Go na content

Go na table of contents

TORI FU A KAFTI | FA GADO E DENKI FU FETI?

Fa Gado e denki fu feti na ini a ten disi

Fa Gado e denki fu feti na ini a ten disi

Na ini a ten disi sma e pina trawan. Furu sma e begi Gado doronomo fu yepi den èn den e aksi densrefi efu wan dei wan kaba o kon na a sani disi. Gado e yere den begi fu den sma dati? Fa a de nanga den sma di e feti fu di den wani tyari wan kaba kon na a pina di sma e pina den? Gado e horibaka gi den feti disi? A feni en bun taki sma e feti fu a sani disi ede?

Armagedon o de a feti di o tyari wan kaba kon na ala feti

Fosi wi go luku a piki tapu den aksi disi, meki wi luku wan sani di e gi wi trowstu: Gado e si fa sma e pina na grontapu nownow èn a o tyari wan kaba kon na a sani disi (Psalm 72:13, 14). Na ini en Wortu, Bijbel, Gado pramisi taki den sma di trawan e pina „o kisi yepi fu Gado”. O ten dati o pasa? Disi o pasa „te Masra Yesus o sori ensrefi komoto na hemel makandra nanga den tranga engel fu en . . . . Na a ten dati, a o puru atibron na tapu den sma di no sabi Gado èn na tapu den sma di no e gi yesi na a bun nyunsu di e taki fu wi Masra Yesus” (2 Tesalonikasma 1:7, 8). Na ini a ten di e kon, Yesus o sori ensrefi te a o kon feti a feti di Bijbel e kari Armagedon noso „a feti na a bigi dei fu Gado na Almaktiwan”.Openbaring 16:14, 16.

Na ini a feti dati Gado no o gebroiki wan libisma legre fu tyari wan kaba kon na ogridu. A o meki en Manpikin Yesus Krestes nanga tra makti engel feti a feti disi. A legre disi fu hemel o tyari wan kaba kon na a pina di sma e pina trawan.Yesaya 11:4; Openbaring 19:11-16.

Te now ete a fasi fa Gado e denki fu feti no kenki. Te nanga now a e si feti leki wan fasi fu tyari wan kaba kon na ogridu èn na a pina di sma e pina trawan. Ma soleki fa a ben de na ini owruten, na Gado wawan abi a reti fu taki o ten wan feti o feti èn suma o teki prati na a feti dati. Soleki fa wi si, dan Gado bosroiti kaba taki a o tyari wan feti kon fu puru ogridu nanga a pina di sma e pina trawan. A bosroiti tu taki na en Manpikin Yesus Krestes o feti a feti dati. Disi e sori taki Gado no e horibaka gi den feti di sma e feti na ini a ten disi, awinsi den e feti fu di den wani yepi trawan.

Meki wi luku wan agersitori fu tyari a tori disi kon na krin. Kon meki wi taki dati tu brada e bigin feti te den papa no de na oso. Baka wan pisi ten den e tapu nanga a feti èn den e bel a papa. A wan brada e taki dati a trawan bigin nanga a feti èn a tra brada e taki dati na a trawan naki en fosi. Na so den ala tu e taki nanga a papa fu di den wani taki a teki a sei fu den. Ma te a papa yere san ala tu taki a e taigi den fu no feti moro èn fu wakti teleki a doro na oso fu krutu a tori. Den tu brada e wakti wan pisi ten. Ma a no e teki langa fosi den bigin feti baka. Te a papa kon na oso en ati e bron nanga ala tu èn a e strafu ala tu fu di den no gi yesi na en.

Na ini a ten disi furu kondre di e feti e begi Gado fu horibaka gi den. Ma Gado no e teki sei na ini den feti di sma e feti na ini a ten disi. En Wortu Bijbel e taki krin: „Te wan sma du unu wan ogri, un no musu du a sma dati ogri baka” èn „no pai wan sma gi na ogri di a du nanga yu” (Romesma 12:17, 19). Gado sori libisma tu taki den musu „wakti” nanga pasensi teleki en srefi tyari frulusu kon (Psalm 37:7). A o du dati na ini Armagedon. Te den kondre e go feti nanga tra kondre fu di den no man wakti teleki Gado du wan sani, dan Gado no feni dati bun srefisrefi fu di den e du wan sani di den no abi a reti fu du. Sobun, na ini Armagedon Gado o puru atibron na den ogrisma tapu èn a o tyari wan kaba kon na den feti fu libisma fu ala ten. ’Na ala sei fu grontapu a o meki feti kon na wan kaba’ (Psalm 46:9; Yesaya 34:2). Iya, Armagedon o de a feti di o tyari wan kaba kon na ala feti.

Wan fu den furu blesi di Gado Kownukondre o tyari kon, na taki feti no o de moro. Na fu a Kownukondre disi Yesus ben taki na ini wan begi di furu sma sabi. A taki: „Meki yu Kownukondre kon. Meki yu wani pasa na grontapu soleki fa a e pasa na hemel” (Mateyus 6:10). Gado Kownukondre no o tyari wan kaba kon na feti nomo, ma a o tyari wan kaba kon tu na a rutu fu feti. Dati na ogridu (Psalm 37:9, 10, 14, 15). * Dati meki den bakaman fu Yesus e wakti fayafaya teleki Gado Kownukondre tyari den blesi disi kon.2 Petrus 3:13.

Ma o langa wi musu wakti teleki Gado Kownukondre tyari wan kaba kon na ala pina nanga ogridu? Bijbel profeititori di kon tru e sori taki wi e libi na ini „den lasti dei” fu a grontapu disi (2 Timoteyus 3:1-5). * Heri esi den lasti dei disi o kon na wan kaba te Gado Kownukondre o tyari a feti fu Armagedon kon.

Soleki fa wi si kaba, dan den sma di o dede na ini a lasti feti disi, na sma di no wani „gi yesi na a bun nyunsu di e taki fu wi Masra Yesus” (2 Tesalonikasma 1:8). Ma memre taki Gado no e prisiri te wan sma dede, awinsi na wan ogri sma (Esekièl 33:11). Fu di Gado „no wani taki wan sma lasi libi” na ini a lasti feti disi, meki now a e sorgu taki a bun nyunsu fu wi Masra Yesus e „preiki gi sma na heri grontapu, so taki sma fu ala kondre kan yere dati”. Baka dati a o tyari a kaba kon (2 Petrus 3:8, 9; Mateyus 24:14; 1 Timoteyus 2:3, 4). Iya, a preikiwroko di Yehovah Kotoigi e du na heri grontapu e meki taki sma na ini a ten disi abi na okasi fu kon sabi Gado. Den abi na okasi tu fu gi yesi na a bun nyunsu fu Yesus èn fu libi na ini wan ten pe feti no de moro.

^ paragraaf 9 Gado Kownukondre o tyari wan kaba kon tu na dede, a feanti fu libisma. Na artikel „Piki tapu aksi fu Bijbel” na ini a tijdschrift disi e sori taki Gado o gi bun furu sma wan opobaka, srefi den someni sma di dede na ini feti na ini ala den yari di pasa.

^ paragraaf 10 Efu yu wani sabi moro fu den lasti dei, dan luku kapitel 9 fu a buku San Bijbel e leri wi trutru? di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro.