Skip to content

Skip to table of contents

Ahmad Gharabli/AFP via Getty Images

HANGANAKI LEʻO!

ʻE Lava ke Fakatahataha ʻa e Ngaahi Puleʻangá ke Taʻofi ʻa e Feliuliuaki ʻa e ʻEá?—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

ʻE Lava ke Fakatahataha ʻa e Ngaahi Puleʻangá ke Taʻofi ʻa e Feliuliuaki ʻa e ʻEá?—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

 ʻI he Sāpate ʻo Nōvema 20, 2022, naʻe fakaʻosi ai ʻa e Konifelenisi ki he Feliuliuaki ʻa e ʻEá ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá COP27. Neongo naʻe fai ai ha aleapau fakahisitōlia ke fai ha tokoni fakapaʻanga ki he ngaahi fonua tuʻu laveangofuá ke nau fekuki mo e ngaahi fakatamaki tupu mei he feliuliuaki ʻa e ʻeá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokolahi heʻikai fakaleleiʻi heni ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e palopalemá.

  •   “ʻOku ou tali lelei ʻa e fili ke vaheʻi ha paʻanga ke tokoni ki he maumau tupu mei he fakatamakí,” ko e lea ia ʻa António Guterres, ko e sekelitali seniale ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá, ʻi Nōvema 19, 2022. “ʻOku hā mahino heʻikai feʻunga eni . . . Ko hotau foʻi palanité ʻoku hangē ʻoku kei ʻi he loki fakavavevavé pē.”

  •   “Ko e māmaní ʻoku tūʻulu atu ki ha fakatamaki lahi tupu mei he feliuliuaki ʻa e ʻeá.”​—Mary Robinson, palesiteni mālōlō ʻo ʻAilaní pea mo e Komisiona Māʻolunga ʻa e UN ki he Totonu ʻa e Tangatá, Nōvema 20, 2022.

 Ko e toʻutupú ʻoku tautefito ʻenau hohaʻa fekauʻaki mo e kahaʻu ʻa hotau foʻi palanité. Kae kehe, ʻe lava ke ngāue fakataha ʻa e ngaahi puleʻangá pea fakahoko ʻenau talaʻofa ke taʻofi ʻa e feliuliuaki ʻa e ʻeá? Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú?

ʻE fakatahataha ʻa e ngaahi puleʻangá pea ʻe lavameʻa?

 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú neongo ʻa e ngāue mālohi mo e ngaahi feinga loto-moʻoni ʻa e faʻahinga ʻoku kaunga ki aí, ko ha ngaʻunu pē ʻoku fai ʻe he ngaahi puleʻangá ke fakaleleiʻi ʻa e feliuliuaki ʻa e ʻeá ʻe fakangatangata. Fakatokangaʻi ha ʻuhinga ʻe ua:

  •   “Ko e meʻa ʻoku pikopikó ʻe ʻikai lava ke toe fakahangatonu.”​—Tangata Malanga 1:15.

     ʻUhingá: Ko e ngaahi puleʻangá ʻoku fakameleʻi koeʻuhí naʻe ʻikai fakataumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu pē. (Selemaia 10:23) Neongo kapau ʻe lava ke fakatahataha ʻa e ngaahi puleʻangá, heʻikai pē malava ke nau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní, ʻo tatau ai pē pe ʻe mālohi fēfē ʻenau feingá.

  •   “Ko e tangatá te nau hoko ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē, ko e kau ʻofa ki he paʻangá, . . . lotolotokehe.”​—2 Tīmote 3:2, 3.

     ʻUhingá: Naʻe tomuʻa tala tonu mātē ʻi he Tohi Tapú ko e kakai tokolahi ʻi hotau ʻahó te nau hoko ʻo siokita pea ʻikai ke nau loto-lelei ke ngāue fakataha ki he lelei fakalūkufuá.

Ko ha ʻuhinga ki ha ʻamanaki

 Kae kehe, ko e kahaʻu ʻa hotau foʻi palanité ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá. Kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá ha Pule lavameʻa ki he māmaní, ko Sīsū Kalaisi. ʻI he fekauʻaki mo iá ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú:

  •   “ʻE ʻi hono umá ʻa e founga-pule. ʻE ui ʻa hono hingoá ko Faleʻi Fakaofo, ʻOtua Māfimafi, Tamai Taʻengata, mo e ʻEiki ʻo e Melino.”​—ʻAisea 9:6, fakamatala ʻi lalo.

 Ko Sīsū ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe founga-pule fakahēvaní. (Mātiu 6:10) ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi, poto pea mo e holi ke tokangaʻi ʻa hotau foʻi palanité mo e faʻahinga ʻoku nau nofo aí. (Saame 72:12, 16) ʻI he malumalu ʻo ʻene tatakí, ko e founga-pule fakahēvani ko ení te ne fakangata ʻa e faʻahinga “ʻoku nau fakaʻauha ʻa e māmaní” pea te ne fakaleleiʻi ʻa e ʻātakai ʻo e māmaní.​—Fakahā 11:18; ʻAisea 35:1, 7.

 Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he maumau tupu mei he feliuliuaki ʻa e ʻeá, lau ʻa e kupu “Feliuliuaki ʻa e ʻEá mo Hotau Kahaʻú​—Lau ʻa e Tohi Tapú.”