Aver yem sha atineakaa

Aôndo Una Dem Kwaghbo Je Kpa?

Aôndo Una Dem Kwaghbo Je Kpa?

Mlumun u Bibilo i ne yô

 Een, Aôndo una de u kwaghbo, aluer u er akaa a vough a i gbe u u er la yô. Bibilo kaa ér Aôndo “kegh iyol u den kwaghbo” shi “Un deen kwaghbo wuee.” (Nehemia 9:17; Pasalmi 86:5; Yesaia 55:7) Ka una de se kwaghbo yô, a de se vindi vindi. Ka a “ese” shin a kough asorabo a ase kera. (Aerenakaa 3:19) Shi Aôndo ka una de se kwaghbo yô, a hungur a mi kpum kpum, gadia a kaa ér: “Asorabo a ve kpaa Me kera seer u umbur a ga.” (Yeremia 31:34) Shi ka una de se kwaghbo yô, kera hiden umbur sha er una zua se a ibo, shin una kimbir tsahan se ga.

 Nahan kpa, u ngu wer Aôndo den se kwaghbo ka sha ci u a nenge se yina shin se doo un ishima yum ga. Mayange gem atindi a na a perapera la ga. Sha ityôkyaa ne yô, den ior asorabo agen ga.​—Yosua 24:​19, 20.

Akaa a se er ve Aôndo una de se asorabo yô

  1.   Kav ér isholibo i u er la i lu atindi a Aôndo je u per yô. Er kwagh u u er la una fatyô u vihin mbagenev nahan kpa, gba u u hii fan wer isholibo you la ka kwagh u vihin Aôndo.​—Pasalmi 51:​1, 4; Aerenakaa 24:16.

  2.   Pase Aôndo isholibo you la ken msen.​—Pasalmi 32:5; 1 Yohane 1:9.

  3.   Ishima i vihi u tsung sha isholibo you la. “Ishima i vihin i i dugh her Aôndo” la ka i na or nan gema ishima. (2 Mbakorinte 7:10) Kwagh ne wa u vaan afanyô sha akaa a shami ga a a ne u hingir u u za eren isholibo la kpa ker cica cii.​—Mateu 5:​27, 28.

  4.   Gema gbenda u u eren kwagh la, ka u ‘geman ishima’ je la. (Aerenakaa 3:19) Inja na yô, a gba u u palegh u zeren ieren ma isholibo, shin a gba u u gema gbenda u u henen kwagh shin u eren kwagh la jimin cii.​—Mbaefese 4:​23, 24.

  5.   Ker gbenda u sôron kwagh u u er shami ga shin zayol u ieren you i ve a mi la. (Mateu 5:​23, 24; 2 Mbakorinte 7:11) Zamber a mba ieren you i ve ve a ican la, shi er hanma kwagh u u fetyô cii sha u sôron zayol la.​—Luka 19:​7-10.

  6.   Zamber a Aôndo ken msen wer a de u kwaghbo sha ci u nagh ku Yesu a ne sha u paan se la. (Mbaefese 1:7) Kpa cii man Aôndo a ungwa msen wou yô, saa u deen ior kwaghbo.​—Mateu 6:​14, 15.

  7.   Aluer isholibo you la ka i vesen yô, lam a or u nan vie ken jijingi, u nana fatyô u nan we iwasen i i gbe u u 6zua a mi la shi nana er msen sha ci wou kpaa yô.​—Yakobu 5:​14-16.

Mbamhen mba shami ga mba ior ve lu a mi sha kwagh u mde u Aôndo a den se asorabo la

 “M er asorabo ngee gande u a dem a.”

Davidi yange er idya shi wua or, kpa Aôndo de un asorabo ne

 Aluer se dondo kwagh u Aôndo a tese ken Bibilo ér se er ve una de se asorabo la yô, una de se, sha ci u tahav nav mbu den se asorabo la hemba asorabo a ase ica je. Una fatyô u den se asorabo a vesen kua asorabo a se er kwa kimbir kimbir la kpaa.​​—Anzaakaa 24:16; Yesaia 1:18.

 U tesen ikyav yô, Tor Davidi u hemen Mbaiserael la yange er idya shi wua or je kpa Aôndo de un akaabo shon. (2 Samuel 12:​7-13) Shi apostoli Paulu, u yange nenge ér un hemba eren asorabo sha tar cii la kpa yange i de un asorabo na. (1 Timoteu 1:​15, 16) Shi Mbayuda mba Aôndo yange nenge ér ve wua Yesu u lu Mesiya la je kpa, mbagenev ken ve yange ve gema asema nahan i de ve asorabo a ve.​​—Aerenakaa 3:​15, 19.

 “Aluer m pase asorabo hen pristi shin fada yô, a ese asorabo am kera.”

 Orumace môm kpa i na nan tahav mbu den orgen isholibo i nan er Aôndo la ga. Ka mimi, orsholibo ka nana pase orgen asorabo a nan yô, kwagh ne a wase nan u geman ishima, nahan kpa ka Aôndo tseegh a lu a tahav mbu den or asorabo ye.​​—Mbaefese 4:32; 1 Yohane 1:​7, 9.

 Kpa gema nenge ase kwagh u Yesu yange kaa a mbaapostoli nav ne, ér: “Aluer ne de ior asorabo a ve yô, i de ve a je ve; man aluer ne de ve asorabo a ve ga yô, i de ve a ga je ve.” (Yohane 20:23) Nahan lu nyi Yesu lu ôrono? Yange lu ôron kwagh u tahav mbu den asorabo mbu una na mbaapostoli nav zum u vea ngohol icighan jijingi yô.​​—Yohane 20:22.

 Yange mbaapostoli ngohol iyua i i tôndo zwa u nan ve ne shighe u icighan jijingi sen sha a ve ken inyom i 33 la. (Aerenakaa 2:​1-4) Apostoli Peteru yange er tom a tahav mbun shighe u lu ôron Anania man kwase na Safira ijir la. Peteru yange fa atseregh a ve la sha ivande, shi ijir i yange i kure ve la tese ér isholibo ve la gande u a de ve.​​—Aerenakaa 5:​1-11.

 Iyua i icighan jijingi i ve ngohol sha ivande ne, kua uiyua mbagenev, er i been ior angev man i lamen ijô nahan cii, yange ve va bee shighe u mbaapostoli mban kpe kera la. (1 Mbakorinte 13:​8-10) Sha nahan yô, orumace môm nyian nan ngu a tahav mbu den orgen isholibo ga.