Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lefèvre d’Étaples—Na Manaʻo e Malamalama Tagata Lautele i le Afioga a le Atua

Lefèvre d’Étaples—Na Manaʻo e Malamalama Tagata Lautele i le Afioga a le Atua

I SE tasi o Aso Sa i le taeao i le tauamatamataga o le vaitausaga o le 1520, na faateʻia ai tagata i Meaux, o se aai laʻitiiti e latalata i Pale i se mea na latou faalogo ai i le lotu. Na latou faalogo i le faitauina o Tusi a Evagelia i le gagana Falani nai lo o le gagana Latina!

O le tagata faaliliu o le Tusi Paia na faatinoina lenei galuega, o Jacques Lefèvre d’Étaples (i le gagana Latina o Jacobus Faber Stapulensis). Na ia tusi i se taimi mulimuli ane i se tasi o ana uō vavalalata: “E faigatā ona talitonuina le uunaʻia e le Atua o mafaufau o [tagata] lautele i nisi o nofoaga, ina ia malamalama i lana Afioga.”

I lenā taimi na tetee le lotu Katoliko ma faitofā o le Tusi Paia i Pale, i le faaaogāina o faaliliuga o le Tusi Paia i isi gagana. O le ā la na uunaʻia ai Lefèvre e faaliliu le Tusi Paia i le gagana Falani? Na faapefea ona ia fesoasoani i tagata lautele e malamalama i le Afioga a le Atua?

SAʻILIA LE UIGA MONI O LE TUSI PAIA

A o leʻi avea Lefèvre ma tagata faaliliu o le Tusi Paia, sa uaʻi atu o ia i le toe faasaʻo o le uiga moni o filosofia ma talitonuga faalotu. Na ia mātauina e masani ona aafia tusitusiga anamua ona o le faauigasesē o manatu, faatasi ai ma mea sesē i faaliliuga a o faagasolo senituri. O ana saʻiliʻiliga i le uiga moni o tusitusiga anamua, na amata ai ona ia iloiloina totoʻa le Tusi Paia a le lotu Katoliko, o le Vulgate i le gagana Latina.

O ana saʻiliʻiliga māeʻaeʻa i le Tusi Paia na ia manatu ai, “pe a suʻesuʻeina na o upu moni mai i le Atua . . . e maua ai le fiafiaga sili.” O lea na lē toe suʻesuʻeina ai e Lefèvre filosofia, ae na ia faaalu lona malosi atoa e faaliliu ai le Tusi Paia.

I le 1509, na lomia ai e Lefèvre se faatusatusaga o ni faaliliuga se lima o le tusi o Salamo i le gagana Latina, * e aofia ai ma ana faasaʻoga o le Vulgate. Sa ese o ia mai i isi faitofā i lona vaitaimi, ona o lona naunau e faaaogā le auala masani ma faigofie e faamatala ai mau o le Tusi Paia. O le auala na ia faamatalaina ai le Tusi Paia, na iai se aafiaga tele i isi faitofā o le Tusi Paia ma ē na toefuataʻiina le lotu.—Tagaʻi i le pusa “ Le Auala na Aafia ai Martin Luther i Tusitusiga a Lefèvre.”

Le lisi o faalupega e faasino i le Atua lea o loo i le Salamo, e pei ona maua i le Fivefold Psalter, lomiga o le 1513

Na fanau mai Lefèvre o se tagata Katoliko, ae na ia maumauaʻi e faatoʻā mafai ona fuataʻi le lotu pe a aʻoaʻoina lelei le Tusi Paia i tagata lautele. Ae faapefea ona maua e tagata lautele aogā mai i le Tusi Paia, pe afai e na o le gagana Latina sa tele ina maua ai?

SE FAALILIUGA O LE TUSI PAIA NA MAUA E TAGATA UMA

Le faatomuaga o le Tusi o Evagelia, lea na faailoa mai ai le faanaunauga o Lefèvre ina ia maua e tagata uma le Tusi Paia i a latou gagana

O le naunau tele o Lefèvre i le Afioga a le Atua, na ia maumauaʻi ai e maua e le toʻatele o tagata le Tusi Paia. Na ausia lenā sini ina ua ia lomia iā Iuni i le 1523 le faaliliuga faa-Falani o Tusi o Evagelia, i ni lomiga lāiti se lua. O le tau o le lomiga laʻitiiti e tasi, o le ʻafa lea o le tau o le lomiga masani, ma na faigofie i tagata e utiuti le faasoa ona maua se kopi o le Tusi Paia.

Na vave le tali ma le naunau mai o tagata. O le matuā naunau o fafine ma tamāloloa e faitau i fetalaiga a Iesu i la latou gagana, na uma ai ona faatau uluaʻi kopi e 1,200 na lomiaina ina ua mavae ni nai masina.

TU ATU MA LE LOTOTELE MO LE TUSI PAIA

I le faatomuaga o Tusi o Evagelia, na faamatala ai e Lefèvre na ia faia lenei faaliliuga faa-Falani i se auala e faigofie ai i “tagata lautele” o le lotu, ona “malamalama i upu moni e faatatau i Evagelia e pei o i latou o loo iai Tusi Paia i le gagana Latina.” Aiseā na naunau ai Lefèvre e iloa e tagata lautele aʻoaʻoga a le Tusi Paia?

Na malamalama lelei Lefèvre i aafiaga o le Lotu Katoliko ona o aʻoaʻoga faaletagata ma filosofia. (Mareko 7:7; Kolose 2:8) Na ia talitonu ʻua oo i le taimi e aʻoaʻoina ai i le lalolagi atoa Tusi o Evagelia, ma lē toe taʻitaʻisesēina ai i aʻoaʻoga sesē a tagata.’

Na maumauaʻi foʻi Lefèvre e faaalialia le sesē o tuuaʻiga lē faavaea a i latou na tetee i le faaliliuina o le Tusi Paia i le gagana Falani. Na ia taʻusala lo latou faafiaamiotonu i le faapea mai: “E faapefea ona latou aʻoaʻoina [tagata] e tausia faatonuga uma a Iesu Keriso, pe afai e latou te lē lotomalilie e aʻoaʻo tagata lautele e faatatau i le Afioga a le Atua i a latou lava gagana?”​—Roma 10:14.

E leʻi umi lava ae taumafai faitofā o le Tusi Paia i le Iunivesite o Pale e taʻua o Sorbonne, e taofi taumafaiga a Lefèvre. Iā Aokuso i le 1523, na latou tetee ai i faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana Falani faapea faamatalaga e faatatau i le Tusi Paia, ma manatu i ai e “leaga mo le Lotu.” Pe ana leai le tupu o Falani o Francis I, e taʻusalaina Lefèvre o sē e tetee.

ʻE LEʻI TALI ATU’ AE NA FAAMĀEʻA LANA GALUEGA

E leʻi faatagaina e Lefèvre nei finauga e tosina ese ai o ia mai i le faaliliuina o le Tusi Paia. I le 1524 ina ua māeʻa lana faaliliuga o Tusitusiga Paia Eleni (po o le Feagaiga Fou), na tatalaina ai lana faaliliuga faa-Falani o le tusi o Salamo, ina ia mafai ai e tagata talitonu ona tatalo “ma le lotoatoa ma ni faalogona loloto.”

Na vave ona iloiloina totoʻa e faitofā i Sorbonne ia faaliliuga a Lefèvre. E leʻi umi ae latou faatonuina le susunuina i luma o le lautele o faaliliuga a Lefèvre, ma taʻusalaina isi tusitusiga na “lagolagoina ai le tetee a Luther.” Ina ua aami mai o ia e nei faitofā ina ia faamatala ona manatu, na filifili Lefèvre “e lē tali” atu ae sola i Strasbourg. O i inā na faaauau ai ona ia faaliliuina ma le faaeteete le Tusi Paia. E ui na manatu isi na palaai o ia, ae na talitonu Lefèvre o le auala sili lea e tali atu ai iā i latou e lē talisapaia “penina” tautele o le Tusi Paia.​—Mataio 7:6.

E toeitiiti atoa le tausaga talu ona sola Lefèvre, ae tofia loa o ia e le tupu o Francis I ina ia avea ma faiaʻoga i lona atalii e fā tausaga o Charles. O lenei galuega na maua ai e Lefèvre le tele o le taimi e faamāeʻa ai lana faaliliuga o le Tusi Paia. I le 1530 na lomia ai lana faaliliuga atoa o le Tusi Paia i fafo atu o Falani, i Antwerp i Peleseuma, i lalo o le faatagaga a le emeperoa o Charles V. *

MOOMOOGA LELEI AE E LEʻI TAUNUU

I le olaga o Lefèvre na ia moomoo ai e lafoaʻi e le lotu tū masani a tagata, ae toe foʻi i le aʻoaʻoina o le poto saʻo o le Tusi Paia. Na ia talitonu maumauaʻi o “le aiā tatau, po o le tiute o Kerisiano taʻitasi le faitau ma le aʻoaʻoina o le Tusi Paia.” O le māfuaaga lea na ia galue malosi ai ina ia maua e tagata uma le Tusi Paia. E ui e leʻi taunuu le faanaunauga o Lefèvre e toefuataʻiina le lotu, ae na lauiloa pea o ia i lona fesoasoani i tagata lautele e malamalama i le Afioga a le Atua.

^ pala. 8 O le Fivefold Psalter sa iai faaliliuga e lima o le Salamo ma na aofia ai ma se vaega na iai faalupega e faasino i le Atua, ma le Tetakalamatone, o mataʻitusi Eperu ia e fā e faaatagia mai ai le suafa o le Atua.

^ pala. 21 I le lima tausaga mulimuli ane i le 1535, na tatala ai e le tagata faaliliu mai i Falani o Olivétan lana faaliliuga o le Tusi Paia e faavae mai i uluaʻi gagana. Na matuā faalagolago o ia i faaliliuga a Lefèvre ina ua ia faaliliuina Tusitusiga Paia Eleni.