Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

Na faapeʻī olaga o pologa sa iai i taimi o Roma?

Asoa a pologa Roma

I le Emepaea o Roma, o le toʻatele o tagata sa avea ma pologa, na puʻea faatagataotaua ma aveesea faamalosi mai o latou atunuu ma aiga. O na pologa na toe faatau ese atu, ma o le toʻatele lava e leʻi toe foʻi i o latou aiga.

O pologa na teufale ma faifaatoʻaga, e leʻi tigāina tele e pei o pologa na ʻeliina maina, ia sa matuā mamafa a latou galuega, ma o le toʻatele na feoti ai. Na faamalosia pologa ina ia asoa ni asoa uʻamea na tusia ai se faamatalaga e faapea, e maua e se tasi se taui lelei pe afai e na te maua se pologa ua sola ese, ma toe faafoʻi atu i lona matai. Afai e fai ma masani a se pologa le taumafai e sola ese, ona faailoga lea e le matai lona muāulu i le mataʻitusi F mo le upu fugitivus (sola soo).

O loo taʻua i se tasi o tusi o le Tusi Paia o Filemoni, le toe faafoʻi atu e le aposetolo o Paulo iā Filemoni o lana pologa o Onesemo lea sa sola ese. E ui sa iai iā Filemoni le aiā e faasala ai Onesemo, ae na talosaga atu Paulo iā Filemoni ina ia “talia mai [Onesemo] ma le agalelei,” ona o le alofa faa-Kerisiano.​—Filemoni 10, 11, 15-18.

Aiseā na lauiloa ai Foinie anamua i le vali lanu violē?

O Foinie anamua lea ua ta‘ua nisi o ona vaega o Lepanona i aso nei, na lauiloa i le vali violē lea sa maua i se tasi o ona aai o Turo. Na teuteuina e le tupu o Solomona i Isaraelu anamua lona malumalu i ‘fulufulu mamoe ua vali lanu violē,’ lea sa faia e se tagata fai meataulima mai i Turo.​—2 Nofoaiga a Tupu 2:13, 14.

O lenei vali violē mai i Turo na matuā anagatā lava i na aso, ona o le tele o galuega e faia ai. Muamua, e ao mai e tagata le pe tusa ma le 12,000 sisi o le murex, * ina ia maua ai le vali mo se ofu se tasi. A uma lenā, ona aveese lea o sisi mai o latou atigi, ina ia maua ai le sua mai i le sisi lea e fai ai le vali. E palu lenei sua ma le masima, ona faalā lea o le paluga mo aso e tolu. A uma, ona tuu lea o le paluga i se kalone e tapuni lelei, ma e faapunapuna ai i le suāsami mo ni nai aso.

E faitau selau tausaga o lauiloa Foinie i le gaosia ma le faatauina atu pea o le vali violē mai Turo, ona sa taulamua i latou i le faia o fefaataua‘iga o lenā vali, ma na tele vaipanoa na iai ona tagata. Na maua ni toega o mea na faia ai nei vali, i vaega e lata i le Sami o Metitirani ma i le aga‘i i sisifo i Cádiz, Sepania.

^ pala. 8 O nei sisi e pe ā ma le lua i le tolu inisi (5-8 senitimita) le uumi.