahule kue awe”, lo dö tere pëpe ti zi yanga ti arche ni na li ti lo wani wala ti mû yanga ti tene ala sigigi na yâ ni, atâa so ala ngbâ lani na yâ ti arche ni ahon ngu oko (Genèse 8:14). Lo ku juska Jéhovah amû na lo yanga si.

Tapande ti Noé apeut ti mû maboko na ababâ ti sewa laso nga. Noé ayeke lani zo so ayeke sara ye na lege ni, lo ye kua, lo hinga ti kanga bê nga lo hinga ti bata azo ti sewa ti lo. Me na yâ ti aye kue, kozo ye so agbu bê ti lo ayeke ye so Jéhovah aye. Tongana e sara ye tongana ti Noé, fade azo so e ye ala mingi ayeke bâ nzoni.

“MO SIGIGI NA YÂ ARCHE”

Fadeso lango ti tene Jéhovah amû yanga na Noé ti sigigi alingbi awe. Jéhovah atene na Noé: “Mo sigigi na yâ arche: mo, wali ti mo, amolenge ti mo, na awali ti amolenge ti mo.” (Genèse 8:15-19). Ala mä yanga ti Jéhovah ala sigigi, na anyama kue amû peko ti ala. Ala sigigi gi kirikiri tongaso? Jamais! Bible atene so ayeke na “lege ti amara ti ala mveni, [si] ala sigigi na yâ arche.” (Genèse 8:15-19). So Noé na asewa ti lo asigigi na ala wu pendere pupu nga ala ngbâ na ndo ti hoto ti Ararat ala bâ ndo, ala bâ so sese ni aga nzoni awe. Asioni ange nga na sarango ye ti ngangu na zo ayeke dä encore ape; azo so akono ayo lani so nga na asioni zo kue akui awe. * Lege akiri azi na azo ti to nda ti mbeni fini gigi.

Noé ahinga lani ye so lo doit ti sara. Lo komanse ti voro Nzapa. Lo leke gbalaka na lo mû anyama so ayeke anzoni ni, (so ti tene anyama so ala mû ala lani “mbasambala mbasambala” na yâ ti arche ni), lo zö na sandaga na Jéhovah (Genèse 7:2; 8:20). Ye so lo sara azia ngia na bê ti Jéhovah?

En! Bible atene pendere tënë so, a tene: “L’Éternel amä fion ti nzoni.” Vundu so Nzapa awara lani ndali ti so sese ni asi singo na ye ti sioni ahunzi; fadeso bê ti Nzapa anzere ti bâ na ndo ti sese mbeni sewa so ayeke voro lo nga so aye gi ti sara ye so bê ti lo aye. Me Jéhovah aku lani pëpe ti tene sarango ye ti ala aduti tâ gi na lege ni, ndali ti so lani “suma ti bibe ti bê ti zo ayeke sioni, a komanse tongana lo de pendere.” (Genèse 8:21). Bâ mbeni nzoni bê ni so Jéhovah akiri asara na azo.

Nzapa azi sioni bä so lo iri lani na ndo ti sese. A yeke na ngoi so Adam na Ève ake yanga ti lo si lo deba ti tene sese alë nzoni ape. Lémec, babâ ti Noé, azia iri ti molenge ti lo Noé, so ndani aye peut-être ti tene “wungo tere” wala “dengo bê” nga lo tene so fade molenge so la ayeke sara si azo ayeke wu tere ti ala kete na gbe ti bä ni so. Tere ti Noé adoit lani ti nzere na ngoi so lo hinga so prophétie so aga tâ tënë na so sese ayeke lë nzoni tongana a dë yaka dä. Ni la Noé ato nda ti kua ti yaka.​—Genèse 3:17, 18; 5:28, 29; 9:20.

Noé na sewa ti lo asigigi na yâ ti arche na ala bâ sese so aga nzoni awe

Na mbage, Jéhovah amû na ahale ti Noé kue ambeni ndia so akpengba pëpe, so ayeke polele ti fa lege na ala na yâ ti gigi ti ala. Ambeni ndia ni ake na ala ti fâ zo wala ti ke mênë. Nga, Nzapa ate mbeni mbele na azo, lo mû yanga ti tene lo futi azo wala anyama kue na lege ti kota ngu mbeni pëpe. Ti fa so lo yeke sara ye biani alingbi na tënë ti yanga ti lo so, Jéhovah azia mbeni fä, so afa mbeni pendere ye so lo sara; fä ni so ayeke kongö wala arc-en-ciel. Juska laso, tongana e bâ kongö bê ti e adë ndali ti yanga so Jéhovah amû lani.​—Genèse 9:1-17.

Tongana fade mbaï ti Noé ayeke gi mbeni senge tere, ka a yeke ngangu ti tene a hunzi na tënë ti arc-en-ciel. Me Noé ayeke lani vrai zo, nga gigi akpengba na lo. Na ngoi ni kâ, azo ayeke te gigi aninga, ni la si lo ngbâ na fini ngu 350 na peko ti kota ngu so apika lani so. Na yâ ti angu ni so lo vivre ambeni ye so aga na lo kpale. Mbeni lâ lo sara mbeni kota faute na lege so lo nyon sämba ngbii lo sulêe; faute so lo sara ague na âta ti lo Canaan ti sara mbeni ye so ayeke sioni ahon ti lo, na ye so aga na akota kpale na ndo ti ahale ti Canaan. Noé ate gigi lani aninga, na lo bâ ahale ti lo so atï na yâ ti vorongo ayanda nga na sarango ye ti ngangu na ngoi ti Nimrod. Me na mbeni mbage, Noé awara pasa ti bâ molenge ti lo Sem so aduti tâ pendere tapande ti zo so ayeke na kpengba mabe na Nzapa.​—Genèse 9:21-28; 10:8-11; 11:1-11.

Legeoko tongana ti Noé, e kue e yeke na bezoin ti duti be-ta-zo na Nzapa. Atâa tongana tanga ti azo asara sanka ti tâ Nzapa, wala ake ti sara na lo, e doit ti e ti mû tapande ti Noé. Jéhovah abâ na nene ni mingi sarango ye tongaso. Tongana ti so Jésus atene, “zo so agbu ngangu juska na nda ni, lo si a yeke sö lo ande.”​—Matthieu 24:13.

^ par. 17 Ambeni zo apensé so peut-être Nzapa asara si anyama ni aye gi ti lango, tongaso nzara ti tengo ye asara ala mingi ape. Atâa Nzapa asara tongaso wala lo sara tongaso ape, ye so asi biani ayeke so lo sara ye alingbi na zendo so lo mû, lo bata azo na anyama kue so ayeke na yâ ti arche ni.

^ par. 22 Kota ngu so apika abuba nga yaka ti Eden biani biani si zo alingbi ti bâ ni mbeni pëpe. Tongana ayeke ye so asi la, aye ti tene so lege azi lani na aChérubin so ayeke bata yanga ti yaka ni so ti kiri na yayu, na peko ti so ala bata ni ngu 1600.​—Genèse 3:22-24.