Skip to content

Ko e ʻOtuá ʻa Sīsū?

Ko e ʻOtuá ʻa Sīsū?

KO E kakai tokolahi ʻoku nau vakai ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ko e “tefitoʻi tokāteline ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané.” Fakatatau ki he akonaki ko ení, ko e Tamaí, ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní ko e sino ʻe tolu ʻi he ʻOtua pē ʻe taha. Naʻe pehē ʻe Katinale John O’Connor fekauʻaki mo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá: “ʻOku tau ʻilo ko ha misiteli loloto ʻaupito ia, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau kei faʻa lava ke mahinoʻi.” Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke mahinoʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá?

ʻOku ʻomai ʻe he The Illustrated Bible Dictionary ʻa e ʻuhinga ʻe taha. ʻI he lau fekauʻaki mo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he tohi ko ení: “ʻOku ʻikai ko ha tokāteline Fakatohitapu ia he ʻoku ʻikai lava ke maʻu ha makatuʻunga ʻe taha ki ai ʻi he Tohi Tapú.” Koeʻuhi ʻoku “ʻikai ko ha tokāteline Fakatohitapu” ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, ko e kau tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá kuo nau kumi vavale ki ha ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú​—ʻo aʻu ʻo nau mioʻi ia​—ke poupouʻiʻaki ʻenau akonakí.

ʻOku ʻi Ai ha Konga Tohi ʻOkú Ne Akoʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá?

Ko ha fakatātā ʻe taha ʻo ha veesi Tohi Tapu ʻoku faʻa ngāuehalaʻakí ko e Sione 1:1. ʻI he King James Version, ʻoku pehē ʻa e veesi ko iá: “ʻI he kamataʻangá naʻe ʻi ai ʻa e Folofolá, pea ko Folofola naʻe ʻi ai fakataha mo e ʻOtuá [faka-Kalisi, ton the·onʹ], pea ko Folofolá naʻe hoko ko ha ʻotua [the·osʹ].” ʻOku ʻi he veesi ko ení ha faʻunga ʻe ua ʻo e nauna faka-Kalisi the·osʹ (ʻotua). Ko e ʻuluakí ʻoku kamataʻaki ʻa e ton (e), ʻa ia ko ha faʻunga ia ʻo e muʻanauna pau faka-Kalisí, pea ʻi he tuʻunga ko ení ko e foʻi lea the·onʹ ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Kae kehe, ʻi he tuʻunga hono uá, ko e the·osʹ ʻoku ʻikai ʻi ai hano muʻanauna pau. Ko ha fehālaaki nai eni ʻo ngalo ai ke fakahū ʻa e muʻanauna paú?

Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke mahinoʻi ʻa e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá?

Ko e Kōsipeli ʻa Sioné naʻe hiki ia ʻi he lea Koine pe lea anga-maheni faka-Kalisí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ha ngaahi lao pau ki hono ngāueʻaki ʻo e muʻanauna paú. ʻOku ʻiloʻi ʻe he mataotao Tohi Tapu ko A. T. Robertson kapau ʻe ʻi ai ha muʻanauna pau fakatouʻosi ʻo e sapusekí mo e nauna predicate, “ʻokú na pau fakatouʻosi, pea ʻoku fai e vakai kiate kinaua ʻokú na tatau pē, ʻokú na taha pē pea ʻikai ke ʻi ai hano kehekehe, pea ʻoku lava pē ke na fetongi tuʻunga.” ʻOku ngāueʻaki ʻe Robertson ʻa e Mātiu 13:38, ko ha fakatātā, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e ngoué [faka-Kalisi, ho a·grosʹ] ko e māmaní [faka-Kalisi, ho koʹsmos] ia.” ʻOku ʻai kitautolu ʻe he tuʻunga fakakalamá ke tau mahinoʻi ko e māmaní ko e toe ngoué pē foki ia.

Kae fēfē, kapau ko e kaveingá ʻoku ʻi ai hano muʻanauna pau kae ʻikai ke maʻu ia ʻe he nauna predicate, ʻo hangē ko ia ʻi he Sione 1:1? ʻI he lave ʻa e mataotao ko James Allen Hewett ki he veesi ko iá ʻokú ne fakamamafaʻi ai: “ʻI he tuʻunga ko iá ko e kaveingá mo e predicate ʻoku ʻikai ke na tatau, faitatau pe tatau ʻi ha faʻahinga founga pē.”

Ke fakatātāʻí, ʻoku ngāueʻaki ʻe Hewett ʻa e 1 Sione 1:5, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e ʻOtuá ko ha maama.” ʻI he faka-Kalisí, ko e “ʻOtuá” ko e ho the·osʹ pea ʻoku ʻi ai hono muʻanauna pau. Ka ko e foʻi lea phos ki he “maama” ʻoku ʻikai ʻi ai ha muʻanauna pau ia ʻi muʻa ai. ʻOku tuhuʻi mai ʻe Hewett: “E lava ke pehē maʻu pē ʻe ha taha . . . ko e ʻOtuá ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ia ʻa e māmá; ka heʻikai lava ke pehē ʻe ha taha ko e māmá ko e ʻOtuá ia.” ʻOku maʻu ʻa e fakatātā meimei tatau ʻi he Sione 4:​24, “Ko e ʻOtuá ko ha Laumālie.” ʻI he veesi ko ení, ʻoku ʻi ai ʻa e muʻanauna pau ia ʻo e sapusekí ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha muʻanauna pau ia ʻo e nauna predicate, ʻa e “Laumālie.” Ko ia ko e sapusekí mo e nauna predicate ʻoku ʻikai lava ke na fetongi tuʻunga. Ko e veesi ko ení heʻikai lava ke ʻuhinga ia ko e “Laumālié ko e ʻOtuá ia.”

Ko hai “ʻa e Folofolá”?

ʻOku lāuʻilo ʻa e kau mataotao Kalisi mo e kau liliu Tohi Tapu tokolahi ko e Sione 1:1 ʻokú ne fakamamafaʻi, ʻo ʻikai fekauʻaki pe ko hai ia, ka ko ha tuʻunga ʻoku fakamatalaʻiʻaki “ʻa e Folofolá.” ʻOku pehē ʻe he liliu Tohi Tapu ko William Barclay: “Koeʻuhí naʻe ʻikai hanga [ʻe he ʻapositolo ko Sioné] ʻo ʻai ha muʻanauna pau ʻi muʻa ʻi he theos ʻoku hoko leva ia ko hano fakamatalaʻi pē . . . ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe Sione ia heni ko e Folofolá ʻa e ʻOtuá. Ko hono ʻai mahinó ʻoku ʻikai ke ne pehē ko Sīsuú ʻa e ʻOtuá.” ʻOku toe pehē foki ʻe he mataotao ko Jason David BeDuhn: “ʻI he faka-Kalisí, kapau te ke toʻo ʻa e muʻanauná mei he theos ʻi ha sētesi hangē ko ia ʻi he Sione 1:1f, ʻe fakahuʻunga leva ʻe hoʻo kau lautohí ʻokú ke ʻuhingá ʻha ʻotua.’ . . . ʻI hono toʻó, ʻoku ʻai ai ʻa e theos ke mātuʻaki kehe ia mei he muʻanauna pau ho theos, ʻo hangē pē ko e kehe ʻha ʻotua’ mei he ʻʻOtuá’ ʻi he faka-Pilitāniá.” ʻOku tānaki mai ʻe BeDuhn: “ʻI he Sione 1:1, ko e Folofolá ʻoku ʻikai ko e ʻOtua tofu pē ia ʻe tahá, ka ko ha ʻotua pe meʻamoʻui fakaʻotua ia.” Pe ko hano fakalea ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Joseph Henry Thayer, ko ha mataotao naʻá ne ngāue ki he American Standard Version: “Naʻe fakaʻotua ʻa Logos [pe, Folofolá], ʻo ʻikai ko e Tokotaha ko e ʻotuá ʻa ia tonu.”

Naʻe ʻai ʻe Sīsū ha faikehekehe māʻalaʻala ʻiate ia mo ʻene Tamaí

ʻOku pau koā ke hoko ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻOtuá “ko ha misiteli loloto ʻaupito”? Naʻe ʻikai ke pehē ia kia Sīsū. ʻI heʻene lotu ki heʻene Tamaí, naʻe ʻai ʻe Sīsū ha faikehekehe māʻalaʻala ʻiate ia mo ʻene Tamaí ʻi heʻene pehē: “Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia naʻá ke fekau maí, ʻa Sīsū Kalaisi.” (Sione 17:3) Kapau ʻoku tau tui kia Sīsū pea mahinoʻi ʻa e akonaki mahino ʻa e Tohi Tapú, te tau fakaʻapaʻapaʻi ia ʻi hono tuʻunga ko e ʻAlo fakaʻotua ia ʻo e ʻOtuá. Te tau lotu foki ai kia Sihova “ko e ʻOtua moʻoni pē taha.”