Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā e Lē Faamanatu ai e Isi le Kerisimasi?

Aiseā e Lē Faamanatu ai e Isi le Kerisimasi?

Ua Fesili Mai le ʻAufaitau . . .

Aiseā e Lē Faamanatu ai e Isi le Kerisimasi?

▪ E toetoe lua piliona tagata i le lalolagi e faamanatuina le Kerisimasi i a Tesema 25, ae 200 miliona isi o loo faamanatuina le aso fanau o Iesu Keriso i a Ianuari 7. Peitaʻi, e faitau miliona foʻi isi ua filifili e lē faamanatuina le Kerisimasi. Aiseā?

O se tasi o māfuaaga, atonu e latou te auai i lotu e lē faa-Kerisiano, e pei o le lotu Iutaia, Hinitū, po o le Sinitō. O ē e lē talitonu pe e masalosalo e iai se Atua, ma ē e manatu mo lo latou lava lelei, e latou te faapea mai o le Kerisimasi ua na o se talafatu.

Peitaʻi o se mea e faateʻia ai, ona e toʻatele tagata e talitonu iā Iesu e teena tū ma aga o le Kerisimasi. Aiseā? O nisi nei o māfuaaga e fā.

Muamua, e latou te lē talitonu na fanau Iesu i a Tesema po o Ianuari. E lē o taʻua i le Tusi Paia se aso patino, ae o loo faapea mai: “Ua iai foʻi i lenā nuu o leoleo mamoe, o loo nonofo i fafo i le pō ma vaavaai a latou lafu. Ona faafuaseʻi lea ona tū mai o le agelu a Ieova i o latou luma, . . . Ua fai atu le agelu iā i latou: ʻ. . . Ua fanau mai i le asō i le aai o Tavita, le Faaola, o Keriso le Alii.’”—Luka 2:8-11.

Ua faaalia mai i nisi o faamaoniga, atonu na fanau Iesu i le amataga o Oketopa, i le taimi o loo momoe leoleo mamoe ma a latou lafu i le fanua. O le masina o Tesema ma Ianuari o taimi aupito i mālūlū ia i Peteleema, ma e tatau ai ona ave mamoe i se nofoaga e māfanafana ma malupuipuia.

O le māfuaaga lona lua: E pau le aso na poloaʻia patino e Iesu ona soo e faamanatu, o lona maliu, lea e faamanatuina e ala i se sauniga puupuu ma tuusaʻo. (Luka 22:19, 20) Ia mātau foʻi, e lē o taʻua i Evagelia a Mareko ma Ioane ni faamatalaga i le fanau mai o Iesu.

O le māfuaaga lona tolu: E leai ni faamaoniga i le talafaasolopito e iloa ai na faamanatu e uluaʻi Kerisiano le aso fanau o Iesu. Ae sa latou faamanatuina lona maliu. (1 Korinito 11:23-26) Na faatoʻā aliaʻe mai le faamanatuina o le Kerisimasi i a Tesema 25, ina ua mavae le 300 tausaga talu ona fanau Iesu. O se mea mataʻina, o le ogatotonu o le senituri 17 na faasā ai e le palemene a Egelani le faamanatuina o le Kerisimasi. O le faaiʻuga foʻi lenā a le faamasinoga a Massachusetts i Amerika. Aiseā? Ua faapea mai le tusi The Battle for Christmas: “E leai se māfuaaga faale-Tusi Paia pe i le talafaasolopito e iloa ai sa fanau Iesu i a Tesema 25.” Ua faapea mai foʻi le ʻau Puritani: * “O le Kerisimasi ua na o se tū faapaupau ua taumafai isi e avea ma faamanatuga faa-Kerisiano.”

O le māfuaaga lona fā: O le tupuaga lē lelei o lenei aso faamanatu. O le Kerisimasi e tupuga mai i faiga faapaupau a Roma, ia sa faia ai ni tausamiga e faamamalu ai le atua o faatoʻaga o Saturn, o le atua o le lā o Sol Invictus po o Mithra. Na taʻua e Christian Rätsch ma Claudia Müller-Ebeling, o ē e suʻesuʻea olaga o tagata, i la la tusi Pagan Christmas e faapea: “E pei o le tele o isi tū ma talitonuga a o lumanaʻi le faa-Kerisiano, o le faamanatuina o le toe foʻi mai o le lā i tausaga taʻitasi, na mulimuli ane suia i le faamanatuina o le fanau mai o le Keriso.”

E tusa ai o nei manatu, po ua e iloa le māfuaaga ua lē faamanatuina ai e Kerisiano moni le Kerisimasi?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 O le igoa Puritani na taʻua ai nisi o Porotesano i le Lotu Egelani i le senituri lona 16, o ē na mananaʻo e faamamāina la latou lotu mai aafiaga uma a le Katoliko.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 10]

E pau le aso na poloaʻia patino e Iesu ona soo e faamanatu, o lona maliu