Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

„Mnogo li je dela tvojih, Jehova!“

„Mnogo li je dela tvojih, Jehova!“

Dragulji Jehovinog stvarstva

„Mnogo li je dela tvojih, Jehova!“

BILO da živimo na selu ili u gradu, visoko na planinama ili dole pored mora, okruženi smo strahopoštovanja vrednim draguljima stvarstva. U skladu s tim, Kalendar Jehovinih svedoka za 2004. prikazuje panoramu divnih dela Jehove Boga.

Zahvalni ljudi su uvek pokazivali zanimanje za Božja dela. Na primer, uzmi u obzir kralja Solomona, čija mudrost „beše veća od mudrosti svih sinova Istoka“. U Bibliji stoji: „Govorio je i o drveću, od kedra na Livanu do isopa koji iz zidova niče: govorio je o životinjama, o pticama, o gmizavcima i o ribama“ (1. Kraljevima 4:30, 33). Solomonov otac, kralj David, često je meditirao o Božjim remek-delima. Bio je pokrenut da svom Stvoritelju usklikne: „Mnogo li je dela tvojih, Jehova! sva si ih ti mudro uredio. Puna je zemlja blaga tvoga!“ (Psalam 104:24). a

I mi dobro činimo ako posmatramo i proučavamo stvarstvo. Na primer, mogli bismo ’podići oči svoje‘ i pitati: „Ko je sve to stvorio?“ Zaista, Jehova Bog je taj koji ima ’veliku silu i moć‘! (Isaija 40:26).

Kako na nas treba da utiče meditiranje o Jehovinim stvaralačkim delima? Na najmanje tri načina. Može nas (1) podsetiti da treba da cenimo svoj život, (2) pokrenuti da pomažemo drugima da uče iz stvarstva i (3) navesti da još bolje upoznamo i još više cenimo našeg Stvoritelja.

Zahvaljujući tome što smo kao ljudi na daleko višem nivou od ’nerazumnih životinja‘, mi možemo da posmatramo i cenimo čuda stvaranja (2. Petrova 2:12). Očima možemo da posmatramo prelepe pejzaže. Ušima možemo da slušamo melodične pesme ptica. Zahvaljujući tome što imamo osećaj za vreme i prostor možemo gajiti drage uspomene. Iako danas naš život nije savršen, sigurno je vredan življenja!

Roditelji mogu uživati dok posmatraju svoju decu kako se spontano oduševljavaju stvarstvom. Kako samo deca vole da traže školjke na morskoj obali, da maze životinje, da se penju po drveću! Roditelji će imati želju da pomognu svojoj deci da uvide vezu koja postoji između stvarstva i Stvoritelja. Strahopoštovanje i cenjenje prema Jehovinom stvarstvu koje deca razviju može im ostati za ceo život (Psalam 111:2, 10).

Bili bismo strašno kratkovidi kada bismo se divili stvarstvu, a pri tom propustili da zaslugu pripišemo Stvoritelju. Sledeće reči iz Isaijinog proročanstva podstiču nas da razmišljamo baš o tome: „Ne znaš li to, nisi li to naučio? Bog je, Jehova večni, krajeve zemlje stvorio: ne muči se on niti sustaje; razum njegov ne može se izmeriti“ (Isaija 40:28).

Zaista, Jehovina dela pružaju dokaz o njegovoj neuporedivoj mudrosti, njegovoj moći koja je bez premca i njegovoj dubokoj ljubavi prema nama. Dok posmatramo lepotu koja nas okružuje i razabiramo osobine Onoga ko je sve to stvorio, neka nas to podstakne da ponovimo sledeće Davidove reči: ’Niko nije kao ti, Jehova, i nema dela takvih kao što su tvoja dela‘ (Psalam 86:8).

Možemo biti sigurni da će poslušni ljudi i nadalje biti zadivljeni Jehovinim stvaralačkim delima. U čitavu večnost, imaćemo beskrajne mogućnosti za učenje o Jehovi (Propovednik 3:11). A što više učimo o Stvoritelju, to ćemo ga više voleti.

[Fusnota]

a Vidi Kalendar Jehovinih svedoka za 2004, novembar i decembar.

[Okvir na 9. strani]

Dati slavu Stvoritelju

Mnogi razboriti naučnici vide Božju ruku u stvarstvu. Slede neki primeri:

„Značaj i lepota nauke kojom se bavim dolazi do izražaja u onim prilikama kada otkrijem nešto novo i kada kažem sebi: ’Znači, tako je to Bog uradio.‘ Cilj mi je da razumem jedan delić Božjeg plana“ (Henri Šejfer, profesor hemije).

„Što se tiče širenja svemira, na čitaocu ostaje da sam donese zaključak, no bilo kako bilo, naša slika je nepotpuna ako izuzmemo Njega [Boga]“ (Edvard Miln, britanski kosmolog).

„Znamo da prirodu karakterišu najbolji mogući matematički zakoni jer ju je Bog stvorio“ (Aleksandar Poljakov, ruski matematičar).

„Proučavajući prirodu, približavamo se mislima Stvoritelja, čitamo njegove obrasce, interpretiramo sistem koji je Njegov a ne naš“ (Luis Agasiz, američki biolog).

[Slika na stranama 8, 9]

Papuanski pingvini, Antarktičko poluostrvo

[Slika na 9. strani]

Nacionalni park, Grand Taton, Vajoming, SAD

[Izvor]

Jack Hoehn/Index Stock Photography