Skip to content

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Kātoangaʻi Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Faiʻahó?

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Kātoangaʻi Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Faiʻahó?

 ʻOku ʻikai kātoangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e faiʻahó koeʻuhí ʻoku mau tui ko e ngaahi kātoanga peheé ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá. Neongo ʻoku ʻikai tapui fakahangatonu ʻe he Tohi Tapú hono kātoangaʻi ʻa e faiʻahó, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tafaʻaki tefito ʻo e ngaahi kātoanga ko ení pea mahinoʻi ʻa e anga ʻo e vakai ki ai ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ki he tafaʻaki ʻe fā ko ení mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki aí.

  1.   Ngaahi tupuʻanga fakapangani ʻo e kātoanga faiʻahó. Fakatatau ki he Funk & Wagnalls Standard Dictionary of Folklore, Mythology, and Legend, ko e ngaahi kātoanga ko ení ko e tupu ia mei he tui ʻi he faiʻaho ʻo ha taha, “ʻoku maʻu ai ʻe he ngaahi laumālie koví ha faingamālie ke ʻohofi ʻa e kau faiʻahó” pea ko e “ʻi ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e fakahaaʻi ʻo e ngaahi talamonuú ʻoku tokoni ia ki hono maluʻi ʻa e tokotaha faiʻahó.” ʻOku pehē ʻi he tohi The Lore of Birthdays, ʻi he kuonga muʻá, ko e ngaahi lēkooti faiʻahó naʻe “mātuʻaki mahuʻinga ai hono ʻoatu ha fakamatala fakaʻasitalolosia” ʻo makatuʻunga ʻi he “saienisi fakamisiteli ʻo e kau vavalo fakaʻasitalolosiá.” ʻOku tānaki mai ʻe he tohi ko ení “ʻi he tui ʻa e kakaí, ko e ngaahi teʻelango faiʻahó ʻoku ʻi ai hono mālohi fakaemana makehe ʻi hono fakahoko ha ngaahi fakaʻamu.”

     Kae kehe, ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e faimaná, vavaló, ngāue fakafaʻahikehé pe ngaahi meʻa “pehe.” (Teutalōnome 18:14; Kalētia 5:​19-​21) Ko hono moʻoní, ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe fakahalaiaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Pāpilone ʻo e kuonga muʻá he naʻe tōʻongaʻaki ʻe he kakai ʻi aí ʻa e vavalo fakaʻasitalolosiá, ʻa ia ko e konga ia ʻo e tongafisí. (ʻAisea 47:11-​15) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau hohaʻa tōtuʻa ki he ngaahi tupuʻanga ʻo e anga fakafonua kotoa pē; ka ʻi hono ʻomai ʻe he Folofolá ʻa e fakahinohino māʻalaʻala ki aí, ʻoku ʻikai te mau tukunoaʻi ia.

  2.   Naʻe ʻikai ke kātoangaʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e faiʻahó. ʻOku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia “naʻa nau vakai ki ha kātoanga ʻo ha ʻaho fāʻeleʻi pē ʻo ha taha ko ha tōʻonga fakapangani ia.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e kau ʻapositolo mo e niʻihi kehe naʻe akoʻi tonu ʻe Sīsuú naʻa nau fokotuʻu ha sīpinga ʻoku totonu ke muimui ai ʻa e kau Kalisitiané kotoa.​—2 Tesalonaika 3:6.

  3.   Ko e fakamanatu pē taha ʻoku fiemaʻu ke tauhi ʻe he kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ko e ʻaloʻí, ka ko e pekia​—ʻa Sīsuú. (Luke 22:17-​20) ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻohovale eni, he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “oku lelei ae aho oe mate i he aho oe fanauʻi.” (Koheleti 7:1, PM) Ka ʻi he ngataʻanga ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne fokotuʻu ha hingoa lelei ki he ʻOtuá, ʻo mahuʻinga ange ai ʻa e ʻaho ʻo ʻene pekiá ʻi he ʻaho ʻo hono ʻaloʻí.​—Hepelū 1:4.

  4.   ʻOku ʻikai ʻaupito lave ʻa e Tohi Tapú ki hano kātoangaʻi ʻe ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e faiʻahó. ʻOku ʻikai ko ha maʻuhala eni, he ʻoku lēkooti ʻi he Tohi Tapú ʻa e kātoanga faiʻaho ʻe ua ʻo ha ongo tangata naʻe ʻikai ke na tauhi ki he ʻOtuá. Kae kehe, naʻe iku kovi ʻa e ongo kātoanga fakatouʻosi ko iá.​—Sēnesi 40:20-​22; Maʻake 6:​21-​29.

ʻOku ongoʻi tuēnoa nai ʻa e fānau ʻa e ngaahi mātuʻa Fakamoʻoní ʻi he ʻikai ke nau kātoangaʻi ʻa e faiʻahó?

 Hangē ko e ngaahi mātuʻa lelei kotoa pē, ʻoku fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e ʻofa ki heʻenau fānaú, ʻo kau ai hono ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi meʻaʻofa pea fai mo e ngaahi fakatahataha fakafiefia lolotonga ʻa e taʻú. ʻOku nau feinga ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki maʻataʻatā ʻa e ngaahi meʻa lelei ki heʻene fānaú. (Mātiu 7:​11) ʻOku ʻikai ongoʻi tuēnoa ʻa e fānau ʻa e ngaahi mātuʻa Fakamoʻoní, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi fakamatala ko ení:

  •   “ʻOku fakafiefia ange hono maʻu ha meʻaʻofa ʻi he taimi ʻoku ʻikai te te ʻamanekina ai iá.”​—Tammy, taʻu 12.

  •   “Neongo ʻoku ʻikai te u maʻu ha ngaahi meʻaʻofa ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí, ʻoku kei fakatau mai pē ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻi he taimi kehe. ʻOku ou saiʻia ʻi he founga ko iá koeʻuhí ʻoku fakaʻohovaleʻi ai au.”​—Gregory, taʻu 11.

  •   “ʻOkú ke fakakaukau ko e pātí ko ha miniti ʻe 10, fanga kiʻi keke mo ha hiva ke fai ai? ʻOku totonu ke ke haʻu ki hoku ʻapí ʻo sio ki he meʻa ʻoku ui ko e paati moʻoní!”​—Eric, taʻu 6.