Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Avea ma se Tasi o Fanau a le Atua

Avea ma se Tasi o Fanau a le Atua

Avea ma se Tasi o Fanau a le Atua

PE Ā ma le 30 tausaga talu ona mavae le Taua a Korea i Mātū ma Korea i Saute, na fai ai e le matagaluega o Faasalalauga i Korea se polokalame e fesoasoani ai i tagata, e suʻe o latou aiga na latou valavala ona o le taua. O le ā na iʻu i ai? E silia ma le 11,000 tagata na toe feiloaʻi ma loimata o le fiafia ma o latou aiga. Na taʻua i le Times a Korea e faapea: “E leʻi tupu muamua se mea faapea i le talafaasolopito o tagata Korea, i le anoanoaʻi o loimata maligi ona o le fiafia.”

I Pasili, o se tamaitiiti e igoa iā Cézar, na foaʻi e ona mātua a o pepe, e totogi ai le la aitalafu. Ae ina ua ia toe feiloaʻi i lona tinā moni i le sefulu tausaga mulimuli ane, na lotomalie le tama e tuua ona mātuafai e tamaoaiga, ae nonofo faatasi ma lona tinā moni.

E uiga ese le fiafia o tagata pe a latou toe feiloaʻi ma o latou aiga sa latou valavala, pe na leiloloa foʻi. I le Tusi Paia, o loo taʻua ai foʻi le tulaga faanoanoa ina ua lē toe avea tagata ma aiga o le Atua. Ae o loo taʻua ai foʻi lo latou olioli, ina ua toe avea nei ma vaega o lea aiga. Na faapefea ona tupu lea tulaga? Ma e mafai faapefea ona e maua lea tulaga fiafia?

Le Māfuaaga o le Valavala

Ua faapea mai le faisalamo e faatatau iā Ieova le Atua, o Lē na faia i tatou: “O loo iā te oe le puna o le ola.” (Salamo 36:9) O Ieova, o ia lea o le Tamā o se ʻauaiga toʻatele, o ē uma e faamaoni. Ua aofia ai i lea aiga i latou i le lagi, e iai agelu po o atalii agaga o le Atua, faapea ma i latou o le a avea ma fanau a le Atua i le lalolagi.

Na valavala tagata ma lo latou Tamā alofa o Lē na faia i latou, ina ua fouvale Atamu, le uluaʻi atalii faaletagata o le Atua. (Luka 3:38) Auā foʻi, ina ua fouvale Atamu, na ia melea ai le avanoa mo ia ma i latou na tutupu mai iā te ia, e avea ai ma fanau a le Atua. Na faamatala mai e le Atua le iʻuga e ala i lana auauna o Mose, e faapea: “Ua leaga i latou, e lē o lana fanau, a o lo latou ila.” Ua māfua ona valavala tagata ma le Atua, o lē paia ma atoatoa ona lelei, ona o lo latou tulaga agasala, po o lo latou “ila.” (Teuteronome 32:4, 5; Isaia 6:3) O lona uiga, ua pei tagata o nisi ua leai so latou tamā, ua valavala ma lo latou aiga.—Efeso 2:12.

Ua faamanino mai i le Tusi Paia le tulaga mamao ese o le tagata mai le Atua, i le taʻua o ē e lē o iai i le aiga o le Atua, o ona “fili” i latou. (Roma 5:8, 10) Ua latou mafatia i le pule sauā a Satani faapea aafiaga leaga o le agasala tuufaasolo ma le tino lē lelei atoatoa, ona ua latou valavala ma le Atua. (Roma 5:12; 1 Ioane 5:19) Pe e mafai ona avea tagata agasala ma vaega o le aiga o le Atua? Pe e mafai ona avea tagata lē lelei atoatoa ma fanau a le Atua, e pei ona sa iai Atamu ma Eva a o leʻi agasala?

Aoao Mai Fanau ua Leiloloa

Ua faia ma le alofa e Ieova ni sauniuniga, auā tagata lē lelei atoatoa o ē alolofa iā te ia. (1 Korinito 2:9) Ua faapea mai le aposetolo o Paulo: “O le Atua ua toe faaleleia ai le lalolagi iā te ia e ala iā Keriso, e lē taʻua iā i latou a latou agasala.” (2 Korinito 5:19) E pei ona taʻua i le mataupu muamua, na auina mai e Ieova le Atua Iesu Keriso e fai ma togiola mo a tatou agasala. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Ona o lona talisapaia o lea tulaga, na tusi mai ai le aposetolo o Ioane e faapea: “Seʻi manatu i le silisili o le alofa o le Tamā ua faaalia mai iā i tatou, ina ia taʻua i tatou o fanau a le Atua.” (1 Ioane 3:1) O le auala lea ua maua ai le avanoa e tagata usiusitai, ina ia toe avea ma vaega o le aiga o Ieova.

E ui o le a faatasia ma autasi uma le aiga o le Atua e ala i le tausiga a lo latou Tamā o i le lagi, ae mātau mai le tala a le Tusi Paia, e lua ni vaega o le a iai. Ua faapea mai le mau: “O lona finagalo lenei e tusa ma lona faanaunauga mo se pulega i le atoaga o le taimi na atofaina, o lona uiga, ina ia aoaoina ai mea uma lava ma toe faatasia iā Keriso, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi.(Efeso 1:9, 10) Aiseā ua faia ai faapea e le Atua?

Ua vaeluaina e le Atua lana fanau, ina ia autasi ma filemu lona aiga. E faigofie ona tatou manino i lea tulaga pe a manatua, o le aiga o le Atua, e pei o se atunuu toʻatele. O le tulaga masani i so o se atunuu, e filifilia nisi e faia se pulega ina ia sologa lelei ai le atunuu atoa. O le mea moni, e leai se pulega ua faia e tagata ua maua ai le filemu moni, ae o le pulega ua faavae e le Atua mo lona aiga, e lelei atoatoa. O le vaega muamua la, o “mea i le lagi,” o loo faatatau atu i le fanau a le Atua ua ia filifilia e faia ai se pulega, po o se Malo, i le lagi. E latou te “pule mai . . . o ni tupu i le lalolagi.”—Faaaliga 5:10.

Fanau a le Atua i le Lalolagi

Ua aoaoina foʻi e Ieova “mea i le lalolagi,” po o le faitau miliona o tagata mai le lalolagi aoao, ina ia oo ina avea i latou ma ana fanau i le lalolagi. E ui o i latou e mai i atunuu eseese, ae ua latou autasi, ona o Ieova o se Tamā alofa, ma e na te aʻoaʻo i latou i ona ala alofa. Ua vaalaulia foʻi i latou o ē sauā, manatu faapito, amioleaga ma lē faalogo, ina ia “toe lelei ma le Atua.”—2 Korinito 5:20.

Ae faapefea i latou e lē talia le valaau a le Atua ia fai se leleiga ma ia ma avea ma ana fanau? E iai le mea o le a faia iā i latou na e Ieova ina ia faatumauina ai le filemu ma le autasi o lona aiga. Ua lata mai lona “aso faamasino ma le faaumatiaga o tagata faalēmataʻu.” (2 Peteru 3:7) O le a aveesea ai e le Atua i latou uma e tetee iā te ia, ona mapu ai lea o i latou o ē gauaʻi.—Salamo 37:10, 11.

Ona sosoo ai lea ma le filemu mo le afe tausaga, ma o le a toe maua ai e i latou uma e talisapaia le alofa o le Atua, le ola atoatoa lea na leiloa ona o Atamu. O le a toetutū mai foʻi i latou ua maliliu. (Ioane 5:28, 29; Faaaliga 20:6; 21:3, 4) Ona taunuu ai lea o le folafolaga a le Atua e faapea: “Ina ia saʻoloto ai le foafoaga [o tagata] mai le faapologaina i mea leaga, ma maua ai le saʻolotoga mamalu o le fanau a le Atua.”—Roma 8:21.

Toe Faatasi ma Lou Tamā

Sa faia e Cézar, faapea le faitau afe o tagata Korea lea na taʻua i le amataga, se taumafaiga ina ia toe faatasi ai ma o latou aiga. Na auai tagata Korea i le polokalame a le malo, ae o Cézar, na ia tuua ona mātuafai. E tatau foʻi iā te oe ona mautū le mea e te faia ina ia toe lelei ai ma Ieova le Atua, lou Tamā i le lagi, ma avea ai ma se tasi o lona aiga. O le ā o le a e faia?

Ina ia mafuta i le Atua e avea ma ou Tamā, e ao ona e suʻesuʻeina lana Afioga le Tusi Paia, e atiaʻe ai le faatuatua malosi iā te ia ma ana folafolaga. O le a e talitonu ai, o ana afioga e mo lou lelei. E ao foʻi ona e talia ana faatonuga ma aʻoaʻiga, auā ua faapea mai le Tusi Paia i Kerisiano: “O loo feagai le Atua ma outou e pei o ni atalii. Auā o ai se atalii e lē aʻoaʻia e se tamā?”—Eperu 12:7.

O le a suia atoatoa lou olaga pe a e faia faapea, auā ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia faafouina le malosi lea e pulea ai o outou mafaufau, ma ia oofu i le tagata fou na faia e tusa ma le finagalo o le Atua, i le amiotonu moni ma le faamaoni.” (Efeso 4:23, 24) E lē gata i lea, ia faaogā le fautuaga a le aposetolo o Peteru e faapea: “E faapei o fanau usiusitai, aua le amioaʻi e tusa ai ma o outou tuʻinanauga muamua a o leʻi malamalama.”—1 Peteru 1:14.

Faatasi ma Lou Aiga Moni

Ina ua toe feiloaʻi Cézar ma lona tinā moni, na matuā fiafia o ia ona ua toe faatasi foʻi ma lona uso ma lona tuafafine. E faapena foʻi oe pe afai e te faalatalata atu i lou Tamā i le lagi, ona e tele ou aiga faaleagaga o le a iai i le faapotopotoga Kerisiano. A o tou faatasitasi ma i latou, o le a e lagona ai le māfana, e sili atu nai lo o lou aiga moni.—Galuega 28:14, 15; Eperu 10:24, 25.

Ua valaaulia nei oe ia e faatasi atu i lou Tamā moni ma lou aiga moni. O le a tutusa le fiafia e te maua ai ma le fiafia lea ua maua e Cézar, faapea le faitau afe o tagata Korea, ina ua toe faatasia ma o latou aiga.

[Ata i le itulau 8]

O Cézar, ina ua 19 ona tausaga, ma lona tinā

[Ata i le itulau 10]

Ia fai ni taumafaiga e mafuta ai i le Atua