Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faaalia le Alofa o le Atua i le Alofa o se Tinā

Ua Faaalia le Alofa o le Atua i le Alofa o se Tinā

Ua Faaalia le Alofa o le Atua i le Alofa o se Tinā

“E galo ea i le fafine lana tama ua susu, na te lē alofa i le tama a lona lava manava? ai lava e galo iā te i latou, a e lē galo lava oe iā te aʻu.”—ISAIA 49:15.

O LOO opo i lima o le tinā lana pepe faatoʻā fanau mai, a o ia tausia o ia. O se tasi lenei o vaaiga e faaalia ai le faapelepele ma le alofa. Ua faapea mai se tinā e igoa iā Pamela, “I le uluaʻi taimi na ou siiina ai laʻu pepe i oʻu lima, sa faatumulia aʻu i lagona alofa ma le manatu mamafa, i le tiute tauave o le tausia o le ola o lenei pepe fou.”

E foliga mai o le tulaga moni lenei e tupu, ma ua faamaonia mai i suʻesuʻega, e telē se taaʻiga o le alofa o le tinā i le tuputupu aʻe o lana pepe. Sa taʻua i se faamatalaga aloaʻia na lomia e le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi i Polokalame Tau i le Mafaufau: “Ua faaalia i suʻesuʻega e faapea o pepe ua tuulafoaʻi ma aveesea mai i o latou tinā, e lē fiafia ma e mata faanoanoa, ma o nisi taimi e matafefefe.” O loo taʻua foʻi i le pepa lava lea, ua faaalia i se suʻesuʻega e faapea, o tamaiti o ē maua le alofa ma le uaʻi atu mai lava o laiti, e sili atu ona atamamai nai lo o tamaiti e lē o mauaina le alofa ma e lē o uaʻi atu i ai o latou mātua.

E tusa ai o le tāua o le alofa o se tinā, ua faapea mai Alan Schore, o se polofesa o suʻesuʻega tau i le mafaufau i le Aʻoga Faafomaʻi i UCLA i le Iunaite Setete: “E telē se taaʻiga o le uluaʻi fesootaʻiga, le fesootaʻiga lea i le va o le pepe ma lona tinā, i isi uma sootaga tau faalogona lea o le a tutupu aʻe a o faasolosolo ona tuputupu aʻe le pepe.”

Ae pagā lea, e ono faapogaia e tulaga mafatia, o maʻi, po o isi omiga, se tinā e tuulafoaʻi lana pepe pe oo lava foʻi ina ‘galo lana tama o loo susu.’ (Isaia 49:15) Ae e lē masani ona tupu lenā tulaga i tinā. O le mea moni, e foliga mai o le natura o tinā, e alolofa i a latou fanau. Ua iloa e tagata suʻesuʻe, i le taimi e fanau ai se pepe, e siitia ai le aofaʻi o homone o tinā e taʻu o le oxytocin, lea e faapogaia ai le tigā fanau ma e mulimuli ane fesoasoani e na te faatupuina le suāsusu o le tinā. O lenei homone, e maua i tane ma fafine, ma e talitonuina foʻi e iai sana matafaioi e uunaʻia ai le tinā, e gaoioi i se auala alofa ma le lē manatu faapito mo lana pepe.

O Fea e Pogai Mai ai le Alofa?

Ua aʻoaʻo e i latou o loo lagolagoina le aʻoaʻoga o le evolusione e faapea, o le alofa lē manatu faapito, e pei o le alofa i le va o se tinā ma lana tama, o se lagona na teʻi lava ua iai ma e faaauau pea ona iai ona e aogā iā i latou o loo faaalia lea uiga. O se faaaʻoaʻoga, ua faamautinoa mai e le tusi o le Mothering Magazine: “O le vaega muamua o lo tatou faiʻai lea na tupuga mai i meaola e pei o gata, o le vaega lea e pulea o tatou faalogona. O le vaega lea o le faiʻai e faapogaia le faiā vavalalata a tinā ma a latou pepe.”

A fua la i le iʻuga o suʻesuʻega e pei ona taʻua, e telē se matafaioi a le vaega o le faiʻai lea e iai, e taʻua o le limbic system, i le puleaina o o tatou faalogona. Peitaʻi, pe e talafeagai pe a faapea atu o le alofa o se tinā i lana tama, o se uiga na tupu faafuaseʻi aʻe i se faiʻai na tupuga mai i le faiʻai o se meaola e pei o le gata?

Seʻi tomānatu i le isi faamalamalamaga lenei. Ua faapea mai le Tusi Paia na faia le tagata i le faatusa o le Atua, o lona uiga, ua iai le tomai e faaatagia mai ai uiga o le Atua. (Kenese 1:27) O le uiga autū o le Atua o le alofa. Na tusi le aposetolo o Ioane, “O lē e lē alofa, e na te lē iloa le Atua.” Aiseā? “Auā o le Atua o le alofa lava ia.” (1 Ioane 4:8) Ia mātau, e lē o tau ina faapea mai lenei mau o loo i le Atua le alofa. Nai lo o lea, o loo faapea mai o le Atua o le alofa. O ia o le Puna o le alofa.

O loo faamatala e le Tusi Paia le alofa i le auala lenei: “E faapalepale ma e agalelei le alofa. E lē lotoleaga le alofa, e lē gugutu, e lē faafefeteina, e lē amio valea, e lē saʻili mo lona lava lelei, e lē itaitagofie. E lē faitauina mea leaga e fai atu iā te ia. E lē fiafia i le amiolētonu, ae e fiafia i le mea moni. E onosai i mea uma, e talitonu i mea uma, e faamoemoe i mea uma, e tumau i mea uma. E lē uma le alofa.” (1 Korinito 13:4-8) Pe e talafeagai la pe a faapea atu o lenei uiga sili ona lelei o uiga uma, na teʻiteʻi lava ua iai?

E Faapefea Ona Aafia ai Oe?

A o e faitauina le auala o loo faamatala ai le alofa i le palakalafa ua mavae atu, pe sa faanaunau lou loto ia iai se tasi e na te faaalia atu lenā ituaiga alofa iā te oe? O se lagona masani le iai o se faanaunauga faapena. Aiseā? Talu ai ona “o i tatou o fanau a le Atua.” (Galuega 17:29) Na faia i tatou ma le faanaunauga ia maua ma faaali atu lenā ituaiga alofa. Ma e tatou te mautinoa e iai i le Atua le alofa loloto mo i tatou. (Ioane 3:16; 1 Peteru 5:6, 7) Ua faaalia i le mau na siitia mai i le amataga o lenei mataupu, e sili atu ona malosi le alofa o le Atua mo i tatou, ma e sili atu ona tumau, nai lo o le alofa o se tinā i lana tama!

Ae atonu e te ono taumānatu: ‘Pe afai e atamai le Atua, e mamana, ma e alofa, ae aiseā ua ia lē faamuta ai mafatiaga? Aiseā ua ia lē taofia ai le feoti o tamaiti, le faaauau pea ona iai o faiga sauā, ma le faaleagaina o le lalolagi i pulega sauā ma le matapeʻapeʻa?’ E tāua tele ona saʻilia tali mautū mo nei fesili.

E tusa lava po o ā manatu o i latou o ē e masalosalo i le iai o le Atua, ae e tāua tele ona saʻili ia maua tali faamalieloto mo na fesili. E faitau miliona tagata mai le faitau selau o atunuu ua latou maua tali o na fesili, e ala i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Ua valaaulia oe e i latou na lomiaina lenei mekasini ina ia faia foʻi faapea. A o tuputupu aʻe lou iloa e uiga i le Atua e ala i le suʻesuʻeina o lana Afioga ma ana foafoaga, o le a e iloa ai, e lē mamao o ia ma e lē o ia o se Atua e lē finagalo e faailoa mai o ia. Nai lo o lea, o le a e mautinoa ai, ‘e lē o mamao le Atua mai iā i tatou taʻitoʻatasi.’—Galuega 17:27.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

E sili atu ona tumau le alofa o le Atua iā i tatou, nai lo o le alofa o se tinā i lana tama