Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

BIBLE ACHANGÉ FINI TI AZO

Akiringo tënë ti Bible, so ayeke polele, adö bê ti mbi lani mingi

Akiringo tënë ti Bible, so ayeke polele, adö bê ti mbi lani mingi
  • A DÜ LO NA NGU: 1948

  • NA KODORO TI: HONGRIE

  • GIGI TI LO: ZO SO AYE TI WARA AKIRINGO TËNË NA ANGANGU HUNDA TI LO

GIGI TI MBI ÂNDÖ:

A dü mbi na Székesfehérvár, mbeni gbata ti Hongrie, so ambaï ni ato nda ni a hon angu 1000 tongaso awe. Mawa ni ayeke so, asioni ye so use bira so amû sese kue asara lani na yâ ti gbata ni so angbâ lakue na yâ ti li ti mbi.

Na kete ti mbi, a-âta ti mbi ti mbage ti mama la abata mbi. Mbi ye ala mingi, mbilimbili atâ ti mbi ti wali, so iri ti lo ayeke Elisabeth. Lo la lo zia nzara ti tënë ti Nzapa na yâ ti bê ti mbi. Na ngoi so mbi yeke na ngu ota, lakue na bï, mbi na lo, e yeke tene peko ti sambela so azo airi ni “sambela ti Babâ ti e so ayeke na yayu.” Me, a yeke gi na ngoi so mbi hon ngu 20 awe la si mbi ga ti mä yâ ti sambela ni so nzoni.

A-âta ti mbi ni la abata mbi ngbanga ti so babâ na mama ti mbi ayeke sara kua lani, bï na lâ, ti gi na nginza ti tene ala vo na nzoni da ndali ti e. Lakue, na use samedi ti nze oko oko, afami ti e ayeke wara tere ti te kobe place oko. Mbi ye lani angoi ni so mingi.

A si na ngu 1958, babâ na mama ti mbi ni awara ye so ala yeke gi ni lani; ala vo mbeni da so alingbi na e ota kue. Ye so asara si mbi na ala e kiri place oko, na mbi yeke lani na ngia mingi! Mawa ni ayeke so, nze omene na pekoni, gi gbagburu tongaso, ngia ti mbi ni ahunzi. Babâ ti mbi akui na kobela ti cancer.

Ye ni so ason mbi lani sioni. Mbi sambela, mbi tene: “Nzapa, mbi toto lani na mo ti sava papa ti mbi. Mbi yeke na bezoin ti lo. Mo mä sambela ti mbi ape ngbanga ti nyen?” Mbi ye lani gi ti hinga ndo so babâ ti mbi ayeke dä. Mbi hunda tere ti mbi, mbi tene: ‘Lo gue na yayu? Wala ti lo awe la biani biani?’ Tongana mbi bâ amolenge so babâ ti ala angbâ na fini, bê asara mbi.

Teti angu mingi, lakue mbi yeke gue lani na cimetière. Mbi yeke kpo genou ti mbi na ndo ti cimetière ti babâ ti mbi ni, na mbi sambela, mbi tene: “Pardon, Nzapa, mbi ye ti hinga ndo so babâ ti mbi ayeke dä.” Mbi sambela nga ti hinga ndani so e yeke na fini.

Na ngoi so mbi wara ngu 13, mbi mû desizion ti manda yanga ti Allemand. Teti so gbâ ti ambeti ayeke dä na yanga ti Allemand ni, mbi pensé ti mbi so mbi lingbi ti wara akiringo tënë na ahunda ti mbi ni na yâ ti ambeti ni so. Na ngu 1967, mbi komanse ti manda mbeti na Iéna, mbeni gbata ti Allemagne de l’Est. Mbi fâ tere ti mbi lani gi na dikongo abuku so ambeni wandara ti Allemagne ni asigigi na ni, mbilimbili ala so asara tënë na ndo ti nda ti gigi ti zo. Me, atâa so mbi wara ambeni pendere tënë na yâ ti ambeti ni, ala kiri tënë na ahunda ti mbi ni kue ape. Ye so asara si mbi ngbâ lakue ti sambela ndali ti akiringo tënë ni.

LEGE SO BIBLE ACHANGÉ FINI TI MBI:

Na ngu 1970, mbi kiri na Hongrie, na kâ mbi wara tere na Rose, so na pekoni lo yeke ga ande wali ti mbi. Na ngoi ni so, Hongrie angbâ na gbe ti komandema ti aCommuniste. Kete na pekoni, mbi na Rose e sara mariage, na e kpe e gue na Autriche. E ye lani ti gue ti sara kodoro na Sydney, so ayeke na Australie, na ndo so koya ti mbi ayeke dä.

Hio, mbi wara kua na Autriche ni. Mbeni lâ, mbeni mba ti mbi ti place ti kua ni atene na mbi so mbi lingbi ti wara akiringo tënë na ahunda ti mbi so kue na yâ ti Bible. Lo mû na mbi ambeni buku so asara tënë na ndo ti Bible. Mbi diko ambeti ni so hio hio, na mbi ye ti hinga ambeni ye na ndo ni. Ni la, mbi sû mbeti na aTémoin ti Jéhovah, so ayeke azo so asigigi na mbeti ni so, ti tene ala tokua na mbi ambeni mbeti ni.

Na lango ti kozo anniversaire ti mariage ti e, mbeni Témoin ti Jéhovah aga ti bâ e. Lo ga na mbeti so mbi hunda ni lani so, nga lo hunda na mbi wala mbi ye ti manda Bible, na mbi yeda. Teti so mbi yeke gi na kota nzara ti manda ye, e manda ye ni fani use na yâ ti yenga oko, na amandango ye ni, oko na oko, aninga ngbonga osio.

Aye so aTémoin ti Jéhovah ni afa na mbi lani na yâ ti Bible anzere na mbi mingi. Na ngoi so lani ala fa na mbi iri ti Nzapa, so ayeke Jéhovah, na yâ ti Bible ti mbi ti yanga ti Hongrois, li ti mbi akpe kue. Na ngoi ni so, mbi gue na eglize a sara angu 27 awe, me ade mbi mä tënë ti iri ti Nzapa lâ oko tongaso ape. Akiringo tënë ti Bible, so ayeke polele, asara si bê ti mbi adö lani mingi. Na tapande, mbi manda so azo so akui ahinga ye oko ape, tongana ti so mbeni zo atï na kota lango (Zo-ti-fa-tene 9:5, 10; Jean 11:11-15). Mbi manda ye nga na ndo ti fini dunia so Bible amû zendo ni, so na yâ ni “kuâ ayeke duti ande dä mbeni pëpe”. (Apocalypse 21:3, 4). Mbi yeke ku ti bâ babâ ti mbi, ndali ti so na yâ ti fini dunia ni so, “a yeke zingo ande” azo so akui.—Kusala 24:15.

Rose ayeda na bê ti lo kue ti manda Bible legeoko na mbi. E gue na li ni hio, ye so asara si e hunzi mandango buku ni gi na yâ ti nze use senge. E yeke gue lani na abungbi kue so aTémoin ni ayeke sara na Da ti Royaume. A-Témoin ti Jéhovah ni aye tere na popo ti ala, ala yeke mû maboko na mba nga beoko ayeke na popo ti ala. Ye so asara si bê ti e adö mingi.—Jean 13:34, 35.

Na ngu 1976, a yeda ti mû na e visa ti tene e gue na Australie. Na ngoi so e si kâ, hio, e gi ndo so aTémoin ti Jéhovah ayeke dä. A-Témoin ni ayamba e nzoni. Na ngu 1978, e nga kue e ga aTémoin ti Jéhovah.

NZONI YE SO MBI WARA NA PEKONI:

Akiringo tënë so mbi gi ni depuis so, mbi wara ni awe. Teti so mbi ga nduru mingi na Jéhovah, mbi wara nga nzoni Babâ so mara ti lo ayeke use ape (Jacques 4:8). Nga, mbi yeke ku kungo ti kiri ti bâ babâ ti dungo mbi na yâ ti fini dunia so ayeke ga.—Jean 5:28, 29.

Na ngu 1989, mbi na Rose e kiri na Hongrie tongaso si e lingbi ti fa afini ye so e mä na bê na ni na akamarade ti e, afami ti e même na ambeni zo nde so e lingbi ti tingbi na ala. E wara pasa ti manda Bible na azo mingi. Ambeni 70 na ndo ni tongaso ayeda ti ga ti voro Jéhovah legeoko na e, so na popo ti ala a yeke wara mama ti mbi nga kue.

Mbi sambela lani na yâ ti angu 17 ti wara akiringo tënë na angangu hunda ti mbi. Ambeni ngu 39 ahon so mbi ngbâ ti sambela, me ti fadeso mbi yeke tene: “Merci, Babâ ti mbi ti yayu, so mo kiri tënë na asambela so mbi tene na mo lani na kete ti mbi.”