Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Vīsone ‘a Sākalaiá—Anga ‘o ‘Ene Kaunga Kiate Koé

Ngaahi Vīsone ‘a Sākalaiá—Anga ‘o ‘Ene Kaunga Kiate Koé

“Mou foki mai kiate au, . . . pea te u foki atu kiate kimoutolu.”​—SĀK. 1:3.

HIVA: 6, 20

1-3. (a) ‘I he kamata ke kikite ‘a Sākalaiá, ko e hā ‘a e tu‘unga na‘e ‘i ai ‘a e kakai ‘a Sihová? (e) Ko e hā na‘e fiema‘u ai ‘e Sihova hono kakaí ke nau foki kiate iá?

KO HA takainga tohi ‘oku puna, ko ha fefine ‘i loto ‘i ha ‘ai‘anga me‘a, mo e ongo fefine na‘á na puna mai ‘i he matangí mo e kapakau hangē ko e kapakau ‘o e sitoaké. Ko e ni‘ihi eni ‘o e ngaahi vīsone fakato‘oaloto na‘e mamata ki ai ‘a Sākalaia. (Sāk. 5:1, 7-9) Ko e hā na‘e ‘oange ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi vīsone fakaofo ko ení ki he‘ene palōfitá? Ko e hā ‘a e tu‘unga na‘e ‘i ai ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he taimi ko iá? Pea ‘e lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he ngaahi vīsone ko ení ‘i he ‘ahó ni?

2 Ko e ta‘u 537 ia ki mu‘a ‘ia Kalaisí, pea ko e kakai ‘a Sihová na‘a nau fiefia ‘aupito. Na‘e tuku pōpula kinautolu ‘i Pāpilone ‘i he ta‘u lōloa ‘e 70, ka ko eni na‘a nau tau‘atāina! Na‘a nau fiefia ke foki ki Selusalema ‘o toe langa ‘a e temipalé pea lotu ai kia Sihova. ‘I he ta‘u ‘e taha ki mui ai, na‘e fakatoka ai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e fakava‘e ‘o e temipalé. Na‘e fiefia ‘aupito ‘a e kakaí, pea na‘a nau ‘kaikaila ‘o fu‘u le‘o-lahi pea na‘e ongo atu ia ki he mama‘ó.’ (‘Ēsela 3:10-13) Ka ko e fakafepaki ki he ngāue langá na‘e hoko ‘o toe mālohi ange. Na‘e hoko ai ‘a e kau ‘Isilelí ‘o mātu‘aki loto-si‘i pea tuku ‘enau langa ‘a e temipalé. ‘I hono kehé, na‘a nau tokangataha ki hono langa honau ngaahi ‘apí pea ngoue‘i ‘enau ngaahi ngoue‘angá. ‘I he ta‘u ‘e 16 mei ai, na‘e te‘eki ai pē ke ‘osi ‘a e temipale ‘o Sihová. Na‘e fiema‘u ha fakamanatu ki he kakai ‘a Sihová ke nau foki kia Sihova pea tuku ‘a e fakakaukau pē kiate kinautolú. Na‘e fiema‘u ‘e Sihova ke nau lotu ange kiate ia ‘i he faivelenga mo e loto-to‘a.

3 Ko ia ‘i he ta‘u 520, na‘e fekau‘i atu ai ‘e Sihova ‘ene palōfita ko Sākalaiá ke ne tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau manatu‘i ‘a e ‘uhinga na‘á Ne fakatau‘atāina‘i ai kinautolu mei Pāpiloné. ‘Oku mālié he ko e ‘uhinga eni ‘o e hingoa Sākalaiá “Kuo Manatu‘i ‘e Sihova.” Neongo na‘e ngalo ‘i he kau ‘Isilelí ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ma‘anautolú, na‘e kei manatu‘i pē kinautolu ‘e he ‘Otuá. (Lau ‘a e Sākalaia 1:3, 4.) Na‘e tala‘ofa ‘e Sihova te ne tokoni‘i kinautolu ke toe fakafoki ‘a e lotu ma‘á. Ka na‘á ne toe fakatokanga kiate kinautolu te ne toki tali pē ‘enau lotú kapau te nau foaki ange kiate ia ‘enau lelei tahá. Tau sivisivi‘i angé ‘a e vīsone hono ono mo hono fitu ‘a Sākalaiá. Te tau ako ai ‘a e founga ‘o hono ue‘i ‘e Sihova ‘a e kau ‘Isilelí pea mo e founga ‘e lava ke tokoni‘i ai ‘e he ongo vīsone ko ení kitautolu ‘i he ‘ahó ni.

FAKAMAAU ‘A E ‘OTUÁ KI HE FA‘AHINGA ‘OKU KAIHA‘Á

4. Ko e hā na‘e sio ki ai ‘a Sākalaia ‘i he‘ene vīsone hono onó? Ko e hā na‘e fai ai ‘a e tohi ‘i he ongo tafa‘aki fakatou‘osi ‘o e takainga tohí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni 1.)

4 Ko e vahe 5 ‘o e tohi Sākalaiá ‘oku kamata ia ‘aki ha vīsone anga-kehe. (Lau ‘a e Sākalaia 5:1, 2.) Na‘e mamata ‘a Sākalaia ki ha takainga tohi ‘oku puna ‘i he ‘eá. Ko e takainga tohí ni na‘e meimei mita ‘e 9 (fute ‘e 30) hono lōloá pea mita ‘e 4.5 (fute ‘e 15) hono fālahí. Na‘e fakaava ‘a e takainga tohí, pea na‘e hiki ai ha pōpoaki. (Sāk. 5:3) Ko hā pōpoaki mafatukituki ia ‘o e fakamaau. ‘I he kuonga mu‘á, na‘e fa‘a faitohi ai ‘a e kakaí ‘i he tafa‘aki pē ‘e taha ‘o ha takainga tohi. Ka ko e pōpoakí ni na‘e mātu‘aki mahu‘inga he na‘e fai ‘a e tohi ‘i he ongo tafa‘aki fakatou‘osi ‘o e takainga tohí.

Kuo pau ke faka‘ehi‘ehi ‘a e kau Kalisitiané mei ha fa‘ahinga kaiha‘a pē (Sio ki he palakalafi 5-7)

5, 6. ‘Oku anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo ha fa‘ahinga kaiha‘a pē?

5 Lau ‘a e Sākalaia 5:3, 4Ko e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá te nau fai ha fakamatala ki he ‘Otuá ‘i he‘enau ngaahi tō‘ongá. ‘Oku tautefito ‘ene mo‘oni eni ‘i he kakai ‘a Sihová, he ‘oku ui‘aki kinautolu ‘a hono huafá. ‘Oku nau ‘ofa kiate ia pea ‘ilo‘i ko e kaiha‘á ‘oku fakamaa‘i ai ‘a hono huafá. (Pal. 30:8, 9) ‘Oku fakakaukau nai ‘a e kakai ia ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai hala ke kaiha‘a kapau ‘oku ‘i ai ha‘anau ‘uhinga lelei ki ai. Kae tatau ai pē pe ‘oku hā ngali lelei ‘a e ‘uhingá, ko ha tokotaha ‘oku kaiha‘a ‘okú ne fakahaa‘i ko ‘ene holi mānumanú ‘oku mahu‘inga ange ia kiate ia ‘ia Sihova, ko Hono huafá, mo ‘Ene laó.

6 Na‘á ke fakatokanga‘i ‘oku pehē ‘i he Sākalaia 5:3, 4 ko e malá ‘e “hū ia ki he fale ‘o e tokotaha kaiha‘á” pea ‘e “nofo ai pē ‘i loto ‘i he fale ko iá ‘o keina ia”? Ko ia ‘oku lava ke fakae‘a ‘e Sihova peá ne fakamāu‘i ha faihala pē ‘i he lotolotonga ‘o hono kakaí. Neongo kapau ‘oku lava ke fufū ‘e ha tokotaha kaiha‘a ‘a e me‘a ‘okú ne faí mei he kau polisí, kau pule ngāué, kau mātu‘á, pe mātu‘a tauhi fānaú, he‘ikai lava ke ne fufū ia meia Sihova. ‘E fakapapau‘i ‘e he ‘Otuá ke fakae‘a ha fa‘ahinga kaiha‘a pē. (Hep. 4:13) ‘Oku tau fiefia mo‘oni ‘i he feohi mo e kakai ‘oku nau fai ‘enau lelei tahá ke hoko ‘o faitotonu “‘i he me‘a kotoa pē”!​—Hep. 13:18.

7. ‘E lava fēfē ke tau hao mei he mala ‘i he takainga tohi ‘oku puná?

7 Ko ha fa‘ahinga kaiha‘a pē ‘oku fakalotomamahi‘i ai ‘a Sihova. Ko ha lāngilangi ia kiate kitautolu ke tau ‘ilo‘i pea talangofua ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihova ‘o fekau‘aki mo e tonú pea mo e halá pea ke mo‘ui ‘i ha founga ‘oku ‘ikai ke fakamaa‘i ai ‘a hono huafá. ‘I hono fai ení te tau hao ai mei he fakamaau ‘e fai ‘e Sihova ki he kakai ‘oku ‘ikai te nau talangofua kiate iá.

FAI KI HO‘O LEÁ “I HE ‘AHO KI HE ‘AHO”

8-10. (a) Ko e hā ‘a e fuakava? (e) Ko e hā ‘a e fuakava na‘e maumau‘i ‘e Tu‘i Setekaiá.

8 Ko hono hokó, na‘e ‘oatu ‘i he takainga tohi ‘oku puná ha pōpoaki fakaefakatokanga ki he fa‘ahinga ‘oku nau fai “ha fuakava loi” ‘i he huafa ‘o e ‘Otuá. (Sāk. 5:4) Ko e fuakavá ko ha fakamatala ia ‘oku fakapapau‘i ai ‘a e mo‘oni ha me‘a pe ko ha palōmesi mafatukituki ia ke fai pe ‘ikai ke fai ha me‘a pau.

9 Ke fai ha fuakava ‘i he huafa ‘o Sihová ko ha me‘a mafatukituki ‘aupito ia. ‘Oku tau ‘ilo eni mei he me‘a na‘e hoko kia Setekaia, ko e tu‘i fakamuimui taha na‘e pule ‘i Selusalemá. Na‘e fai ‘e Setekaia ha fuakava ‘i he huafa ‘o Sihová te ne fakamo‘ulaloa ki he tu‘i ‘o Pāpiloné. Ka na‘e ‘ikai ke fai ‘a Setekaia ki he‘ene palōmesí. ‘I he ‘uhinga ko ení, na‘e pehē ai ‘e Sihova ko Setekaiá te ne “mate ‘i Pāpilone, ‘i he feitu‘u ‘oku nofo ai ‘a e tu‘i ko ia na‘á ne fakanofo ia ko e tu‘í, ‘a e tokotaha ko ‘ene fakapapaú ē na‘á ne ta‘etoka‘í pea ko ‘ene fuakavá ē na‘á ne maumau‘í.”​—‘Isi. 7:16.

10 Na‘e fai ‘e Tu‘i Setekaia ‘a ‘ene fuakavá ‘i he huafa ‘o e ‘otuá, pea na‘e ‘amanekina ‘e Sihova te ne fai ki ai. (2 Kal. 36:13) Ka na‘e maumau‘i ‘e Setekaia ‘a ‘ene palōmesí peá ne kole ki ‘Isipite ke tokoni‘i ia ke ne ‘atā mei Pāpilone. Neongo ia, na‘e ‘ikai lava ke tokoni‘i ia ‘e ‘Isipite.​—‘Isi. 17:11-15, 17, 18.

11, 12. (a) Ko e hā ‘a e palōmesi mahu‘inga taha ‘e faifai ange pea tau faí? (e) ‘Oku totonu ke fēfē ‘a e kaunga ‘etau fakatapuí ki he‘etau mo‘ui faka‘ahó?

11 Mei he me‘a na‘e hoko kia Setekaiá, ‘oku tau ‘ilo ai ‘oku fanongo mai ‘a Sihova ki he ngaahi palōmesi ‘oku tau faí. Ke fakahōifua‘i iá, kuo pau ke tau fai ki he‘etau palōmesí. (Saame 76:11) Ko e palōmesi mahu‘inga taha ‘e lava ke tau faí ko ‘etau fakatapui kia Sihova. ‘I he‘etau fakatapui kiate iá, ‘oku tau palōmesi ai te tau tauhi kiate ia ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘e hoko ‘i he‘etau mo‘uí.

12 ‘E lava fēfē ke tau fai ki he‘etau palōmesi kia Sihová? “‘I he ‘aho ki he ‘aho” ‘oku ‘i ai ai hotau ngaahi ‘ahi‘ahi lalahi mo iiki. ‘Oku tau fakahaa‘i ‘a e lahi ‘o e mālohi hotau vaha‘angatae mo Sihová ‘i he anga ‘o ‘etau fakafeangai ki he ngaahi ‘ahi‘ahi ko ení. (Saame 61:8) Ko e fakatātaá, ko e hā te ke fai kapau ‘e kamata fakamalinga atu kiate koe ha taha ‘i he ngāué pe ‘i he ‘apiakó? Te ke taliteke‘i ‘a e tokanga ko iá pea fakahāhā ‘okú ke loto ke talangofua kia Sihova? (Pal. 23:26) Pe fēfē kapau ko koe toko taha pē ‘i ho fāmilí ‘oku lotu kia Sihová? ‘Okú ke kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke hokohoko atu ‘a ho‘o tō‘onga ko ha Kalisitiané? Tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tu‘unga ‘okú ke ‘i aí, ‘okú ke fakamālō kia Sihova ‘i he ‘aho kotoa pē ‘i he‘ene ‘ofá mo ‘ene tatakí? ‘Okú ke vahe‘i ha taimi ke lau faka‘aho ai ‘a e Tohi Tapú? Ko e mo‘oni, ‘oku tau palōmesi ke fai ‘a e ngaahi me‘á ni ‘i he‘etau fakatapui ‘etau mo‘uí kia Sihová. ‘I he‘etau fakatapui kiate ia pea foaki kiate ia ‘etau lelei tahá, ‘oku tau fakahaa‘i ai kia Sihova ‘oku tau ‘ofa kiate ia pea ‘oku ‘a‘ana kitautolu. Ko ‘etau lotú ko ha founga mo‘ui ia. Pea koe‘uhi ko ‘etau faitōnunga kia Sihová, ‘okú ne tala‘ofa mai ha kaha‘u fisifisimu‘a kiate kitautolu.​—Teu. 10:12, 13.

13. Ko e hā ‘oku lava ke tau ‘ilo mei he vīsone hono ono ‘a Sākalaiá?

13 Ko e vīsone hono ono ‘a Sākalaiá ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau mahino‘i kapau ‘oku tau ‘ofa kia Sihova, he‘ikai ke tau kaiha‘a pe maumau‘i ‘etau ngaahi palōmesí. ‘Oku tau toe ‘ilo ai neongo na‘e fai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e ngaahi fehālaaki lahi, na‘e fai ‘a Sihova ki he‘ene palōmesí pea na‘e ‘ikai te ne li‘aki ‘a hono kakaí. Na‘á ne mahino‘i na‘a nau ‘i ha tu‘unga mātu‘aki faingata‘a ‘i he takatakai‘i kinautolu ‘e he ngaahi filí. ‘I he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá tonu, ‘oku ako‘i mai ai ‘e Sihova ‘oku totonu ke tau fai ki he‘etau ngaahi palōmesí. Pea ‘e lava ke tau fakapapau‘i te ne tokoni‘i kitautolu ke tau fai pehē. Ko e founga ‘e taha ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ‘e Sihová ko hono ‘omai kiate kitautolu ha ‘amanaki ki he kaha‘ú. Kuo vavé ni ke ne fakangata ‘a e fulikivanu kotoa pē ‘i he māmaní. ‘E lava ke tau lau fekau‘aki mo e ‘amanaki ko ení ‘i he vīsone hono hoko ‘a Sākalaiá.

TO‘O ‘E SIHOVA ‘A E FULIKIVANÚ

14, 15. (a) Ko e hā na‘e mamata ki ai ‘a Sākalaia ‘i he‘ene vīsone hono fitú? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni 2.) (e) Ko hai ‘a e fefine ‘i loto ‘i he ‘ai‘anga me‘á? Ko e hā na‘e sila‘i ai ‘e he ‘āngeló ‘a e ‘ai‘anga me‘á?

14 ‘I he hili ‘a e sio ‘a Sākalaia ki he takainga tohi ‘oku puná, na‘e tala ange ‘e ha ‘āngelo kiate ia: “Hanga hake.” Na‘e mamata leva ai ‘a Sākalaia ki ha ‘ai‘anga me‘a na‘e ui ko ha “efa.” (Lau ‘a e Sākalaia 5:5-8.) Ko e ‘ai‘anga me‘á na‘e ‘i ai hono tāpuni fuopotopoto na‘e ngaohi mei he pulú. ‘I hono fakaava ‘a e ‘ai‘anga me‘á, na‘e mamata ‘a Sākalaia ki ha “fefine ‘oku tangutu ‘i loto.” Na‘e fakamatala‘i ‘e he ‘āngeló kia Sākalaia ko e fefine ‘i loto ‘i he ‘ai‘anga me‘á ko “Anga-Fulikivanu.” Sioloto atu ki he ilifia ‘a Sākalaia ‘i he‘ene sio ki he feinga ‘a e fefiné ke hū ki tu‘á! Ka na‘e lī fakavave ‘e he ‘āngeló ‘a e fefiné ki loto pea sila‘i ‘a e ‘ai‘anga me‘á ‘aki ha tāpuni mamafa. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘á ni?

15 ‘Oku ‘omai ‘i he vīsone ko ení kiate kitautolu ‘a e tuipau ‘e ‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ha fulikivanu pē ke ‘i he lotolotonga ‘o hono kakaí. Kapau ‘oku ‘afio mai ‘a Sihova ki ha me‘a ‘oku kovi, te ne ngāue fakavavevave ke to‘o ia. (1 Kol. 5:13) Na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘āngeló ‘a e me‘á ni ‘i he‘ene ‘ai he taimi pē ko iá ‘a e tāpuni mamafá ki he funga ‘ai‘anga me‘á.

Na‘e tala‘ofa ‘e Sihova te ne tauhi ke ma‘a ‘a ‘ene lotú (Sio ki he palakalafi 16-18)

16. (a) Ko e hā na‘e hoko ki he ‘ai‘anga me‘á? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni 3.) (e) Ko fē na‘e ‘ave ki ai ‘e he ongo fefine ‘oku ‘i ai hona kapakaú ‘a e ‘ai‘anga me‘á?

16 Ko hono hokó, na‘e sio ‘a Sākalaia ki ha ongo fefine na‘e ‘i ai hona kapakau mālohi hangē ko e kapakau ‘o e sitoaké. (Lau ‘a e Sākalaia 5:9-11.) Ko e ongo fefiné ni na‘á na kehe ‘aupito mei he fefine fulikivanu ‘i he ‘ai‘anga me‘á. Na‘á na hiki hake ‘aki hona kapakau mālohí ‘a e ‘ai‘anga me‘a ‘oku ‘i loto ai ‘a “Anga-Fulikivanu” peá na puna mama‘o. Na‘á na ‘ave ia ki fē? Na‘á na ‘ave ‘a e ‘ai‘anga me‘á ki he “fonua ko Sainá,” ‘a ia ko Pāpilone. Ko e hā na‘á na ‘ave ai ia ki aí?

17, 18. (a) Ko e hā na‘e hoko ai ‘a Pāpilone ko e ‘feitu‘u totonu’ kia “Anga-Fulikivanu”? (e) Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ke faí?

17 Ko e kau ‘Isileli na‘e mo‘ui ‘i he ‘aho ‘o Sākalaiá na‘a nau mei mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘e hoko ai ‘a Pāpilone ko e feitu‘u totonu ke ‘ave ki ai ‘a “Anga-Fulikivanu.” Na‘a nau ‘ilo‘i ko ha fu‘u kolo fulikivanu ia na‘e fonu ‘i he ‘ulungaanga ta‘etāú mo e lotu loí. Ko Sākalaia mo e kau Siu kehe na‘e nofo aí na‘a nau feinga mālohi ‘i he ‘aho kotoa pē ke taliteke‘i ‘a ‘ene tākiekina fakapanganí. Ko ia na‘e fakapapau‘i ‘i he vīsone ko ení ‘e tauhi ‘e Sihova ke ma‘a ‘a ‘ene lotú.

18 Na‘e toe fakamanatu ‘i he vīsoné ki he kau Siú ko kinautolu foki na‘e ‘i ai honau fatongia ke tauhi ‘enau lotú ke ma‘a. He‘ikai pea ‘e ‘ikai lava ke faka‘atā ‘a e anga-fulikivanú ke ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. ‘I he ‘ahó ni, kuo ‘omai ai kitautolu ‘e Sihova ki he‘ene kautaha ma‘á, ‘a ia ‘oku tau ongo‘i ai ‘a ‘ene ‘ofá mo ‘ene malu‘í. Ko kitautolu taki taha ‘oku ‘i ai hotau fatongia ko e tokoni ke tauhi ia ke ma‘a. Kuo pau ke ‘ikai ‘i ai ha anga-fulikivanu ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a Sihová.

FAKALĀNGILANGI‘I ‘A SIHOVA ‘E HE KAKAI ‘OKU MA‘A

19. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ngaahi vīsone fakato‘oaloto ‘a Sākalaiá kiate kitautolu he ‘aho ní?

19 Ko e vīsone hono ono mo hono fitu ‘a Sākalaiá ko ha fakatokanga mafatukituki ia ki he fa‘ahinga ‘oku faikoví. He‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ke hokohoko atu ‘a e anga-fulikivanú. ‘I he tu‘unga ko ‘ene kau sevānití, kuo pau ke tau fehi‘a ‘i he anga-fulikivanú. ‘Oku toe fakapapau‘i mai ‘i he ongo vīsone ko ení kapau te tau ngāue ke fakahōifua‘i ‘a ‘etau Tamai ‘ofá, he‘ikai te ne fakamala‘ia‘i kitautolu ka te ne malu‘i mo tāpuaki‘i kitautolu. Neongo ‘e faingata‘a nai ke kei ma‘a ai pē ‘i he māmani fulikivanu ko ení, ‘i he tokoni ‘a Sihová ‘e lava ke tau lavame‘a! Ka ‘e lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘e hao atu ‘a e lotu mo‘oní? Pea ‘i he‘etau hoko ‘o ofi ange ki he fu‘u mamahi lahí, ‘oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘e malu‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene kautahá? Te tau lāulea ki he ongo fehu‘i ko ení ‘i he kupu hoko maí.