Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU AUTŪ | TAGATA TIʻETIʻE SOLOFANUA E TOʻAFĀ—LE AAFIAGA IĀ TE OE

Tagata Tiʻetiʻe Solofanua e Toʻafā—O Ai i Latou?

Tagata Tiʻetiʻe Solofanua e Toʻafā—O Ai i Latou?

E ono foliga mai e faigatā ona malamalama i tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā ma e taufaamataʻu, ae e lē o le tulaga lenā e tatau ona iai. Aiseā? Talu ai ua fesoasoani mai le Tusi Paia ma mea o loo tutupu i le talafaasolopito, ina ia tatou iloa manino ai po o ai nei tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā. E ui lava o la latou tiʻetiʻega o se faailoga o le malaia i le lalolagi, ae e mafai foʻi ona avea o se tala lelei mo oe ma lou aiga. I le ā le itu? Muamua, seʻi o tatou iloilo faamatalaga e faatatau i nei tagata tiʻetiʻe solofanua taʻitasi.

LĒ O LOO TIʻETIʻE I LE SOLOFANUA PAʻEPAʻE

O loo amata le vaaiga i le faamatalaga e faapea: “Ona ou vaai ai lea, faauta foʻi! o le solofanua paʻepaʻe ma lē o loo tiʻetiʻe ai ua iai lana ʻaufana; ma ua tuuina atu iā te ia le pale, ua alu atu o ia ina ia manumalo, ma e oo ina manumalo aʻiaʻi.”Faaaliga 6:2.

O ai lē o loo tiʻetiʻe i le solofanua paʻepaʻe? O loo maua le tali i le tusi lava lea o Faaaliga, lea na mulimuli ane taʻua lenei tagata tiʻetiʻe mai i le lagi o “Le Upu a le Atua.” (Faaaliga 19:11-13) O lenā taʻu, Le Upu, e faasino atu iā Iesu Keriso, talu ai o ia o le fofoga fetalai a le Atua. (Ioane 1:1, 14) Ua taʻua foʻi o ia o le “Tupu o tupu ma le Alii o alii” ma e “Faamaoni ma Moni.” (Faaaliga 19:11, 16) E manino mai la, ua iā te ia le pule e gaoioi ai o se tupu toa, ma e na te lē faaaogāsesēina lona mana. Peitaʻi, ua tulaʻi mai ai nisi fesili.

O ai e tuuina atu iā Iesu le pule e manumalo ai? (Faaaliga 6:2) Na vaaia e le perofeta o Tanielu i se vaaiga le Mesia lea e faatusaina i “le atalii o le tagata,” ma na tuuina atu iā te ia e Ieova le Atua * o “Lē e mai anamuā ona aso,” le “pule, o le mamalu ma le malo.” (Tanielu 7:13, 14) O lea, e tuuina atu e le Atua e ona le malosi uma lava iā Iesu le mana ma le pule e aumaia le faamasinoga. Ua talafeagai ona avea le solofanua paʻepaʻe ma faailoga o se taua e tonu ona aumaia e le Alo o le Atua, talu ai e masani ona faaaogā i le Tusi Paia le lanu paʻepaʻe e faaāta mai ai le amiotonu.Faaaliga 3:4; 7:9, 13, 14.

O anafea na amata ai le tiʻetiʻega a nei tagata tiʻetiʻe solofanua? Ia mātau, o le tagata tiʻetiʻe muamua o Iesu, na amata lana tiʻetiʻega ina ua ia maua se palealii. (Faaaliga 6:2) O anafea na faapaleina ai Iesu o se Tupu i le lagi? E lē o le taimi na toe afio ai i le lagi ina ua mavae lona maliu. Ua faaalia i le Tusi Paia sa iai se vaitaimi na faatalitali ai o ia. (Eperu 10:12, 13) Na tuuina atu e Iesu i ona soo se faailoga e iloa ai le taimi e māeʻa ai lenā vaitaimi na faatalitali ai, ma le taimi e amata ai lana pulega i le lagi. Na ia fetalai pe a amata lana pulega, o le a matuā suia le tulaga o mea i le lalolagi i le leaga. O le a iai faigātaua, oge, ma faamaʻi. (Mataio 24:3, 7; Luka 21:10, 11) E leʻi umi talu ona gāpā le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, ae manino mai loa ua ola tagata i lenā vaitaimi faigatā lea ua taʻua i le Tusi Paia, “o aso e gata ai.”2 Timoteo 3:1-5.

E ui lava na maua e Iesu lona palealii i le 1914, ae aiseā ua faateteleina ai le leaga nai lo o le faaleleia o tulaga o mea? Talu ai i lenā taimi, na amata ona pule Iesu i le lagi ae lē o le lalolagi. Na tau le taua i le lagi, ma na lafo ifo e le Tupu fou o Iesu lea e igoa foʻi iā Mikaele, Satani ma ana temoni i le lalolagi. (Faaaliga 12:7-9, 12) Talu mai lenā taimi ua taofia Satani i le lalolagi, ma ua matuā lotoa o ia i le iloaina ua puupuu ona aso. E lē o toe umi ona faataunuu lea e le Atua o lona finagalo e tafiesea Satani mai i le lalolagi. (Mataio 6:10) Seʻi o tatou iloilo nei pe faapefea ona faamautinoa mai e tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻatolu, le mea moni o loo tatou ola i “aso e gata ai.” E lē pei na tagata tiʻetiʻe solofanua o le tagata tiʻetiʻe muamua, o loo faaataina mai se tagata patino e toʻatasi. O na tagata tiʻetiʻe e toʻatolu ua faaataina mai mea o loo tutupu i le lalolagi, lea o loo aafia ai tagata uma.

LĒ O LOO TIʻETIʻE I LE SOLOFANUA MŪMŪ

“Ona alu atu loa lea o le solofanua mūmū; ma lē o loo tiʻetiʻe ai ua ia maua le faatagaga e aveesea ai le filemu mai i le lalolagi, ina ia latou fefasiotiaʻi ai; ma ua tuuina atu foʻi iā te ia le pelu telē.”Faaaliga 6:4.

Ua faaāta mai e lenei tagata tiʻetiʻe faigātaua. Ia mātau e na te aveesea le filemu mai i le lalolagi atoa, ae e lē na o ni nai atunuu. I le 1914, na gāpā ai se taua na aafia ai le lalolagi atoa, ma o se mea e leʻi tupu muamua i le talafaasolopito. Na sosoo ai ma se taua lona lua a le lalolagi, lea na tele atu ona aafiaga. O loo taʻua i nisi o suʻesuʻega, talu mai le 1914 e silia ma le 100 miliona tagata ua maliliu, ona o faigātaua ma feteenaʻiga e faaaogā ai auupega. E lē gata i lea, na aafia le toʻatele o isi tagata i ni manuʻaga e iai aafiaga tumau.

O le ā le telē o le aafiaga o faigātaua i le taimi lenei? O le taimi muamua lea i le talafaasolopito ua foliga mai ai ua mafai e tagata ona faaumatia ola o tagata uma. E oo lava i faalapotopotoga ua faapea mai e tausia le filemu e pei o Malo Aufaatasi, e lē o mafai ona latou taofia lē o loo tiʻetiʻe i le solofanua mūmū.

LĒ O LOO TIʻETIʻE I LE SOLOFANUA ULIULI

“Ona ou vaai ai lea, faauta foʻi! o le solofanua uliuli; ma o lē o loo tiʻetiʻe ai ua i lona lima se fua faatautau. Ona ou faalogo lea i se leo e pei e sau mai i le ogatotonu o foafoaga agaga e toʻafā, ua faapea atu: ʻO le tau o le kilokalama [po o le ʻkuata,’ Tusi Paia Samoa-Lomiga 1969] o saito, o le tenari lea, ma o le tau o kilokalama e tolu o karite, o le tenari lea; ae aua e te faaleagaina le suāuu olive ma le uaina.’”Faaaliga 6:5, 6.

Ua faaāta mai e lenei tagata tiʻetiʻe le oge. Ua faailoa mai i inei le matuā utiuti o meataumafa i le tau o le kuata (0.7 kilo) o saito, e tasi le tenari, o le totogi lea mo se aso faigaluega e tasi i le uluaʻi senituri. (Mataio 20:2) O le tenari lava lenā e tasi e mafai ona faatauina ai ni kuata e tolu (2.1 kilo) o karite, o se fatu e faatauvaa nai lo o le saito. O le ā le umi e mafai ona fafagaina ai se aiga toʻatele i na meaʻai? Ua fautuaina tagata ina ia faasoasoa lelei meataumafa e oo lava i meaʻai masani o aso taʻitasi, e pei lava ona faasoasoaina lelei le suāuu olive ma le uaina o ni mea e tāua i lenā taimi ma le aganuu.

Talu mai le 1914, po ua tatou vaaia ni faamaoniga o loo faaauau pea le tiʻetiʻega a le tagata tiʻetiʻe i le solofanua uliuli? Ioe, o le tulaga lenā. Pe tusa ma le 70 miliona tagata ua maliliu ona o le oge a o faagasolo le senituri lona 20. Na taʻua i se tasi o suʻesuʻega: “O le 805 miliona tagata, pe tusa lea ma le tasi mai i le iva o le faitau aofaʻi o tagata i le lalolagi, na utiuti meataumafa mai i le 2012-14.” Ua taʻua i se isi lipoti: “E toʻatele atu tagata e maliliu i tausaga taʻitasi ona o le lē lava o meataumafa, nai lo o tagata e maliliu i le AIDS, malalia ma le fatafata vaivai.” E ui i le tele o taumafaiga ina ia fafagaina ē o loo matelāina i le fia aai, ae o loo faaauau pea le tiʻetiʻega a le tagata tiʻetiʻe i le solofanua uliuli.

LĒ O LOO TIʻETIʻE I LE SOLOFANUA SAMASAMA VAIVAI

“Ona ou vaai ai lea, faauta foʻi! o le solofanua samasama vaivai; ma lē o loo tiʻetiʻe ai ua igoa ia o le Oti. Ua mulimuli atu i ona tua le Tuugamau. Ua tuuina atu i ai le pule i le tasi vaefā o le lalolagi, ina ia fasiotia i le pelu umī, ma le oge, ma le faamaʻi oti, ma e ala i manufeʻai o le lalolagi.”Faaaliga 6:8.

Ua faaāta mai e le tagata tiʻetiʻe lona fā le oti ona o faamaʻi ma isi māfuaaga. E leʻi umi talu ona mavae atu le 1914, ae maliliu le faitau 10 miliona o tagata i le fulū Sepania. Atonu e pe ā ma le 500 miliona tagata na aafia, e tusa lenā ma le tasi mai i le tolu tagata na soifua i lenā taimi.

Peitaʻi, e lē na o le fulū Sepania le faamaʻi oti sa iai. Na taʻua e tagata atamamai, i se fua faatatau e silia i le 300 miliona na maliliu i le smallpox a o faagasolo le senituri lona 20. E oo mai i aso nei, ua vave ona maliliu le faitau miliona o tagata ona o le AIDS, fatafata vaivai, ma le malalia, e ui i taumafaiga uma e saʻili se vaifofō.

E tusa lava po o faigātaua, oge, po o faamaʻi, ae e iʻu uma lava i le oti. O loo faaauau pea ona aoina e le Tuugamau tagata ua maliliu, ma e leai se faamoemoe o maua ai.

UA LATA MAI TAIMI E SILI ONA LELEI!

E lē o toe umi ona mavae atu lea o taimi faigatā. Ia manatua le mea lenei: I le 1914 ʻna alu atu ai Iesu ina ia manumalo,’ ma taofia Satani i le lalolagi, ae e leʻi manumalo aʻiaʻi ai Iesu i lenā taimi. (Faaaliga 6:2; 12:9, 12) E lē o toe umi ona aveesea lea e Iesu iā Amaketo, o aafiaga a Satani ma faaumatia tagata o loo lagolagoina le Tiapolo. (Faaaliga 20:1-3) E lē gata o le a faamuta e Iesu le tiʻetiʻega a isi tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻatolu, ae o le a ia toe faaleleia mea ua faaleagaina ona o la latou tiʻetiʻega. E faapefea? Seʻi mātau le folafolaga o loo i le Tusi Paia.

Nai lo o faigātaua, ae o le a iai le filemu. Ua “faaiʻuina [e Ieova] taua i tuluʻiga o le lalolagi. Ua ia gauia foʻi le ʻaufana ma vaevaeina le tao.” (Salamo 46:9) Ae mo tagata e tausia le filemu, ʻe matuā faafiafiaina i latou ona o le tele o le filemu.’Salamo 37:11.

Nai lo o le oge, ae o le a tele meaʻai. “O le a tele saito i le laueleele; o le a fau ma soloi i tumutumu o mauga.”Salamo 72:16.

O le a toe faaleleia e Iesu mea ua faaleagaina ona o isi tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻatolu

Nai lo o faamaʻi ma le oti, o le a maua e tagata uma le soifua mālōlōina lelei atoatoa ma le ola e faavavau. ʻE soloiesea foʻi e le Atua loimata uma i o latou mata, e lē toe iai se oti, po o se faanoanoa, po o se tagiauē, e lē toe iai foʻi se tigā.’Faaaliga 21:4.

A o iai Iesu i le lalolagi, na ia faaāta mai se vaaiga faamāfanafanaloto o le tulaga o le a iai mea i le lumanaʻi, i le taimi o lana pulega. Na ia faaauiluma le filemu, fafagaina faavavega le faitau afe o tagata, faamālōlō ē mamaʻi, ma toe faatutūina mai i latou ua maliliu.Mataio 12:15; 14:19-21; 26:52; Ioane 11:43, 44.

E fiafia Molimau a Ieova e faailoa atu mai i lau Tusi Paia, le auala e mafai ona e nofosauni ai mo le taimi e māeʻa ai le tiʻetiʻega a na tagata tiʻetiʻe solofanua. Po o le a e taliaina se valaaulia e aʻoaʻo atili e faatatau i lenā manatu?

^ pala. 7 I le Tusi Paia, o Ieova o le suafa lea o le Atua.