Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Mamao i Sasa‘e na Ono Oo i ai Misionare?

O le ā le Mamao i Sasa‘e na Ono Oo i ai Misionare?

O le ā le Mamao i Sasaʻe na Ono Oo i ai Misionare?

A O LEʻI atoa le 30 tausaga talu ona maliu Iesu, na tusi ai le aposetolo o Paulo ua talaʻiina atu le tala lelei i le “lalolagi aoao.” (Kolose 1:23) E leʻi faapea mai Paulo ua faalogo tagata uma i lenā vaitaimi i le tala lelei. E ui i lea, sa manino lava le manatu o Paulo: sa matuā lautele atu le talaʻiga a misionare Kerisiano i le lalolagi i lenā vaitaimi.

Faamata o le ā le mamao na latou oo i ai? O loo faamatala mai e le Tusi Paia, na mafai ona oo atu le talaʻiga a Paulo i le itu i sisifo i Italia, ona o vaa laʻuoloa. Sa manaʻo foʻi lenei misionare lototele e talaʻi i Sepania.—Galuega 27:1; 28:30, 31; Roma 15:28.

Ae a le itu i sasaʻe? O le ā le mamao i sasaʻe na oo i ai Kerisiano faievagelia? E tatou te lē o mautinoa, ona e lē o taʻua i le Tusi Paia lenā mea. Peitaʻi, atonu e faateʻia oe pe a e iloa le mamao na oo i ai ala o fefaatauaʻiga mai le Metitirani seʻia oo i Atunuu i Sasaʻe, i le uluaʻi senituri T.A. E ui e tatou te lē o mautinoa i le mamao na oo atu i ai misionare Kerisiano, ae o le iai o nei ala mo fefaatauaʻiga, sa telē ai la le avanoa mo femalagaaʻiga agaʻi atu i sasaʻe.

Nuu na Oo Atu i ai Pulega a Alesana

O osofaʻiga a Alesana le Sili na oo atu i le itu i sasaʻe, ma na ui atu i Papelonia ma Peresia ma na oo atu i Punjab, i Initia i mātū. O le auala lenā na masani ai tagata Eleni i talafatai e amata mai le mulivai o le vai o Eurifirate, i le Fagaloa o Peresia, seʻia oo atu i le mulivai o le vai o Indus.

E leʻi leva ae amata ona laʻu atu i Eleni mea e faamanogi ai meaʻai ma mea manogi, e ala atu i le sami Initia ma le sami Ulaula. Sa pulea muamua e faatauʻoa mai Initia ma Arapi nei fefaatauaʻiga. Ae ina ua iloa e tupu o Aikupito le vaitaimi o matagi ma timuga mamafa (monsoon), ona latou faia foʻi lea o fefaatauaʻiga e ala i le sami Initia.

I lenā ogāsami, e agiagi mai le matagi mai le itu i saute i sisifo mai iā Me seʻia oo iā Setema, lea e mafai ai e vaa ona folau mai le mulivai o le sami Ulaula a lē mai le talafatai i saute o Arapi, po o le agaʻi saʻo atu i le itu i saute o Initia. A o le va o Novema iā Mati, e toe liliu ai le matagi ma toe foʻi atu ai le ʻaufaatauʻoa. E faitau selau tausaga o maua e tagata folau Arapi ma Initia aogā mai le iloaina o le itu e agi mai ai le savili, ma latou femalagaaʻi ai i le va o Initia ma le sami Ulaula ma a latou uta o kesia, kināmoni, suāuu manogi, ma pepa e faamanogi ai meaʻai.

Auala i le Sami e Ui ai i Alesania ma Roma

Ina ua faatoʻilaloina e Roma nuu na pulea e taʻitaʻi ʻau na tulaʻi mai ina ua oti Alesana, na avea Roma ma maketi autū mo nei oloa tautele mai Sasaʻe, e iai nifo elefane mai Aferika, o mea manogi ma muro lelei mai Arapi, o mea faamanogi meaʻai ma maa tāua mai Initia, ma ie silika mai Saina. E lua aai autū i le talafatai i Aikupito i le sami Ulaula, o Berenice ma Myos Hormos na taunuu i ai vaa o loo iai nei oloa tautele. O i inā e tau atu i ai malaga e laʻu atu ai oloa agaʻi i Coptos, i le Naila.

Na laʻu atu oloa mai Coptos, e ala i le vaitafe o Naila, o le auala autū lea e ui atu ai i Aikupito i Alesania, ma o i inā na uta ai loa i vaa ia o le a folau atu i Italia ma isi vaipanoa. O se isi auala na mafai ona ui atu ai i Alesania, e ala atu lea i se alāvai na fesootaʻi ai le amataga o le sami Ulaula, lea e latalata i Suez i aso nei, ma le Naila. O lea la, o Aikupito ma ona uafu, sa latalata i nuu na talaʻi ai Iesu ma na faigofie ona latou ō atu i ai.

Na faapea mai le tagata Eleni o Strabo, o lē suʻesuʻe faapitoa i faafanua i le uluaʻi senituri, i lona vaitaimi, e 120 vaa Alesania na folau atu mai Myos Hormos ma agaʻi atu i Initia i tausaga taʻitasi, auā fefaatauaʻiga. E oo mai le asō, o loo iai lava se tusi mai le uluaʻi senituri e faatatau i folauga i lenā vaipanoa. Atonu na tusia e se tagata Aikupito faatauʻoa e tautala i le gagana Eleni, ina ia malamalama ai isi ʻaufaatauʻoa. O ā mea e aʻoaʻoina mai lenei tusi mai anamua?

O lenei tusi taʻiala, lea e taʻua i lona taʻu faa-Latina, Periplus Maris Erythraei (Folauga Faataamilo i le Sami o Erythraea) o loo faamatala ai ala i le sami lea e faitau afe maila le mamao i saute o Aikupito, ma e oo atu i Zanzibar. I lana vaavaai atu agaʻi i sasaʻe, na tusi ai e le tusitala mea na ia vaaia, o le mamao, mea e taula ai vaa, o maketi, o oloa na fesuiaʻi, ma uiga o tagata i le talafatai i saute o Arapi, faasolo atu ai i le talafatai i sisifo o Initia seʻia oo atu i Sri Lanka, ona toe foʻi atu lea i le talafatai i sasaʻe o Initia ma faasolo atu ai i Ganges. O faamatalaga auʻiliʻili ma le manino a le tusi, ua talafeagai ai le faapea, ua oo le tusitala i nofoaga ua ia faamatalaina.

Tagata Mai Sisifo i Initia

Na taʻua tagata faatauʻoa mai sisifo i Initia o Yavanas. E tusa ai ma le Periplus, o se tasi o nuu e masani ona latou asiasi atu i ai i le uluaʻi senituri T.A. o Muziris, lea e tū latalata i le taufaasiʻusiʻuga i saute o Initia. * O solo na tusia e tagata Tamil, na tusia i senituri anamuā lava T.A., o loo tele ina faasino atu i nei ʻaufaatauʻoa. Na faapea mai se tasi o na solo, “O vaa a tagata Yavanas e matagofie o latou fausaga, na latou aumaia auro ae toe foʻi ma ave pepa e faamanogi ai meaʻai, ma na alalaga fiafia tagata Muziris.” I se isi solo, o loo uunaʻia ai se perenise mai Initia i saute e inuina se uaina ua faamanogiina mai tagata Yavanas. O nisi o oloa na alumia i Initia ae na aumai i sisifo, o ipu mataʻetaʻe, uʻamea, amu, ma ie lalaga.

E tele faamaoniga ua maua e tagata suʻesuʻe i toega mea i le eleele e iloa ai, e tele oloa mai Sisifo na avatu i Initia. O se faaaʻoaʻoga, i Arikamedu i le talafatai i saute o Initia, o mea na maua ai o vaega o fagu uaina mai Roma ma ipu o loo iai faailoga a le ʻau faiipu omea mai Arezzo, i Italia tutotonu. Sa faapea mai se tusitala, “Ua tele mea e tau i ai manatu o le ʻausaʻiliili i aso nei ina ua latou eliina aʻe toega mea mai le Fagaloa o Bengal, ma o loo iai i ogaumu na maua ai i le taufaasiʻusiʻuga o Arezzo, igoa o ē na faia.” Ua faamaonia atili sa faia fefaatauaʻiga i le va o le Metitirani ma Initia ona o le tele o tupe Roma, o auro ma siliva, na maua i le itu i saute o Initia. O le tele o na tupe e mai le uluaʻi senituri T.A., ma o loo iai ata o Emeperoa Roma o Aokuso, Tiperio, ma Nero.

Ua tulaʻi mai fesili i le faia pea e tagatānuu o Roma o fefaatauaʻiga ma kolone i Initia i saute, ona o faamaoniga i se faafanua anamua, o se kopi mai anamua o loo iai lava i aso nei. O lenei faafanua e taʻua o le Peutinger Table, lea e faapea o loo faaata mai ai tū faa-Roma na iai i le uluaʻi senituri T.A., o loo faaali mai ai se malumalu a Augustus i Muziris. Na faapea mai le tusi Rome’s Eastern Trade: International Commerce and Imperial Policy, 31 T.L.M.–305 T.A., “O na ituaiga fausaga, e na o tagatānuu o le Emepaea o Roma na fausia, ma atonu o i latou na aumau i Muziris pe na nonofo ai i inā mo le tele o o latou olaga.”

O loo taʻua i faamaumauga a Roma asiasiga a itiiti mai e tolu a amepasa Initia i Roma, a o faagasolo le pulega a Aokuso mai le 27 T.L.M. seʻia oo i le 14 T.A. Sa faapea mai se suʻesuʻega i lenei mataupu, “Sa tāua ma faigatā mataupu na gafa ma nei amepasa,” o le malilie lea po o fea e faia ai fefaatauaʻiga a tagata mai ni atunuu eseese, o vala e mafai ona totogi ai lafoga, le mea e mafai ona aumau ai tagata mai nuu mamao, ma isi mataupu faapena.

I le uluaʻi senituri T.A., sa tele ma e faifai pea faigāmalaga i le va o le sami o Metitirani ma Initia. Sa faigofie mo misionare Kerisiano i le itu i mātū o le sami Ulaula, ona faimalaga atu i se vaa o loo folau atu i Initia.

Tala Atu o Initia?

E faigatā ona faamaonia po o le ā tonu le mamao i sasaʻe na folau atu ai le ʻaufaatauʻoa mai le Metitirani ma isi ʻaumalaga, ma po o le ā foʻi le vaitaimi. Peitaʻi, ua talitonu nisi e oo atu i le uluaʻi senituri T.A., ua faimalaga atu nisi mai le itu i sisifo ma taunuu atu i Taialani, Cambodia, Sumatra, ma Java.

O le Hou Han-Shou (Talafaasolopito o le Nofoaiga a Tupu Mulimuli Ane a Han), e mai le vaitaimi o le 23 T.A. seʻia oo atu i le 220 T.A., ua faamautinoa ai le vaitaimi o na fefaatauaʻiga. I le 166 T.A., o se amepasa mai le tupu o Daqin e igoa iā An-tun, sa asiasi atu i le pulega a Saina ma ofoina atu se meaalofa i le Emeperoa o Huan-ti. O le taʻu faa-Saina o le Emepaea o Roma o le Daqin, ae o le An-tun e foliga mai o le taʻu faa-Saina lea mo Antoninus, o le igoa o le aiga o Marcus Aurelius, le emeperoa o Roma i lenā vaitaimi. O loo masalosalo tusitala o talafaasolopito, e lē o se asiasiga faaamepasa aloaʻia lenei ae o ni taumafaiga a le ʻaufaatauʻoa mai sisifo e faatau saʻo mai ie silika mai Saina e aunoa ma le faaauala mai i isi faatauʻoa.

Seʻi toe foʻi i la tatou fesili muamua, O le ā le mamao i sasaʻe na mafai ai e vaa anamua ona aveina atu uluaʻi misionare Kerisiano? Pe oo i Initia ma tala atu? Atonu. E mautinoa lava, sa matuā mamao le mea na oo atu i ai le feʻau a Kerisiano ona na faapea mai le aposetolo o Paulo ua “fua mai fua ma faateleina i le lalolagi uma,” po o tuluʻiga o le lalolagi i lenā vaitaimi.—Kolose 1:6.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 15 E ui e lē o mautinoa le mea e tū ai Muziris, ae na faapea mai le ʻauatamamai e tū latalata i le mulivai o le vaitafe o Periyar, i le setete o Kerala.

[Pusa/Ata i le itulau 22]

Atugaluga o se Emeperoa

I le 22 T.A., na faia ai se faamatalaga faanoanoa a le Emeperoa Roma o Tiperio ona o le tagisā o ona tagatānuu. O lo latou tuʻinanau atu i le tele o mea taugatā ma le manaʻonaʻo tele o tamaʻitaʻi taualoa Roma i maa tāua, ua māfua ai ona faaitiitia le tamaoaiga o lona malo, ma ua tele ina maua e “nuu ese po o latou fili na mea.” Sa iai foʻi ni atugaluga o le tusitala o talafaasolopito Roma o Pliny the Elder (23-79 T.A.) i le auala na faataugā ai e ona tagatānuu lona tamaoaiga. Na ia tusi, “I tausaga taʻitasi a itiiti mai, e selau miliona tupe siliva Roma (sesterces) ua aveesea mai lo tatou emepaea e Initia, Seres, ma le Penisula o Arapi, ma e matou te matuā mafatia ai lava ona o le taugatā o mea e tatou te mananaʻo i ai ma le tagisā o o tatou fafine.” *

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 28 Ua fuafua e tagata atamamai, o le 100 miliona o sesterces, ua tusa lea ma le 2 pasene o tupe aofaʻi o le tamaoaiga o le Emepaea o Roma.

[Ē Ana le Ata]

Museo della Civiltà Romana, Roma; Todd Bolen/Bible Places.com

[Pusa/Ata i le itulau 23]

Nofoaga na Saʻili Mai ai Oloa a le ʻAufaatauʻoa

Na taʻua e Iesu se “tagata faatauʻoa o faimalaga e saʻili penina lelei.” (Mataio 13:45) O loo taʻua foʻi i le tusi o Faaaliga le “ʻaufaatauʻoa o loo femalagaaʻi,” o ā latou oloa e aofia ai maa tāua, ie silika, laupapa manogi, nifo o elefane, kinamoni, mea manogi, ma mea faamanogi meaʻai mai Initia. (Faaaliga 18:11-13) E maua mai nei oloa mai vaipanoa o fefaatauaʻiga agaʻi i le itu i sasaʻe o Palesitina. O laupapa manogi e pei o le sandalwood, na aumaia mai Initia. O penina e matuā taugatā sa maua i le Fagaloa o Peresia, le sami Ulaula, ma e tusa ai ma le tusitala o le Periplus Maris Erythraei, sa maua foʻi i le vaipanoa o Muziris ma Sri Lanka. O penina mai le sami o Initia atonu na sili lona lelei ma taugatā.

[Faafanua i le itulau 20, 21]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O nisi o ala o fefaatauaʻiga na iai i le va o Roma ma Asia i le uluaʻi senituri

Arezzo

Roma

SAMI METITIRANI

AFERIKA

Alesania

AIKUPITO

Coptos

Vaitafe o le Naila

Myos Hormos

Berenice

Zanzibar

Sami Ulaula

Ierusalema

ARAPI

Vaitafe o le Eufirate

PAPELONIA

Fagaloa o Peresia

PERESIA

Taaviliga o matagi i mātū i sasaʻe

Taaviliga o matagi i saute i sisifo

Vaitafe o le Indus

PUNJAB

Vaitafe o le Ganges

Fagaloa o Bengal

INITIA

Arikamedu

Muziris

SRI LANKA

SAMI O INITIA

SAINA

EMEPAEA O HAN

TAIALANI

CAMBODIA

VIETINAME

Sumatra

Java

[Ata i le itulau 21]

Faatusa o se vaa laʻu oloa mai Roma

[Ē Ana le Ata]

Vaa: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.