Skip to content

Skip to table of contents

Maski filme no vídeo game sira fó sai matan-dook no buan iha dalan neʼebé dada ema nia atensaun, maibé buat sira-neʼe sei lori perigu mai ita

INFORMASAUN IHA OIN | ESPIRITIZMUPERIGU KA LAE?

Bíblia hanorin saida kona-ba espiritizmu?

Bíblia hanorin saida kona-ba espiritizmu?

EMA mak inventa filme no vídeo game neʼebé fó sai espiritizmu oioin, tan neʼe ema barak hanoin katak buat sira-neʼe la perigu. Maibé Bíblia la hanorin hanesan neʼe. Porezemplu iha Deuteronômio (Ulangan) 18:10-13 fó avizu, hodi hatete: “Iha imi-nia leet labele iha . . . ema neʼebé siʼik futuru, ema neʼebé halo hahalok matan-dook nian, ema neʼebé buka sinál oioin, ema neʼebé uza fekit ba ema seluk, ema neʼebé husu ba matan-dook ka husu ba ema neʼebé siʼik futuru, ka ema neʼebé husu ba ema mate.” Tanbasá? Eskritura neʼe hatutan tan: “Jeová hakribi tebes ema neʼebé halo buat sira-neʼe . . . Imi tenke hatudu hahalok loos iha Jeová, imi-nia Maromak, nia oin.”

Tanbasá mak Maromak hakribi tebes hahalok espiritizmu oioin?

ESPIRITIZMU NIA HUN

Bíblia fó-hatene ita katak, kleur antes Maromak kria mundu, nia kria ona anju rihun ba rihun. (Jó [Ayub] 38:4, 7; Apokalipse 5:11) Anju ida-idak iha kbiit no liberdade atu hili buat neʼebé loos ka buat neʼebé sala. Ikusmai, anju balu hili atu kontra Maromak no husik sira-nia pozisaun iha lalehan hodi lori susar oioin ba rai. Rezultadu mak mundu neʼe sai “nakonu ho violénsia”.—Gênesis (Kejadian) 6:2-5, 11; Judas 6.

Bíblia hatete katak anju aat sira-neʼe kontinua lohi ema rihun ba rihun iha mundu tomak. (Apokalipse 12:9) Baibain ema hakarak atu hatene kona-ba sira-nia futuru, no anju aat sira aproveita ida-neʼe.1 Samuel 28:5, 7; 1 Timóteo 4:1.

Ema balu hanoin katak dala ruma sira bele hetan ajuda husi forsa neʼebé la baibain. (2 Korinto 11:14) Maibé tuir loloos, forsa sira-neʼe mai husi anju aat sira neʼebé koko atu taka netik ema nia neon hodi la bele hatene lia-loos kona-ba Maromak.2 Korinto 4:4.

Hahalok neʼebé liga ho anju aat sira mak perigu tebes. Tan neʼe, iha apóstolu sira-nia tempu, bainhira ema neʼebé “uluk halo buat oioin ho anju aat nia ajuda” komprende katak hahalok sira-neʼe perigu duni, “sira halibur sira-nia livru hamutuk no sunu” maski livru sira-neʼe mak karun tebes.Apóstolu 19:19.

“Tanba televizaun, filme no livru sira fó sai beibeik matan-dook neʼebé iha oin no isin kapás, feto joven sira neʼebé fiar matan-dook mós aumenta ba beibeik.”—Peskiza Gallup, 2014

Ohin loron mós, ema barak husik ona buat naran deʼit neʼebé liga ho hahalok espiritizmu, inklui mós filme no vídeo game kona-ba matan-dook no buan. Porezemplu, bainhira Maria * tinan 12, nia sente katak nia bele siʼik akontesimentu no perigu sira neʼebé sei mosu iha futuru. Nia siʼik futuru ba ninia kolega eskola, no tanba buat neʼebé nia hatete nanis sai loos, nia komesa interese liután ho forsa neʼebé la baibain.

Maria hanoin katak Maromak mak fó forsa ba nia atu bele ajuda ema seluk. Maibé iha buat ida neʼebé halo nia hanoin barak. Nia hatete: “Haʼu konsege siʼik ema seluk nia futuru. Maibé haʼu la bele siʼik haʼu rasik nia futuru maski haʼu hakarak duni atu hatene.”

Maria mós iha pergunta seluk oioin, tan neʼe nia halo orasaun ba Maromak. Ikusmai, nia hasoru Testemuña ba Jeová no estuda Bíblia. Maria aprende katak ninia forsa atu siʼik la mai husi Maromak. Nia mós aprende katak ema neʼebé hakarak sai Maromak nia belun tenke soe sasán hotu neʼebé iha ligasaun ho anju aat sira. (1 Korinto 10:21) Entaun, saida mak nia halo? Nia soe ninia sasán no livru hotu neʼebé iha ligasaun ho espiritizmu. Agora, nia fahe lia-loos husi Bíblia ba ema seluk.

Ezemplu ida tan mak Miguel. Bainhira joven, nia gosta tebes lee livru kona-ba ema neʼebé bele uza forsa neʼebé la baibain. Miguel hatete: “Haʼu gosta lee livru hanesan neʼe tanba haʼu bele imajina katak haʼu mak ema ida husi istória laran neʼebé haʼu lee.” Neineik-neineik, nia sai toman atu lee livru sira kona-ba masonik, matan-dook no buan. Nia hatutan tan: “Haʼu gosta atu buka-hatene buat foun, tan neʼe haʼu kontente tebes atu lee livru no haree filme kona-ba buat sira-neʼe.”

Maibé, Miguel estuda Bíblia no rekoñese katak nia presiza hili didiʼak livru neʼebé nia lee. Nia hatete: “Haʼu hakerek lista kona-ba buat hotu neʼebé iha ligasaun ho espiritizmu, no depois haʼu soe hotu. Haʼu aprende lisaun importante ida. Bíblia hatete iha 1 Korinto 10:31: “Halo buat hotu-hotu ba Maromak nia glória.” Agora haʼu husu beibeik ba haʼu-nia an: ‘Se haʼu lee ida-neʼe, haʼu sei fó glória ba Maromak ka lae?’ Se resposta mak lae, haʼu hasees an husi ida-neʼe.”

Bíblia mak hanesan ahi-oan ida neʼebé lori naroman ba ita. Liuhusi Bíblia deʼit mak ita bele hatene ho loloos espiritizmu nia hun. (Salmo [Mazmur] 119:105) Bíblia mós promete mai ita katak lakleur tan mundu neʼe sei sai livre husi espíritu aat sira-nia forsa, no ema sei moris ho dame. Porezemplu, Salmo (Mazmur) 37:10, 11 hatete: “Tempu uitoan tan, ema aat sei la iha ona; ó sei hateke ba sira-nia fatin, maibé sira la iha neʼebá. Maibé ema laran-maus sei simu rai nuʼudar sira-nian, no sira sei hetan ksolok boot tanba iha dame barak.”

^ par. 10 Naran sira iha informasaun neʼe laʼós naran neʼebé loos.