Skip to content

TOKONI KI HE FĀMILÍ | TOʻUTUPU

Founga ke Mapuleʻi Hoʻo ʻItá

Founga ke Mapuleʻi Hoʻo ʻItá

KO E POLÉ

“Naʻá ku kaikailaʻi hoku tokouá pea tekeʻi mālohi e matapaá ʻo avangi ai ʻe he foʻi huka ʻo e matapaá ʻa e holisí. Ko e ava ko iá naʻá ne fakamanatu maʻu pē kiate au ʻeku tōʻonga hangē ha kiʻi leká.”​—Diane. a

“Naʻá ku kaikaila, ‘Ko ha tamai kovi koe!’ pea haʻaki ʻa e matapaá. Ka ki muʻa ke mapuni e matapaá, naʻá ku sio ki he mata mamahi ʻeku tamaí pea ʻi he taimi pē ko iá naʻá ku fakaʻamu naʻe ʻikai ke u leaʻaki ia.”​—Lauren.

ʻOkú ke ongoʻi tatau mo Lauren mo Diane? Kapau ko ia, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he kupu ko ení.

MEʻA ʻOKU TOTONU KE KE ʻILÓ

Ko e ʻita taʻemapuleʻí ʻokú ne maumauʻi ho ongoongó. “Naʻá ku faʻa fakakaukau ʻoku totonu pē ke tali ʻe he niʻihi kehé ʻeku faʻa fakapoʻuli vavé,” ko e lea ia ʻa Briana, ʻoku taʻu 21. “Ka naʻe kamata leva ke u fakatokangaʻi ko e kakaí ʻoku nau hangē ha valé ʻi he ʻikai ke nau mapuleʻi kinautolú, pea naʻá ku toki fakatokangaʻi​—ko au tofu pē ia ʻi he sio mai ʻa e niʻihi kehé!”

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ʻoku vave ki he ʻitá ʻokú ne fai ha meʻa ngalivale.”​—Palōveepi 14:17.

Ko e kakaí te nau lele ʻi he puna ha moʻunga afi; ʻoku pehē pē, te nau fakamamaʻo mei ha tokotaha ʻoku fakapoʻuli vave

Ko hoʻo ʻitá te ne ʻai nai ʻa e kakaí ke nau fakamamaʻo meiate koe. “ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke ke mapuleʻi ai hoʻo ʻitá,” ko e lea ia ʻa e taʻu 18 ko Daniel, “ʻoku mole leva ho ngeiá mo e fakaʻapaʻapa mei he faʻahinga ʻokú ke feohi mo iá.” ʻOku loto-tatau ki ai ʻa Elaine, ʻoku taʻu 18. “Ko e fakapoʻuli vavé ʻoku ʻikai ke fakamānako,” ko ʻene leá ia. “ʻOkú ne ʻai pē ʻa e kakaí ke nau ilifia ʻiate koe.”

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua te ke feohi mo e tangata ʻita vavé pe ʻi ai hao kaunga ki he tokotaha ʻoku hehema ke tōlilí.”​—Palōveepi 22:24.

ʻE lava ke ke fakalakalaka. “ʻOku ʻikai lava ke ke puleʻi maʻu pē ʻa e anga hono tākiekina ʻe ha tuʻunga hoʻo ongoʻí,” ko e lea ia ʻa e taʻu 15 ko Sara, “ka ʻoku lava ke ke puleʻi ʻa e founga ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke puhiʻi ki tuʻa.”

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ʻoku fakatuotuai ki he ʻitá ʻoku lelei ange ia ʻi ha tangata toʻa, pea mo e tokotaha ʻokú ne mapuleʻi ʻene ʻitá ʻi he tokotaha ʻokú ne ikunaʻi ha kolo.”​—Palōveepi 16:32.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ

Fokotuʻu ha taumuʻa. ʻI he ʻikai ke pehē, “Ko hoku natulá pē ia ʻoʻoku,” feinga ke toe lelei ange ʻi loto ʻi ha vahaʻa taimi pau​—ʻi ha māhina nai ʻe ono. Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko iá, tauhi ha lēkooti ʻo hoʻo fakalakalaká. ʻI he taimi taki taha ʻoku ʻikai ke ke mapuleʻi ai hoʻo ʻitá, tohiʻi hifo (1) meʻa naʻe hokó, (2) anga hoʻo fakafeangaí, pea (3) founga naʻá ke mei fakafeangai lelei aí​—mo e ʻuhingá. ʻAi leva ko hoʻo taumuʻá ia ke fakahāhā ʻa e fakafeangai lelei ko iá ʻi he taimi hono hoko ʻoku fakaʻitaʻi ai koe. Fokotuʻu: Muimuiʻi foki hoʻo lavameʻá! Tohi ʻo fekauʻaki mo hoʻo ongoʻi lelei ʻi he hili hono fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá.​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Kolose 3:8.

Tatali ki muʻa pea toki fai ha meʻa. ʻI he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai koe ʻe ha taha pe ko ha meʻa, ʻoua ʻe leaʻaki ʻa e fuofua meʻa ʻoku haʻu ki hoʻo fakakaukaú. ʻI hono kehé, tatali. Mihiʻi hoʻo mānavá kapau ʻoku fiemaʻu. “ʻI he taimi ʻoku ou mihiʻi ai ʻeku mānavá,” ko e lea ia ʻa e taʻu 15 ko Erik, “ʻoku fakaʻatā ai ʻa e taimi ke u fakakaukau ki muʻa ke u fai pe leaʻaki ha meʻa te u fakaʻiseʻisa ai ʻamui ange.”​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Palōveepi 21:23.

Maʻu ha vakai fakalūkufua. Ko e taimi ʻe niʻihi te ke ʻita nai koeʻuhí ʻokú ke sio pē ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e palopalemá​—ʻa e tafaʻaki ʻokú ne uesia koé. Feinga ke fakakaukau ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e talanoá. “Naʻa mo e taimi ʻoku fuʻu anga-kovi ai ʻa e kakaí,” ko e lea ia ʻa e finemui ko Jessica, “ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻuhinga ki ai ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi au ke u maʻu ha kiʻi mahino.”​—Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: Palōveepi 19:11.

Kapau ʻoku malava, mavahe mei ai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he teʻeki ke hoko ʻa e keé, mavahe mai koe.” (Palōveepi 17:14) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga Tohi Tapú, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e lelei tahá ke mavahe mei ha tuʻunga ʻe ala hoko ai ha fakatuʻutāmaki. Ko e hokó, ʻi he ʻikai ke nōfoʻi ʻi he fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó pea toe tafunaki ange hoʻo ʻitá, fai ha ngāue. “ʻOku ou fakatokangaʻi ko e fakamālohisinó ʻoku fakanonga ai ʻeku loto-mafasiá pea tokoni ke mapuleʻi ʻeku ʻitá,” ko e lea ia ha finemui ko Danielle.

Ako ke tuku ange ʻa e ʻitá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI hoʻomou hohaʻatuʻú, ʻoua ʻe faiangahala. Talanoa pē mo homou lotó, . . . pea fakalongo pē.” (Saame 4:4) Fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe hala ʻi he ongoʻi hohaʻatuʻú. Ko e fehuʻí, Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko atu aí? “Kapau ʻokú ke fakaʻatā ʻa e niʻihi kehé ke nau fakaʻitaʻi koe,” ko e lea ia ha kiʻi talavou ko Richard, “ʻokú ke fakaʻatā ai kinautolu ke nau puleʻi koe. Fēfē ke ke feinga ke hoko ʻo matuʻotuʻa pea sio fakalaka atu ʻi he meʻa ʻoku hokó?” Kapau te ke fai ia, te ke mapuleʻi ai hoʻo ʻitá kae ʻikai fakaʻatā hoʻo ʻitá ke ne puleʻi koe.

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.