Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava​—I Aferika i Sisifo

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava​—I Aferika i Sisifo

NA OLA aʻe Pascal i se vaipanoa mativa i Côte d’Ivoire, ma na ia moomoo i se olaga taulau manuia. E leʻi avea o ia ma se tagata e fusu faapolofesa, ae na ia taumānatu, ʻE faapefea ona avea aʻu ma tagata taʻutaʻua i lenei taaloga ma tele ai aʻu tupe?’ Ina ua 20 ma ona tupu ona tausaga, na ia filifili ai e malaga i Europa. Ae talu ai e leai sana tusifolau, sa ia fuafua ai loa e malaga faasolitulafono atu i Europa.

I le 1998 ina ua 27 tausaga o Pascal, na amata ai lana faigāmalaga. Na ia malaga atu i le tuaoi o Ghana, agaʻi atu ai i Togo ma Benin seʻia oo ina taunuu i le aai o Birni Nkonni i Niger. O i inā na amata ai ona lamatia le faigāmalaga. Ina ia malaga atu i le itu i mātū, sa manaʻomia ona alu i se loli e agaʻi atu i le toafa o Sahara. Ina ua taunuu atu i le Sami o Metitirani, sa manaʻomia ona ia folau atu i se vaa i Europa. O lana fuafuaga lenā, peitaʻi e lua ni mea na tutupu i Niger na taofia ai o ia.

Muamua, na leai sana tupe na totoe. Lona lua, na ia feiloaʻi iā Noé o se paeonia, ma amata ai se la suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Na matuā pāʻia lona loto i mea na ia aʻoaʻoina, ma suia ai lana vaai i le olaga. Na suia ona sini faaletino i sini faaleagaga. Na papatiso Pascal iā Tesema i le 1999. I le 2001, na faaalia ai lona lotofaafetai iā Ieova, ina ua amata lana paeonia i Niger, le aai na ia aʻoaʻoina ai le upu moni. O ā ni ona faalogona i lana auaunaga? Na ia faapea mai: “Ua ou maua se olaga e sili ona lelei.”

SE OLAGA FAAMALIEINA I AFERIKA

Anne-Rakel

I le pei o Pascal, e manatu le toʻatele e maua se olaga e sili ona faamalieina pe a tuliloa sini faaleagaga. Ina ia ausia na sini, ua tuua ai e nisi Europa ae siitia atu i Aferika, ina ia auauna ai i vaipanoa o loo matuā telē ai le manaʻoga mo tagata talaʻi. E pe ā ma le 65 Molimau a Ieova mai i Europa i le va o le 17 i le 70 tausaga, ua siitia atu i nofoaga o loo telē ai le manaʻoga i isi atunuu o Aferika i Sisifo, e pei o Benin, Burkina Faso, Niger ma Togo. * O le ā na uunaʻia ai i latou e siitia atu, ma o le ā le iʻuga?

Ua faapea mai Anne-Rakel mai i Denmark: “Na auauna oʻu mātua o ni misionare i Senegal. O taimi uma e fiafia i laʻua e talanoa e faatatau i le olaga faamisionare, ma na ou fia tofo foʻi i lenā ituaiga o olaga.” I le pe ā ma le 15 tausaga ua mavae, ina ua 20 ma ona tupu tausaga o Anne-Rakel, sa siitia ai o ia i Togo ma auauna ai i le faapotopotoga o tagata logonoa. Sa faapefea i lenā gaoioiga ona faalaeiauina ai isi? Na ia taʻua: “Mulimuli ane, na siitia mai foʻi loʻu uso ma loʻu tuagane i Togo.”

Albert-Fayette ma Aurele

Ua faapea mai Aurele, o se uso faaipoipo mai i Falani ua 70 ona tausaga: “Ina ua ou penisione i le 5 tausaga ua mavae, na ou filifili ai po ou te nofo i Falani ma ola i se olaga toʻafilemu ma faatalitali i le Parataiso, po o le faia o nisi galuega e faalautele ai laʻu faiva.” Peitaʻi, na filifili Aurele e faalautele lana faiva. E pe ā ma le tolu tausaga ua mavae, na siitia atu ai o ia ma lana avā o Albert-Fayette, i Benin. Na faapea mai Aurele: “O le filifiliga sili na ma faia, o le faaavanoa atu o i maʻua e auauna iā Ieova i lenei nofoaga.” Na ia ʻata ma faapea atili mai: “Sa pei o se Parataiso nisi vaega o le talafatai i le ma oganuu.”

I le 16 tausaga ua mavae, na siitia ai Clodomir ma lana avā o Lysiane mai i Falani ae ō atu i Benin. Sa matuā misia lava o la aiga ma uō i Falani, ma manatu ai e lē mafai ona faamasani i lo la olaga fou. E ui i lea, na mou atu na lagona ina ua la maua le fiafia. Na faapea mai Clodomir: “I se fuafaatatau i le 16 tausaga ua mavae, e tusa e toʻatasi le tagata e mauaina le upu moni i le tausaga.”

Lysiane ma Clodomir ma nisi na la fesoasoani i ai e aʻoaʻoina le upu moni

Johanna ma Sébastien

I le 2010, na siitia atu ai Sébastien ma Johanna o se ulugalii mai i Falani e ō atu i Benin. Na faapea mai Sébastien: “E tele galuega e manaʻomia ona fai i le faapotopotoga. O le auauna i inei, sa pei ua ma auai i se aʻoga mo toleniga faatiokarate e sili ona lelei.” Na faapefea ona tali mai tagata i le la faiva? Na taʻua e Johanna: “E naunau tagata e aʻoaʻoina le upu moni. E tusa pe e ma te lē o talaʻi, ae e fai mai fesili faale-Tusi Paia a tagata iā i maʻua i le auala, ma talosaga mai mo ni lomiga.” Na faapefea i le siitia atu i inā ona aafia ai le la faaipoipoga? Na taʻua e Sébastien: “Ua faamalosia le ma faaipoipoga, ma o se faaeaga le talaʻi faatasi ma laʻu avā i le aso atoa.”

Na auauna Eric ma lana avā o Katy o ni paeonia, i le itu i mātū o Benin, lea e tau leai ni tagata e nonofo ai. I le pe ā ma le 10 tausaga ua mavae a o nonofo ai i Falani, na amata ona la faitau i mataupu e faatatau i le auauna i vaipanoa o loo telē ai le manaʻoga, ma talanoa i ē na auauna faataimi atoa. O le faia faapea, na uunaʻia ai i laʻua e siitia atu i le 2005. Sa mataʻina le faatuputupulaʻia o tagata talaʻi i inā. Na faapea mai Eric: “I le lua tausaga ua mavae, e toʻa 9 tagata talaʻi sa iai i la matou vaega i le aai o Tanguiéta, peitaʻi ua toʻa 30 i le taimi lenei. E pe ā i le 50 i le 80 tagata e auai mai i le sauniga i Aso Sa, ma o se fiafiaga sili lea iā i maʻua le vaaia o lenā faatelega.”

Katy ma Eric

ILOA MA FOʻIA FAAFITAULI

Benjamin

O ā ni luʻi na fesagaʻia e nisi na siitia atu i vaipanoa o loo telē ai le manaʻoga? O Benjamin o lē ua 33 ona tausaga, o le tuagane o Anne-Rakel. I le 2000, na ia feiloaʻi ai i Denmark i se misionare sa auauna i Togo. Na faapea mai Benjamin: “Ina ua ou faailoa atu i le misionare ou te fia paeonia, na ia faapea mai: ʻE mafai ona e paeonia i Togo.’” Na mafaufau Benjamin i lenā vala, ma na ia faapea mai: “E leʻi atoa le 20 o oʻu tausaga i le taimi lenā, ae ua auauna oʻu tuafāfine e toʻalua i Togo. O lea, sa faigofie ai ona ou filifili ou te alu atu i inā.” Na ia siitia atu ae sa iai se luʻi. Na ia taʻua, e augapiu ma se upu Falani e na te iloaina. Sa faigatā le ono masina muamua, ona sa lē lelei fesootaʻiga. Peitaʻi, sa iai se faaleleiga a o faagasolo taimi. Ua auauna nei Benjamin i le Peteli i Benin, e tufa atu lomiga ma fesoasoani i le matagaluega o komepiuta.

Marie-Agnès ma Michel

Sa auauna Eric ma Katy i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana i Falani, a o leʻi siitia atu i Benin. O le ā le itu sa ese ai le auauna i Aferika i Sisifo? Na faapea mai Katy: “Sa leʻi faigofie ona maua se fale talafeagai e nonofo ai. Sa ma nonofo mo ni masina i se fale e leai se eletise ma se vai.” Na faaopoopo mai Eric: “E malomaloā musika a tuaoi seʻia oo i le leva o le pō. E manaʻomia ai le onosaʻi i na mea ma lotomalie e faamasani i ai.” Na la faapea mai: “O le fiafia na maua mai i le galulue i se oganuu e seāseā ona talaʻia, na tuumāmāina ai so o se faigatā na fesagaʻia.”

O Michel ma Marie-Agnès, o se ulugalii mai i Falani ua silia i le 50 o la tausaga, na siitia atu i Benin i le pe ā ma le 5 tausaga ua mavae. Sa la lagona le popole i le taimi muamua. Na faapea mai Michel: “Na faatusa e nisi le ma siitia ese i se tagata fai faaaliga, o loo savali i luga o se maea maualuga ma tulei le uilipaelo, ae o loo ma saofafaʻi ai i totonu. Atonu e ma te lagona le popole, pe ana ma lē iloaina o Ieova o loo tuleiina le uilipaelo. O lea, na ma filifili ai e siitia mo Ieova ma ō faatasi ma Ieova.”

LE AUALA E TE SAUNIUNI AI

Ua faailoa mai e i latou na siitia i vaipanoa o loo telē ai le manaʻoga, le tāua o le sauniunia o oe lava e ala i le uia o auala nei: Ia fuafua mamao, ia taumafai e faamasani i le olaga fou, fuafua lelei tupe faaalu ma faalagolago iā Ieova.​—Luka 14:28-30.

Na faapea mai Sébastien: “A o ma leʻi siitia mai ma Johanna, e lua tausaga na faaputu ai a ma tupe, e ala i le faaitiitia o tupe faaalu i faafiafiaga ma ʻalofia le faatau o mea e lē manaʻomia.” E la te faigaluega i Europa i ni nai masina i tausaga taʻitasi. O le faia faapea, na mafai ai ona la paeonia i Benin mo isi masina o loo totoe o le tausaga.

Marie-Thérèse

O Marie-Thérèse, o se tasi o tuafafine mai le toʻa 20 o tuafāfine nofofua mai isi atunuu, na auauna i vaipanoa na telē ai le manaʻoga i Aferika i Sisifo. O ia o se ave pasi i Falani, peitaʻi i le 2006, sa ia mālōlō ai mai lana galuega mo se tausaga, ina ia mafai ona paeonia i Niger. O lea na ia iloa ai, o le ituaiga o olaga lea na ia tuliloaina. Na faapea mai Marie-Thérèse: “Ina ua ou toe foʻi i Falani, na ou talanoa i loʻu pule ou te manaʻo e fetuunaʻi laʻu faasologa i le galuega, ma sa ia taliaina. I le taimi lenei, ou te faigaluega o se ave pasi i Falani mai iā Me e oo iā Aokuso, ae paeonia i Niger mai iā Setema e oo iā Aperila.”

Saphira

O ē e “saʻili muamua le Malo,” e latou te maufaatuatuaina Ieova o le a ia saunia ʻisi mea uma e manaʻomia.’ (Mata. 6:33) Seʻi manatu i le mea na tupu iā Saphira, o se tuafafine nofofua mai i Falani ua silia i le 20 ona tausaga, o loo auauna o se paeonia i Benin. I le 2011, na ia toe foʻi ai i Falani e faigaluega ina ia lagolago ai lana paeonia i Aferika mo le isi tausaga, e atoa ai le ono tausaga talu ona auauna i inā. Na faapea mai Saphira: “O le Aso Faraile o loʻu aso mulimuli lea i le galuega. Peitaʻi, ina ia lava laʻu tupe mo le tausaga fou, e manaʻomia ai ona ou faigaluega mo nisi aso se 10, a o toe lua oʻu vaiaso i Falani. Na ou tatalo iā Ieova ma faailoa i ai loʻu tulaga. E leʻi umi ae telefoni mai se ofisa e saʻilia galuega, ma fesili mai pe e mafai ona ou faigaluega mo le lua vaiaso, e sui ai se isi tagata.” O lea, na alu Saphira i le Aso Gafua i le fale faigaluega, ina ia toleni ai o ia e le tagata o le a ia suia. Na ia taʻua: “Sa faateʻia aʻu ina ua ou iloaina, o le tagata o le a ou suia o se tuafafine na manaʻo e mālōlō mo aso e 10, ina ia mafai ona auai i le Aʻoga mo le Auaunaga Paeonia. E leʻi faatagaina e le pule le tuafafine e mālōlō, seʻi vaganā ua iai se isi e suia o ia, ma na ia ōle atu ai iā Ieova e fesoasoani iā te ia, e pei foʻi ona ou faia.”

LE PUNA O LE FAAMALIEINA MONI

O nisi uso ma tuafāfine sa auauna i Aferika i Sisifo mo le tele o tausaga ma nonofo mau ai. O nisi na nonofo mo ni nai tausaga, ona toe foʻi lea i o latou atunuu. E oo mai lava i aso nei, o loo maua pea e i latou na siitia atu e auauna i isi atunuu, aogā o le faia faapea. Ua latou iloa, o le auauna iā Ieova e maua ai le faamalieina moni i le olaga.

^ pala. 6 O le lālā i Benin, e vaavaaia le galuega i nei atunuu e fā o loo tautatala i le gagana Falani.