Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 5

Tataki mei he Kakai Lalahí

Tataki mei he Kakai Lalahí

KO E HĀ ʻOKU KAU KI HE TATAKI MEI HE KAKAI LALAHÍ?

Ko e fānaú ʻoku nau fiemaʻu ʻa e kakai lalahi ʻi heʻenau moʻuí ʻa ia ʻe lava ke nau tataki mo faleʻi kinautolu. ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa, ʻokú ke ʻi he tuʻunga lelei taha ke fakahoko ʻa e ngafa ko iá; ko hono moʻoní, ko ho fatongiá ia. Neongo ia, ʻe lava ke hoko foki ʻa e kakai lalahi kehé ko ha kau faiako ki hoʻo fānaú.

KO E HĀ ʻOKU MAHUʻINGA AI ʻA E TATAKI MEI HE KAKAI LALAHÍ?

ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e toʻutupú ʻoku tātātaha ke nau feohi mo e kakai lalahí. Fakakaukau ki he meʻá ni:

  • Ko e fānaú ʻoku nau fakamoleki ʻa e lahi taha honau taimí ʻi he ʻapiakó, ʻa ia ʻoku tokolahi ange ai ʻa e fānau akó ʻi he kau faiakó mo e kakai lalahí.

  • ʻI he tuku ʻa e akó, ʻoku foki atu ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ki ʻapi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha koeʻuhi ʻoku fakatou ngāue ʻa e ongo mātuʻá.

  • Naʻe maʻu ʻi ha ako ʻe taha ʻi ʻAmelika, ko e fānau mei he taʻu 8 ki he 12 ʻoku nau fakamoleki ha ʻavalisi ʻo e houa ʻe ono nai ʻi he mītiá ʻi he ʻaho taki taha. a

Ko e tohi Hold On to Your Kids ʻoku pehē ai: “Ko e toʻutupú ʻoku nau hanga ki ha fakahinohino, faʻifaʻitakiʻanga mo e tataki ʻo ʻikai mei he faʻeé, tamaí, kau faiakó mo e kakai lalahi fua fatongia kehé . . . ka mei honau toʻumeʻá.”

FOUNGA KE TOKONAKI AI ʻA E TATAKÍ

Fakamoleki ʻa e taimi mo hoʻo fānaú.

TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPU: “Akoʻi ha kiʻi tama ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; naʻa mo e taimi te ne tupu hake ai ʻo motuʻá ʻe ʻikai te ne mavahe mei ai.”​—Palōveepi 22:6, fakamatala ʻi lalo.

ʻOku fakanatula pē ki he fānaú ke nau hanga ki heʻenau mātuʻá ki ha tataki. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he kau mataotaó naʻa mo e aʻu ʻa e fānaú ʻo taʻu hongofulu tupú, ʻoku nau hehema ke fakamahuʻingaʻi ʻa e faleʻi ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi honau toʻumeʻá. “ʻOku kei hoko pē ʻa e ngaahi mātuʻá ko e tākiekina tefito ki he fakakaukau mo e tōʻonga ʻenau kiʻi tamá mei heʻene taʻu hongofulu tupú ʻo aʻu ki heʻene fuʻu lahí,” ko e tohi ia ʻa Dr. Laurence Steinberg ʻi he tohi You and Your Adolescent. ʻOkú ne toe pehē: “ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ʻi hoʻo fakakaukaú pea fanongo ki he meʻa ʻokú ke leaʻakí, neongo kapau ʻoku ʻikai ke nau fakahaaʻi maʻu pē ia pe loto-tatau mo e meʻa kotoa.”

Ngāueʻaongaʻaki ʻa e hehema fakanatula hoʻo fānaú ke nau hanga kiate koe ki ha tatakí. Fakamoleki ʻa e taimi mo hoʻo fānaú pea vahevahe hoʻo ngaahi vakaí, meʻa ʻokú ke fakamahuʻingaʻí mo e taukeí mo kinautolu.

Kumi ha tokotaha faleʻi.

TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPU: “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto.”​—Palōveepi 13:20.

ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha tokotaha lahi ʻe hoko nai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hoʻo tokotaha taʻu hongofulu tupú? Fēfē ke ke fokotuʻutuʻu mo e tokotaha ko iá ke ne fakamoleki ha taimi mo ia? Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ke ke tuku ange ai ho mafai ko ha mātuʻá. Ka ko e fakalototoʻa mei he tokotaha lahi falalaʻanga ʻokú ke ʻiloʻí ʻe lava ke ne toe ʻoatu ha tokoni ki hoʻo kiʻi tamá. ʻI he Tohi Tapú, ko Tīmote​—naʻa mo ʻene aʻu ʻo fuʻu lahí​—naʻá ne maʻu ʻaonga lahi mei heʻene feohi mo e ʻapositolo ko Paulá, pea naʻe maʻu ʻaonga ʻa Paula mei he feohi mo Tīmoté.​—Filipai 2:20, 22.

ʻI he senituli kuo maliu atú, ko e ngaahi fāmili lahi kuo nau nofo māvahevahe, he ko e ngaahi kuí, faʻētangatá, mehikitangá pea mo e ngaahi kāingá ʻoku nau nofo ʻi ha feituʻu kehe ʻi he māmaní. Kapau ʻoku hoko moʻoni ia ʻi ho tuʻungá, feinga ke kumi ki ha kakai lalahi ʻa ia ʻoku nau maʻu ha ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke saiʻia ke ako ʻe hoʻo fānaú.

a Naʻe ʻiloʻi ʻi he akó ʻoku fakaʻavalisi ko e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku nau fakamoleki ʻa e meimei houa ʻe hiva ʻi he ʻaho taki taha ʻi he mītiá. Ko e ngaahi fika ko eni ki he fānaú mo e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku ʻikai kau ai ʻa e taimi ʻoku fakamoleki ʻi he ʻinitanetí ʻi he ʻapiakó pe ʻi hono fai ʻa e homueká.