Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

O ai “le taʻitaʻiʻau o le malumalu,” ma o ā ona tiute tauave?

Sa iai “le taʻitaʻiʻau o le malumalu” i le taimi na puʻea ai e taʻitaʻi lotu Iutaia aposetolo o Peteru ma Ioane a o la talaʻi. (Galuega 4:1-3) E leai se faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i tiute tauave o le taʻitaʻiʻau o le malumalu, ae e mataʻina faamatalaga a nisi o tusitusiga ua leva e faatatau i tulaga o mea na iai.

E foliga mai e oo ane i le taimi o Iesu, ua maua e le faitaulaga lea e sosoo atu i le faitaulaga sili le tulaga o le taʻitaʻiʻau o le malumalu. O le taʻitaʻiʻau o le malumalu e na te faatumauina le maopoopo o faatonuga i totonu ma fafo o le malumalu i Ierusalema. E na te vaavaaia le tapuaʻiga i le malumalu, faapea ma i latou e taʻua o leoleo o le malumalu. O taʻitaʻiʻau e maulalo ifo, o loo i lalo o lana faatonutonuga, e latou te vaavaaia tagata leoleo ia e tatalaina faitotoʻa o le malumalu i le taeao ma toe tapuni i le pō, e faamautinoa e leai se tasi e ulufale i vaega e faasā ona ulufale i ai, faapea ma le leoleoina o ʻoa o le malumalu.

Sa faatulaga faitaulaga ma le ʻau sa Levī sa galulue i le malumalu i vasega e 24, e galulue vasega taʻitasi mo le vaiaso e feauauaʻi, e faalua i le tausaga. E foliga mai e iai le taʻitaʻiʻau o vasega taʻitasi.—1 Nofoaiga a Tupu 24:1-18.

O nei taʻitaʻiʻau o le malumalu o ni tane e iai le pule. O loo taʻua faatasi i latou ma le ʻaufaitaulaga sili o ē na taupulepule e fasiotia Iesu, ma na latou faaaogāina foʻi tagata o i lalo o lana faatonuga e puʻea Iesu.—Luka 22:4, 52.

Ua taʻua i le Mataio 3:4 e faapea, sa ʻai e Ioane le Papatiso “sē akerise ma le meli vao.” Po o sē akerise o se meaʻai masani i lenā taimi?

E lē talitonu nisi sa ʻai moni lava e Ioane ni iniseti, ma faapea mai, sa faasino atu Mataio i fatu o le laau e taʻu o le locust, ni fualaau ʻaina suamalie, po o se ituaiga o iʻa. Ae peitaʻi, o le upu Eleni na faaaogā e Mataio, e faasino atu i se ʻauaiga o sē, lea e iloa i aso nei o le Acrididae. O sē sa taatele i Isaraelu o sē sa maua i le toafa, lea e faia aʻe a latou ʻau tetele ma e mafai ona faaleagaina ai meatotō—Ioelu 1:4, 7; Nauma 3:15.

Sa manatu i sē o se meaʻai tāua a tagata e pei o tagata Asuria ma tagata Aitiope, ma o loo taumafaina lava e ni tagata Iutaia i le itu i Sasaʻe ma tagata Yemen. I Isaraelu, e manatu i sē akerise o se meaʻai a tagata matitiva. Pe a uma ona aveese le ulu, vae, ma le manava, ona ʻai mata lea o le tino pe tunu po o le uma foʻi ona faalā. O nisi taimi e faamasima ai sē pe soka foʻi i se vineta po o se meli. Ua faapea mai se tusitala o talafaasolopito o Henri Daniel-Rops, e pei lo latou tofo o ni tamaʻi ula.

Ona na talaʻi Ioane i le vao, e foliga mai la, sa faigofie ona ia mauaina sē akerise. (Mareko 1:4) E tusa e 75 pasene le polotini e maua mai i sē akerise, ma o le ʻai faatasi la ma le meli, ua avea ai ma meaʻai e telē lona aogā i le tino.

[Ata i le itulau 28]

ʻAu tautua a asuria o loo tauaveina sē akerise ma rimoni

[Ē Ana le Ata]

From the book Discoveries Among the Ruins of Nineveh and Babylon (1853)