Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kako izabrati dobar prevod Svetog pisma?

Kako izabrati dobar prevod Svetog pisma?

Kako izabrati dobar prevod Svetog pisma?

SVETO PISMO je u originalu pisano na starom hebrejskom, aramejskom i grčkom jeziku. Zato većina ljudi koja želi da ga čita mora da koristi neki prevod.

Danas je Sveto pismo knjiga koja je najviše prevođena na svetu, budući da su njegovi delovi dostupni na preko 2 400 jezika. Na nekim jezicima postoji mnogo prevoda. S obzirom na to da i na našem jeziku postoji više prevoda Svetog pisma, sigurno želite da koristite prevod koji je najbolji.

Da bi se vaš izbor prevoda temeljio na poznavanju činjenica, neophodno je da znate odgovore na sledeća pitanja: Koje vrste prevoda postoje? Koje su prednosti i nedostaci svake od njih? Zašto je potreban oprez kada je reč o određenim prevodima Svetog pisma?

Iz krajnosti u krajnost

Premda među biblijskim prevodima postoji širok spektar različitih stilova, svi se oni mogu svrstati u tri osnovne vrste. Na jednoj strani tog spektra nalaze se doslovni, takozvani interlinearni prevodi. Oni sadrže izvorni tekst zajedno s prevodom reč za reč.

Na suprotnoj strani tog spektra nalaze se slobodni prevodi. Prevodioci ovih izdanja formulisali su tekst Biblije onako kako su ga oni razumeli i kako su smatrali da će se dopasti čitaocima.

U treću grupu spadaju prevodi u kojima je uložen trud da se napravi ravnoteža između ove dve krajnosti. Oni prenose smisao i duh izvornog jezika, s tim što je tekst pri tom ostao lako čitljiv.

Da li je doslovan prevod najbolji?

Doslovno prevođenje često nije najbolji način da se prenese smisao biblijskih stihova. Zašto? Postoje mnogi razlozi, od kojih ćemo navesti dva:

1. Ne postoje dva jezika koja su potpuno ista što se tiče gramatičkih pravila, fonda reči i rečenične strukture. Profesor hebrejskog jezika S. R. Drajver kaže da se jezici „ne razlikuju samo u gramatici i rečima i njihovom poreklu... već i u načinu na koji misli formiraju rečenice“. Ljudi koji govore različitim jezicima razmišljaju sasvim različito. „Zbog toga se i struktura rečenice razlikuje od jezika do jezika“, zaključuje profesor Drajver.

Pošto se nijedan jezik u fondu reči i gramatičkim pravilima ne poklapa u potpunosti s biblijskim hebrejskim i grčkim jezikom, doslovan prevod Svetog pisma bio bi nejasan i čak bi mogao preneti pogrešan smisao. Razmotrimo nekoliko primera.

U poslanici Efešanima, apostol Pavle je upotrebio izraz čiji bi doslovan prevod otprilike glasio „ljudi koji se služe kockama“ (Efešanima 4:14, The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures). * Taj izraz se odnosi na varanje prilikom bacanja kocki. Međutim, u većini jezika doslovan prevod ove aluzije nema baš mnogo smisla. Mnogo je jasnije ako se smisao prenese tako što će se ovaj izraz prevesti kao ’ljudi koji se služe prevarom‘.

Pišući Rimljanima, Pavle je upotrebio grčki izraz koji doslovno znači „do ključanja duha“ (Rimljanima 12:11Kingdom Interlinear). Na našem jeziku takav prevod ne prenosi jasno smisao Pavlovih reči. Taj izraz u stvari znači „duh podstiče na revnost“.

Tokom jedne od svojih najpoznatijih propovedi, Isus je upotrebio izraz koji se često prevodi kao: „Blago siromašnima duhom“ (Matej 5:3Daničić-Karadžić). Doslovan prevod prenosi misao koja je na mnogim jezicima nejasna. U nekim slučajevima, takav prevod čak nosi misao o ljudima koji su mentalno neuravnoteženi ili su klonuli duhom. Međutim, Isus je ovde poučavao ljude tome da njihova sreća ne zavisi od zadovoljavanja telesnih potreba već od priznanja da im je potrebno Božje vođstvo (Luka 6:20). Zato se smisao jasnije prenosi izrazima kao što su „oni koji su svesni svojih duhovnih potreba“ ili „koji su svesni da im je potreban Bog“ (Matej 5:3, fusnota).

2. Značenje reči ili izraza ne mora biti isto u različitim kontekstima. Na primer, hebrejski izraz kojim se obično ukazuje na ljudsku ruku može imati širok spektar značenja. U zavisnosti od konteksta, ta reč se može prevesti kao ’biti darežljive ruke‘, zatim kao „nadzor“ ili „vlast“ (1. Kraljevima 10:13; 1. Letopisa 26:28; Poslovice 18:21). Štaviše, ta reč je u prevodu Novi svet prevedena na oko 40 različitih načina.

Pošto kontekst može uticati na način na koji je neka reč prevedena, u engleskom prevodu Novi svet, koji je poslužio kao osnova za srpsko izdanje, koristi se blizu 16 000 engleskih izraza za oko 5 500 grčkih reči i preko 27 000 engleskih izraza za oko 8 500 hebrejskih reči. * Zbog čega takva raznolikost u prevođenju izvornih reči? Odbor za prevođenje je procenio da je važnije preneti najtačniji smisao tih reči u određenom kontekstu nego prevesti ih doslovno. I pored toga, prevod Novi svet je doslovan koliko god je to moguće u prenošenju hebrejskih i grčkih reči na jezike na koje je preveden.

Naravno, prevođenje Svetog pisma podrazumeva mnogo više od toga da se izvorne reči prevedu istom rečju prilikom svakog pojavljivanja. Prevodiocima je potrebna razboritost kako bi izabrali prave reči koje prenose smisao izvornog teksta na tačan i razumljiv način. Oni takođe moraju formulisati rečenice u skladu s gramatičkim pravilima jezika na koji prevode.

Šta reći o slobodnim prevodima?

Prevodioci ove vrste prevoda daju sebi slobodu da parafraziraju tekst originala. Kako oni to čine? Ponekad ubacuju svoje mišljenje o tome šta bi izvorni tekst mogao da znači ili izostavljaju neke informacije koje se nalaze u izvornom tekstu. Slobodni prevodi su možda privlačni zato što ih je lako čitati. Međutim, upravo njihova sloboda ponekad doprinosi tome da značenje izvornog teksta bude zamagljeno ili čak promenjeno.

Razmotrimo kako je u jednom slobodnom prevodu prenesena čuvena Isusova uzorna molitva. Tamo stoji: „Oče naš, koji si na nebesima, otkrij ko si ti“ (Matej 6:9, The Message: The Bible in Contemporary Language). Tačniji prevod ovih Isusovih reči glasi: „Oče naš, koji si na nebesima, neka se sveti ime tvoje.“ Zapazite takođe kako je stih iz Jovana 17:26 preveden u nekim Biblijama. Prema jednom slobodnom prevodu, u noći kada je uhapšen Isus je svom Ocu u molitvi rekao: „Učinio sam da te upoznaju“ (Today’s English Version). Međutim, ova Isusova molitva je tačnije prevedena na sledeći način: „Obznanio sam im tvoje ime.“ Da li zapažate kako neki prevodioci u stvari skrivaju činjenicu da Bog ima ime koje treba koristiti i poštovati?

Zašto treba biti oprezan

U nekim slobodnim prevodima nisu jasno navedena moralna merila koja se nalaze u izvornom tekstu. Na primer, u prevodu The Message: The Bible in Contemporary Language stih iz 1. Korinćanima 6:9, 10 glasi: „Zar ne shvatate da tako ne treba živeti? Nepravednici koji ne mare za Boga neće biti u njegovom kraljevstvu. Oni koji iskorišćavaju i zlostavljaju druge, koji upražnjavaju i zloupotrebljavaju polne odnose, koji iskorišćavaju i zloupotrebljavaju zemlju i sve na njoj, ne ispunjavaju uslove da budu građani Božjeg kraljevstva.“

Uporedite taj prevod s tačnijim prevodom ovog stiha u prevodu Novi svet: „Zar ne znate da nepravednici neće naslediti Božje kraljevstvo? Ne zavaravajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni muškarci koji se upuštaju u neprirodne odnose, ni muškarci koji ležu s muškarcima, ni lopovi, ni pohlepni, ni pijanice, ni oni koji pogrdno govore o drugima, ni iznuđivači neće naslediti Božje kraljevstvo.“ Zapazite da je apostol Pavle detaljno naveo kakve postupke treba da izbegavamo, što uopšte nije pomenuto u malopre citiranom slobodnom prevodu.

Prevodiočeva ubeđenja u pogledu doktrinarnih pitanja takođe utiču na njegov rad. Na primer, prema prevodu Today’s English Version, koji se često naziva i Good News Bible, Isus je svojim sledbenicima rekao: „Uđite na uska vrata, pošto su vrata koja vode u pakao široka i put koji vodi u njega je lak, i mnogo je onih koji idu njime“ (Matej 7:13). Prevodioci su ubacili reč „pakao“ iako se u Matejevom jevanđelju jasno kaže „uništenje“. Zašto su to učinili? Verovatno zato što žele da podupru gledište da će zli biti večno mučeni a ne uništeni. *

Izabrati najbolji prevod

Sveto pismo je pisano jezikom običnih ljudi, kao što su zemljoradnici, pastiri i ribari (Nemija 8:8, 12; Dela apostolska 4:13). Stoga dobar prevod mora preneti misli na način koji će biti razumljiv iskrenim ljudima bez obzira na njihovo poreklo i životne okolnosti. Dobar prevod takođe ima sledeće karakteristike:

◗ Tačno prenosi poruku nadahnutu od Boga (2. Timoteju 3:16).

◗ Doslovno prenosi značenje reči kad god se način izražavanja i rečenična struktura izvornog jezika slaže s jezikom na koji se prevodi.

◗ Prenosi tačno značenje reči ili izraza kada bi doslovnim prevođenjem izvornog jezika značenje bilo izmenjeno ili zamagljeno.

◗ Koristi prirodan, lako razumljiv jezik koji omogućava da se uživa u čitanju.

Postoji li takav prevod? Milioni čitalaca ovog časopisa rado koriste prevod Novi svet. Zašto? Zato što se slažu s pristupom koji su imali njegovi prevodioci, kako je objašnjeno u predgovoru prvog engleskog izdanja: „Nismo parafrazirali Sveto pismo. Trudili smo se da prevod bude što doslovniji, kad god je to dopuštala savremena upotreba engleskog jezika i kad god doslovan prevod ne bi bio nezgrapan i stoga nerazumljiv.“

Prevod Novi svet štampan je u celini ili u delovima na više od 60 jezika, u tiražu od preko 145 000 000 primeraka! Zašto ne biste od Jehovinih svedoka zatražili jedan primerak srpskog izdanja ovog tačnog prevoda i sami se uverili u njegove prednosti?

Iskreni izučavaoci Svetog pisma žele da razumeju reči koje je Bog nadahnuo i da postupaju u skladu s njima. Ako je to i vaša želja, potreban vam je jedan tačan prevod. Vi to zaslužujete.

[Fusnote]

^ Interlinearni prevod omogućava čitaocu da uz izvorni tekst vidi i doslovan prevod svake pojedine reči.

^ Vredno je zapaziti da neki drugi prevodi koriste više različitih ekvivalenata i na taj način su manje doslovni od prevoda Novi svet.

^ Sveto pismo uči da se prilikom smrti ljudi vraćaju u prah, da duša umire i da osoba kada umre više ne misli i ne oseća ništa (Postanak 3:19; Propovednik 9:5, 6; Jezekilj 18:4). Nigde u Svetom pismu se ne kaže da se duše zlih večno muče u ognjenom paklu.

[Istaknuti tekst na 21. strani]

Slobodni prevodi su možda privlačni zato što ih je lako čitati. Međutim, upravo njihova sloboda ponekad doprinosi tome da značenje izvornog teksta bude zamagljeno ili čak promenjeno

[Istaknuti tekst na 22. strani]

Prevod Novi svet štampan je u celini ili u delovima na više od 60 jezika, u tiražu od preko 145 000 000 primeraka!

[Okvir/Slika na 20. strani]

DREVNI SLOBODAN PREVOD

Slobodni prevodi Svetog pisma nisu ništa novo. U drevno doba, Jevreji su sakupili ono što se sada naziva aramejskim targumima, to jest slobodnim parafrazama Svetog pisma. Premda to nisu tačni prevodi, oni otkrivaju kako su Jevreji razumeli određene stihove i pomažu prevodiocima da odrede značenje nekih težih odlomaka. Na primer, u Jovu 38:7 se za ’sinove Božje‘ kaže da su „grupe anđela“. Takođe, targumi ukazuju da se na hebrejskom jeziku u Postanku 10:9 pri opisivanju Nevroda koristio predlog s negativnim prizvukom koji se može preneti kao „protiv“ ili izrazom ’protiviti se‘ umesto neutralnog značenja koje se prenosi predlogom „pred“. Ti slobodni prevodi korišćeni su uz biblijski tekst ali nikada kao zamena za samu Bibliju.

[Slika]

ISEČAK IZ VALTONOVOG IZDANJA “BIBLIA POLYGLOTTA„ OBJAVLJENOG 1657, JOV 38:1-15

Hebrejski tekst Biblije (s latinskim interlinearnim prevodom)

Odgovarajući tekst aramejskog targuma

[Slika na 19. strani]

ISEČAK IZ PREVODA “THE KINGDOM INTERLINEAR TRANSLATION OF THE GREEK SCRIPTURES„, EFEŠANIMA 4:14

U levoj koloni prikazan je prevod reč za reč. U desnoj koloni nalazi se prevod koji prenosi ispravan smisao izvornog teksta

[Izvor slike na 18. strani]

Pozadina: Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem