Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Fēfē Ke U Hoko ko e Kaumeʻa ʻo e ʻOtuá?

ʻE Lava Fēfē Ke U Hoko ko e Kaumeʻa ʻo e ʻOtuá?

VAHE 35

ʻE Lava Fēfē Ke U Hoko ko e Kaumeʻa ʻo e ʻOtuá?

Fakafou ʻi ha hokosia fakamamahi naʻe hoko ai ʻa Jeremy ʻo houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e kaumeʻa mo e ʻOtuá. “ʻI heʻeku taʻu 12, naʻe liʻaki ʻe heʻeku tamaí homau fāmilí,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻI ha pō ʻe taha naʻá ku lotu ʻi heʻeku mohengá, ʻo kōlenga kia Sihova ke ne ʻai ʻeku tamaí ke foki mai.”

ʻI he ongoʻi loto-mamahi ʻa Jeremy, naʻá ne kamata lau ai ʻene Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻá ne lau ai ʻa e Saame 10:14, naʻe maongo moʻoni ia kiate ia. ʻOku pehē ʻe he veesi ko iá fekauʻaki mo Sihova: “ʻOku hanga atu kiate koe ʻa e kau maʻukoviá; ko koe ʻa e tokoni ki he tama ʻoku tamai-maté.” ʻOku pehē ʻe Jeremy: “Naʻá ku ongoʻi naʻe talanoa mai ʻa Sihova kiate au peá ne tala mai ko ia ʻa hoku tokoní; ko ia ʻa ʻeku Tamaí. Ko ia ʻa e tamai lelei taha ʻe lava ke u maʻú.”

TATAU ai pē pe ʻokú ke ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo Jeremy pe ʻikai, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku loto ʻa Sihova ke ke hoko ko hono kaumeʻa. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) Fakakaukau fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko iá: Neongo ʻoku ʻikai lava ke ke sio kiate ia​—pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke tatau homo tuʻungá​—​ʻoku fakaafeʻi koe ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke ke hoko ko hono kaumeʻa!

Ka ko e kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e feinga ʻi hoʻo tafaʻaki. Ko e fakatātaá: Kapau ʻoku ʻi ai haʻo kiʻi fuʻu ʻakau fale, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai tupu ia ʻiate ia pē. Ke moʻui ʻa e kiʻi fuʻu ʻakaú, kuo pau ke ke fuʻifuʻi maʻu pē ia pea tauhi ia ʻi ha ʻātakai ʻe lava ke moʻui aí. ʻOku pehē pē foki mo e kaumeʻa mo e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke ke tokoni ke tupulekina ʻa e kaumeʻa ko iá?

Mahuʻinga ʻo e Akó

Ko e kaumeʻá ʻoku kaunga ki ai ʻa e fetuʻutaki fakatouʻosi ʻi he tafaʻaki ʻe ua​—fanongo mo e talanoa. ʻOku moʻoni foki mo eni ʻi he kaumeʻa mo e ʻOtuá. Ko hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú ʻa e founga ʻoku tau fanongo ai ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú.​—Saame 1:​2, 3.

Ko hono moʻoní, heʻikai nai ke ke saiʻia ʻi he akó. Ko e toʻutupu tokolahi te nau saiʻia ange ke sio TV, vaʻinga pe feohi mo e ngaahi kaumeʻá. Ka ʻo kapau ʻokú ke loto ke fakatupulekina ʻa e kaumeʻa mo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha founga faingofua ia ki ai. ʻE fiemaʻu ke ke fanongo kiate ia ʻaki hono ako ʻene Folofolá.

Kae ʻoua foki ʻe hohaʻa. Ko e ako Tohi Tapú ʻoku ʻikai totonu ia ke fakamafasia. ʻE lava ke ke ako ke saiʻia ai​—neongo kapau ʻoku ʻikai ko ha tokotaha koe ʻokú ke saiʻia ʻi he akó. Ko e ʻuluaki meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke faí ko hono vaheʻi ʻa e taimi ke ako ʻa e Tohi Tapú. “ʻOku ʻi ai ʻeku taimi-tēpile ako,” ko e lau ia ʻa ha taʻahine ko Lais. “ʻOku ou lau ha vahe ʻe taha ʻo e Tohi Tapú ʻi heʻeku ʻā hake he pongipongi taki taha.” Ko Maria, ʻa ia ʻokú ne taʻu 15, ʻoku kehe ʻene taimi-tēpile ia ʻaʻaná. “ʻOku ou lau ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e Tohi Tapú ʻi he pō taki taha ki muʻa peá u mohé,” ko ʻene fakamatalá ia.

Ke kamataʻi ha polokalama ako pē ʻaʻau, sio ki he puha ʻoku fakakaveinga, “ Sivisiviʻi Hoʻo Tohi Tapú.” Hiki leva ʻi lalo ʻa e taimi te ke lava ʻo vaheʻi ai ha miniti nai ʻe 30 ke ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

․․․․․

Ko hono fokotuʻutuʻu ʻa e taimí ʻa e kamatá pē. ʻI hoʻo kamata akó, te ke fakatokangaʻi nai ai ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē hono lau iá. Te ke loto-tatau nai mo Jezreel, ʻa ia ʻokú ne taʻu 11, ʻi heʻene lea loto-moʻoni, “Ko e ngaahi konga ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi pea ʻikai ke fuʻu fakamānako.” Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, ʻoua ʻe foʻi. Ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, mo e fakakaukau ko e taimi ia ʻokú ke vaheʻi ke fanongo ai kia Sihova ko e ʻOtuá, ko ho kaumeʻá. Ko e olá, ʻe fakafiefia mo ʻaonga ʻaupito hono ako ʻa e Tohi Tapú ʻo fakatatau pē ki he feinga naʻá ke faí!

ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Lotú

Ko e lotú ʻa e founga ʻoku tau talanoa ai ki he ʻOtuá. Fakakaukau atu ki he meʻaʻofa fakaofo ē ko e lotú! ʻE lava ke ke lotu kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻo e ʻahó pe poʻulí. ʻOkú ne faingamālie maʻu pē. Pea mahuʻinga angé, ʻokú ne loto ke fanongo ki he meʻa te ke leaʻakí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakalototoʻaʻi ai koe ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi.”​—Filipai 4:6.

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga Tohi Tapu ko iá, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ke talanoa fekauʻaki mo ia kia Sihová. ʻE kau nai ki heni hoʻo ngaahi palopalemá mo e ngaahi loto-moʻuá. ʻE lava ke kau foki ki ai mo e ngaahi meʻa ʻokú ke houngaʻia aí. He ko ē, ʻikai ʻokú ke faʻa fakamālō ki ho ngaahi kaumeʻá ki he ngaahi meʻa lelei kuo nau fai maʻaú? ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau kia Sihova, ʻa ia kuó ne fai ʻa e meʻa lahi ange maʻau ʻi ha meʻa ʻe faifai ange pea lava ʻe ha toe kaumeʻa ʻo fai.​—Saame 106:1.

ʻI laló, hiki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻokú ke fakamālō ai kia Sihová.

․․․․․

ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai ha ngaahi manavahē mo e ngaahi hohaʻa ʻoku mafasia ai hoʻo fakakaukaú mei he taimi ki he taimi. ʻOku pehē ʻe he Saame 55:22: “Lī hoʻo kavengá kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe. ʻE ʻikai ʻaupito te ne tuku ʻa e tokotaha māʻoniʻoní ke ne tō.”

ʻI he ngaahi laine ko ení, hiki ai ha faʻahinga hohaʻa fakafoʻituitui pē te ke loto ke lotu fekauʻaki mo ia.

․․․․․

Hokosia Fakafoʻituitui

ʻOku ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻi hoʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke ke tukunoaʻi. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Mou ʻahiʻahiʻi ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.” (Saame 34:8) ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Tēvita ʻa e Saame vahe 34, ko e toki ʻosi atu pē ia ʻene fāinga mo ha hokosia fakailifia. Naʻá ne hola holo mei hono tuli tāmateʻi ia ʻe Tuʻi Saulá​—ko ha tuʻunga fakamamahi moʻoni ia. Ka naʻe pau ke ne kumi hūfanga ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi filí ʻa e kau Filisitiá. ʻI he fehangahangai ʻa Tēvita mo e tuʻunga ʻe hā ngali mate aí, naʻá ne fakangalingali sesele peá ne hao leva ai.​—1 Sāmiuela 21:10-​15.

Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Tēvita ko ʻene haó koeʻuhí ko ʻene pōtoʻí. ʻI hono kehé, naʻá ne ʻave ʻa e fakalāngilangí kia Sihova. ʻI he konga ki muʻa ʻo e saame ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá, naʻá ne tohi: “Naʻá ku kumi kia Sihova, pea naʻá ne fai mai ha tali kiate au. Naʻá ne fakahaofi au mei heʻeku ngaahi manavaheé kotoa.” (Saame 34:4) Ko ia ai, koeʻuhi ko ʻene hokosia fakafoʻituituí, naʻe lava ai ʻe Tēvita ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “ʻahiʻahiʻi ke . . . ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.” *

ʻE lava ke ke fakakaukau ki hao hokosia ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tokanga ʻa Sihová? Kapau ko ia, hiki ia ʻi lalo. Kiʻi fokotuʻu: ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fakakaukau ki ha fuʻu hokosia lahi. Feinga ke ke fakakaukau ki he fanga kiʻi tāpuaki fakaʻahó, ʻa ia ko e niʻihi ʻoku ʻikai nai ke ke faʻa fakakaukau ki ai.

․․․․․

Mahalo pē naʻe akoʻi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Kapau ko ia, ko ha tāpuaki ia. Ka, ʻoku kei fiemaʻu pē ke ke fakatupulekina ʻa e kaumeʻa fakafoʻituitui mo e ʻOtuá. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fai ia, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e fakamatala ʻi he vahe ko ení ke ne tokoniʻi koe ke ke kamata fai ia. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo.”​—Mātiu 7:7.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 24 ʻOku fakalea ʻe he Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻa e kupuʻi lea “ʻahiʻahiʻi ke . . . ʻilo” ko e “kamata o vakai,” “kumi ke ke ʻilo,” mo e “ʻi hoʻo hokosiá te ke ʻilo.”​—Paaki Motuʻa, Today’s English Version, mo e The Bible in Basic English.

KONGA TOHI TAPU TEFITO

“Fiefia ē ko kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié.”​—Mātiu 5:3.

FOKOTUʻU

Lau ha peesi pē ʻe nima ʻo e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha, pea te ke ʻosiki ia ʻi ha taʻu nai ʻe taha.

NAʻÁ KE ʻILOʻI . . . ?

Ko hoʻo lau ko ia ʻa e tohi ko ení pea tali ʻa e faleʻi Fakatohitapu ʻi aí ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻiate koe.​—Sione 6:​44.

PALANI ʻO E MEʻA KE FAÍ!

Ke maʻu ʻaonga lahi ange mei he ako Tohi Tapu fakafoʻituituí, te u ․․․․․

Ke u lotu maʻu pē, te u ․․․․․

Ko e meʻa te u saiʻia ke ʻeke ki he ongo mātuʻá fekauʻaki mo e kaveinga ko ení ko e ․․․․․

KO E HĀ HOʻO FAKAKAUKAÚ?

● ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke fakafiefia ange hoʻo ako Tohi Tapu fakafoʻituituí?

● Ko e hā ʻoku loto ai ʻa Sihova ke fanongo ki he ngaahi lotu ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá?

● ʻE lava fēfē ke ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi lotú?

[Fakamatala]

“ʻI heʻeku kei siʻi angé, naʻá ku faʻa leaʻaki ʻa e ngaahi lea tatau ʻi heʻeku lotú. ʻI he taimi ní ʻoku ou feinga ke lotu fekauʻaki mo e ngaahi poini lelei mo kovi ʻo e ʻaho taki taha. Koeʻuhi ko e ʻikai ke tatau tofu pē ha ongo ʻaho ʻe ua, ʻoku taʻofi ai heni au mei hono toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau he taimi kotoa.”​—Eve

[Puha/​Fakatātā]

 Sivisiviʻi Hoʻo Tohi Tapú

1. Fili ha fakamatala Fakatohitapu te ke saiʻia ke laú. Lotu ki ha poto ke mahinoʻi ʻa e fakamatalá.

2. Lau fakalelei ʻa e fakamatalá. ʻOua ʻe lau fakavave ia. ʻI hoʻo lau iá, sioloto atu ki he ngaahi meʻá. Ngāueʻaki hoʻo ngaahi ongó: Feinga ke sio ki he meʻa ʻoku hokó, fanongo ki he leʻo ʻo e niʻihi ʻi he talanoá, nāmuʻi ʻa e ʻeá, ʻahiʻahiʻi ʻa e meʻakaí, mo e hā fua. ʻAi ʻa e fakamatalá ke moʻui ʻi hoʻo fakakaukaú!

3. Fakakaukau ki he meʻa naʻá ke toki laú. ʻEke hifo ʻa e ngaahi fehuʻi, hangē ko ení:

● Ko e hā naʻe fakakau ai ʻe Sihova ʻa e fakamatala ko ení ʻi heʻene Folofolá?

● Ko hai ʻa e niʻihi ʻoku tuha ke faʻifaʻitaki ki aí, pea ko hai ʻa e niʻihi ʻoku nau hoko ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokangá?

● Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga ʻe lava ke u ako mei he fakamatala ko ení?

● Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakamatalá fekauʻaki mo Sihova mo e founga ʻokú ne fai ai ʻa e ngaahi meʻá?

4. Fai ha kiʻi lotu nounou kia Sihova. Tala ange kiate ia ʻa e meʻa kuó ke ako mei hoʻo ako Tohi Tapú mo e founga te ke ngāueʻaki ai ʻa e fakamatalá ʻi hoʻo moʻuí. Fakamālō maʻu pē kia Sihova ki he meʻaʻofa kuó ne ʻoatu maʻaú​—ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú!

[Fakatātā]

“Ko hoʻo folofolá ko ha tūhulu ki hoku vaʻé, mo ha maama ki hoku halá.”​—Saame 119:105.

[Puha/​Fakatātā]

Fakamuʻomuʻa ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Angé

Fuʻu femoʻuekina ke lotu? ʻIkai ha taimi ke ako ai ʻa e Tohi Tapú? ʻOku faʻa makatuʻunga eni ʻi he anga hoʻo fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa ke fakamuʻomuʻá.

ʻAhiʻahiʻi eni: Toʻo ha kane, pea faʻo ha fanga foʻi maka lalahi ki loto. Fakafonu leva ʻa e kané ʻaki ʻa e ʻoneʻone​—ʻai ke fonu ʻaupito. ʻOkú ke maʻu leva he taimí ni ha kane ʻoku fonu ʻi he ʻoneʻone mo e maka.

Sai, huaʻi ʻa e kané, kae ʻoua ʻe laku ʻa e ʻoneʻoné mo e maká. Toe fai pē ʻa e meʻa tatau mo ia ʻi ʻolungá kae kamata mei mui: Fakafonu ʻa e kané ʻaki ʻa e ʻoneʻoné, pea feinga leva ke faʻo ʻa e fanga foʻi maká ki he loto kané. ʻIkai ke nau hao? Koeʻuhí ko e ʻuluaki meʻa naʻá ke fai he taimi ní ko hono faʻo ʻa e ʻoneʻoné ki he kané.

Ko e hā ʻa e poiní? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.” (Filipai 1:​10) Kapau te ke fakamuʻomuʻa ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki hangē ko e fakafiefiá, ʻoku hā ngali ʻe ʻikai ʻaupito te ke maʻu ha taimi feʻunga ke fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé​—ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Ka ʻo kapau te ke muimui ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú, te ke maʻu ai ʻa e taimi fakatouʻosi ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá mo e fakafiefiá. ʻOku makatuʻunga kotoa eni ʻi he meʻa ʻokú ke ʻuluaki faʻo ki hoʻo kané!

[Fakatātā]

Hangē ko ha kiʻi fuʻu ʻakau fale, ko e kaumeʻa mo e ʻOtuá kuo pau ke tauhi ia kae lava ke tupulekina