Skip to content

Skip to table of contents

HANGANAKI LEʻO!

Lotú mo e Tau ʻi ʻIukalainé—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

Lotú mo e Tau ʻi ʻIukalainé—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

 Fakakaukau ki he fakamatala ko eni fekauʻaki mo e kau taki lotu tuʻu-ki-muʻa pea mo e tau ʻi ʻIukalainé:

  •   “Ko e taki ʻo e Siasi ʻOfotokisī ʻo Lūsiá, ko Pēteliake Kirill, kuo teʻeki ke ne leaʻaki ha meʻa fekauʻaki mo e ʻoho fakamālohi ʻa Lūsiá. . . . Ko e hokohoko atu ʻa hono Siasí ke fakamafola ʻa e ngaahi fakamatala fakangalilelei fekauʻaki mo ʻIukalainé kuo ngāueʻaki ia ke fakatonuhiaʻi ʻa e tau naʻe fakatupunga ʻe Putin.”​—EUobserver, Maʻasi 7, 2022.

  •   “Ko Pēteliake Kirill . . . kuó ne fakatonuhiaʻi mālohi hono ʻohofi ʻe hono fonuá ʻa ʻIukalainé ʻo pehē ko e tau ko iá ko e feinga ia ke taʻofi ʻa e angahalá.”​—AP News, Maʻasi 8, 2022.

  •   “Ko e taki ʻo e Siasi ʻOfotokisī ʻo ʻIukalainé, ko Metropolitan Epiphanius I ʻo Kyiv, naʻá ne tāpuakiʻi ʻa hono kakaí ʻi he Mōnité ke ‘faitau mo e kau sōtia ʻa Lūsiá’ . . . [Naʻá ne] toe pehē ko hono tāmateʻi ʻo e kau sōtia ʻa Lūsiá ʻoku ʻikai ko ha angahala ia.”​—Jerusalem Post, Maʻasi 16, 2022.

  •   “Ko kimautolu [ʻa e Kōsilio ʻa e Ngaahi Siasí mo e Kautaha Fakalotu ʻo ʻIukalainé (UCCRO)] ʻoku mau poupou ki he Kau Tau ʻa ʻIukalainé pea mo e kotoa ʻoku mau kau fakataha he taú, ʻoku mau tāpuakiʻi kinautolu ʻi heʻenau maluʻi ʻa ʻIukalaine mei he filí, pea mau lotu maʻanautolu.”​—Fakamatala ʻa e UCCRO, a Fepueli 24, 2022.

 Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻOku totonu ki he ngaahi lotu ʻoku nau taku ʻoku nau muimui kia Sīsū Kalaisí ke nau fakaʻaiʻai honau kau mēmipá ke ʻalu ʻi he taú? Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú?

Ko e hisitōlia ʻo e lotú ʻi he taú

 ʻOku fakahaaʻi ʻi he hisitōliá ko e lotú kuo nau faʻa makātakiʻi, fakatonuhiaʻi pe aʻu ʻo nau poupouʻi ʻa e taú lolotonga iá ʻoku nau fakangalingali ko ʻenau feinga ke maʻu ʻa e melinó. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau fakaeʻa ʻa e mālualoi ko ia ʻa e lotú. Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā mei heʻemau ʻū tohí.

ʻOku totonu ke poupouʻi ʻe he ngaahi lotu faka-Kalisitiané ʻa e taú?

 Meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.” (Mātiu 22:39) “Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí.”​—Mātiu 5:44-47.

 Fakakaukau: ʻE lava ke taukaveʻi ʻe ha lotu ʻoku nau talangofua ki he fekau ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ʻofá pea ʻi he taimi tatau ʻoku nau fakaʻaiʻai honau kau muimuí ke tāmateʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taú? Ke tali iá, lau ʻa e kupu “Kau Kalisitiane Moʻoní mo e Taú” mo e “ʻOku Malava ke ʻOfa ʻi he Filí?

 Meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū: “Ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení. Kapau ko hoku Puleʻangá ko ha konga ʻo e māmani ko ení, naʻe mei faitau ʻa ʻeku kau fakafeʻaó ke ʻoua naʻa tuku atu au.” (Sione 18:36) “Ko kinautolu kotoa ʻoku nau toʻo ʻa e heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá.”​—Mātiu 26:47-52.

 Fakakaukau: Kapau naʻe ʻikai ke faitau ʻa e kau Kalisitiané ke maluʻi ʻa Sīsū, ʻoku totonu ke nau toʻo meʻatau ʻi ha toe faʻahinga ʻuhinga? Lau ʻa e kupu “ʻOku Hoa ʻa e Taú mo e Lotu Kalisitiané?” ke sio ki he founga naʻe muimui faitōnunga ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.

Ko e hā ʻe hoko ki he ngaahi lotu ʻoku nau poupou ki he taú?

 ʻOku akoʻi mai ʻi he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻokú ne siʻaki ʻa e ngaahi lotu ʻoku nau taku ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa Sīsū kae ʻikai ke muimui ki heʻene ngaahi akonakí.​—Mātiu 7:21-23; Taitusi 1:16.

  •   Ko e tohi ʻa Fakahaá ʻoku fakahaaʻi ai ko e ʻOtuá ʻokú ne tukuakiʻi ʻa e ngaahi lotu ko iá ki he mate ʻa e “faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.” (Fakahā 18:21, 24) Ke ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá, lau ʻa e kupu “Ko Hai ʻa Pāpilone ko e Lahi?

  •   Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e ngaahi lotu kotoa ʻoku siʻaki ʻe he ʻOtuá ʻe fakaʻauha koeʻuhi ko ʻenau ngaahi ngāue koví, ʻo hangē pē ko ha ʻakau kovi ʻoku fua kovi “ʻoku tā hifo ia ʻo laku ki he afí.” (Mātiu 7:15-20) Lau ʻa e kupu “Ko e Ngataʻanga ʻo e Lotu Loí ʻOku Ofi!” ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe hoko ai ení.

Photo credits, toʻohema ki toʻomataʻu: Photo by Sefa Karacan/Anadolu Agency/Getty Images; Maxym Marusenko/NurPhoto via Getty Images

a Ko e UCCRO pe ko e Kōsilio ʻa e Ngaahi Siasí mo e Kautaha Fakalotu ʻo ʻIukalainé, ʻoku kau ki ai ʻa e siasi ʻe 15 ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e lotu ʻOfotokisií, Katolika Loma mo Kalisí, Palotisaní, mo e ngaahi lotu Fakaʻevangelioó pehē ki he Siú mo e Mosilemí.