Skip to content

Skip to table of contents

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—‘I Matakesikā

Na‘a Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—‘I Matakesikā

“‘I HE‘EKU fanongo ki he ngaahi hokosia ‘a hoku ngaahi kaungāme‘a na‘e ngāue ‘i he ngaahi feitu‘u na‘e lahi ange ai ‘a e fiema‘u ‘o ha kau tāimu‘á, na‘á ku faka‘amu ai foki ke ‘ahi‘ahi‘i ‘a e fiefia ko iá,” ko e lau ia ‘a Sylviana, ko ha tāimu‘a ‘i hono ta‘u 20 tupú. “Ka,” ‘okú ne hoko atu, “na‘á ku manavahē na‘a ‘ikai te u lava‘i ‘a e ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú.”

‘E lava ke ke mahino‘i ‘a e ongo‘i na‘e fakamatala ki ai ‘a Sylviana? ‘Okú ke faka‘amu mo koe foki ke ngāue ‘i ha feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘u ‘o ha kau ngāue ki he Pule‘angá, ka ‘okú ke fifili pe ‘e faifai ange peá ke a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá? Kapau ko ia, ‘oua ‘e loto-si‘i! ‘I he tokoni ‘a Sihová, kuo lavame‘a ai ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘e laui afe ‘i hono iku‘i ‘a e ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘anga na‘á ne ta‘ofi kinautolu mei hono fakalahi atu ‘enau ngāue fakafaifekaú. Ke ‘ilo‘i ‘a e anga hono fakaava ‘e Sihova ‘a e matapā ki he ni‘ihi ‘o kinautolú, te tau ‘a‘ahi ki Matakesikā, ‘a e motu lahi taha hono fā ‘i he māmaní.

‘I he ta‘u ‘e hongofulu kuohilí, kuo ō ai ‘a e kau malanga mo e kau tāimu‘a faivelenga ‘e toko 70 tupu mei he fonua ‘e 11 * ke ngāue ‘i he feitu‘u fua lahi ko eni ‘i ‘Afiliká, ‘a ia ‘oku faka‘apa‘apa‘i ai ‘e he kakai tokolahi ‘a e Tohi Tapú. Pehē foki, kuo loto-lelei ‘a e kau malanga tokolahi ‘i he feitu‘ú ke nau hiki ke tokoni ki hono fakamafola ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá ‘i he feitu‘u kotoa ‘o e fu‘u motu lahi ko ení. Tau sio heni ke ‘ilo‘i lelei ha ni‘ihi ‘o kinautolu.

IKU‘I ‘A E MANAVAHEÉ MO E LOTO-SI‘Í

Perrine mo Louis

Ko Louis mo Perrine, ko ha ongo me‘a ‘i hona ta‘u 30 tupú, na‘á na hiki mei Falanisē ki Matakesikā. Na‘á na fakakaukau ‘i ha ngaahi ta‘u ki hano fakalahi atu ‘ena ngāue fakafaifekaú ‘i ha‘ana hiki ki muli, ka na‘e toumoua ke hiki ‘a Perrine. ‘Okú ne fakamatala: “Na‘á ku manavahē ‘i he ‘alu ki ha feitu‘u ta‘e‘iloa. Na‘á ku loto-mo‘ua fekau‘aki mo e mavahe mei homa fāmilí, fakataha‘angá, ‘apaatimení, ngaahi feitu‘u kotoa na‘á ma anga ki aí, mo ‘ema founga-tu‘uma‘u ‘i he mo‘uí. Ko hono mo‘oní, ko ‘eku ngaahi hoha‘á ‘a e fakafaingata‘a‘ia‘anga lahi taha na‘e fiema‘u ke u iku‘í.” ‘I he 2012, na‘e ma‘u ai ‘e Perrine ‘a e loto-to‘a, pea na‘á ne hiki mo Louis. Na‘e anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo ‘ena fili na‘e faí? “‘I he sio atu ki aí, ‘oku lava ke u pehē na‘e hoko ko ha hokosia fakatupu tui mālohi ‘a e sio ki he ngāue ‘a e to‘ukupu ‘o Sihová ‘i he‘ema mo‘uí.” ‘Oku pehē ‘e Louis, “Faka‘uta atu ki ai, ‘i he‘ema ‘uluaki Fakamanatu ‘i Matakesikaá, na‘e ha‘u ki ai ‘ema kau ako Tohi Tapu ‘e toko hongofulu!”

Ko e hā na‘á ne ‘oange ki he ongo me‘á ha mālohi ke na nofo ai pē ‘i hona vāhenga-ngāué ‘i he malanga hake ha palopalema? Na‘á na kōlenga kia Sihova ‘i he lotu ke ne ‘oange kiate kinaua ‘a e mālohi na‘e fiema‘u ke na lava ai ‘o kātakí. (Fil. 4:13) ‘Oku fakamatala ‘a Louis: “Na‘á ma hokosia ‘a hono tali ‘e Sihova ‘ema ngaahi lotú peá ne ‘omai ‘a e ‘nonga ‘a e ‘Otuá.’ Na‘e malava ke ma tokangataha ki he fiefia na‘á ma ma‘u ‘i he‘ema ngāué. ‘Ikai ko ia pē, ko homa ngaahi kaungāme‘a ‘i homa fonuá ‘oku nau ‘īmeili mo faitohi mai ‘o fakalototo‘a‘i kimaua ke ‘oua te ma fo‘i.”​—Fil. 4:6, 7; 2 Kol. 4:7.

Na‘e fakapale‘i lahi ‘e Sihova ‘a e kātaki na‘e fakahāhā ‘e Louis mo Perrine. “‘I ‘Okatopa 2014, na‘á ma kau ai ki he Ako Fakatohitapu Ma‘á e Ngaahi Hoa Mali Kalisitiané * ‘i Falanisē,” ko e lau ia ‘a Louis. “Ko hono ma‘u ‘a e ako ko iá ko ha me‘a‘ofa fakangalongata‘a ia meia Sihova.” ‘I he‘ena ma‘u tohi fakamo‘oni akó, na‘e fiefia ‘a e ongo me‘á ‘i hono toe vahe‘i kinaua ke na ngāue ‘i Matakesikā.

“TE MAU LAUKAU‘AKI KIMOUA!”

Nadine mo Didier

‘I he hiki ‘a Didier mo Nadine, ko ha ongo me‘a mei Falanisē ki Matakesikā ‘i he 2010, na‘á na ‘i hona ta‘u 50 tupú. ‘Oku fakamatala ‘a Didier: “Na‘á ma tāimu‘a ‘i he‘ema kei si‘i angé, peá ma ‘ohake ‘a e fānau ‘e toko tolu. ‘I he‘enau lalahí, na‘á ma fakakaukau ai pe ‘e malava ke ma ngāue ‘i muli.” ‘Oku fakahaa‘i ‘e Nadine: “Ko e fakakaukau ki he mavahe mei he‘ema fānaú na‘á ne ‘ai au ke u toumoua, ka na‘a nau tala mai: ‘Kapau te mo hiki ki muli ke ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú, te mau laukau‘aki kimoua!’ Na‘e hanga he‘enau leá ‘o fakalototo‘a‘i kimaua ke ma hiki. Neongo ‘okú ma nofo mama‘o he taimí ni mei he‘ema fānaú, ‘okú ma fiefia he ‘oku malava ke ma talanoa ‘i he taimi ki he taimi mo kinautolu.”

Kia Didier mo Nadine, ko hono ako ‘a e lea faka-Matakesikaá na‘e faingata‘a. “‘Oku ‘ikai te ma kei ta‘u 20,” ko e lea ia ‘a Nadine fakataha mo ‘ene malimali. Na‘e anga-fēfē ‘ena lavame‘á? ‘Uluakí, na‘á na kau ki ha fakataha‘anga lea faka-Falanisē. Ki mui ai, ‘i he‘ena ongo‘i kuó na maau ke ako ‘a e lea ‘a e feitu‘ú, na‘á na hiki ki he fakataha‘anga lea faka-Matakesikaá. ‘Oku pehē ‘e Nadine: “Ko e tokolahi ‘o e kakai ‘oku mau fetaulaki ‘i he ngāue fakamalangá ‘oku nau sai‘ia ke ako Tohi Tapu. ‘Oku nau fa‘a fakamālō mai ‘i he‘ema ‘a‘ahi ange kiate kinautolú. ‘I he ‘uluaki taimí, na‘á ku fakakaukau au ko ‘eku misi. ‘Oku ou sai‘ia ‘i he tāimu‘a ‘i he feitu‘u ngāue ko ení. ‘I he‘eku ‘ā hake ‘i he pongipongí, ‘oku ou pehē pē ‘iate au, ‘Me‘a fakalata mo‘oni​—te u ‘alu ‘o malanga he ‘ahó ni!’”

‘Oku malimali ‘a Didier ‘i he‘ene manatu ki he taimi na‘á ne kamata ako ai ‘a e lea faka-Matakesikaá. “Na‘á ku tataki ha fakataha ‘a e fakataha‘angá ka na‘e ‘ikai te u mahino‘i ha tali ‘e taha ‘i he ngaahi tali na‘e fai ‘e he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e me‘a pē na‘e lava ke u lea‘akí ko e ‘Mālō.’ Hili ‘eku fakamālō ki ha tuofefine ‘e taha ‘i he‘ene talí, na‘e kamata ke faka‘ilonga mai ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘i hono tu‘á ke u ‘ilo‘i na‘e hala ‘ene talí. Na‘á ku ‘oange leva ki ha tokoua ‘a ia na‘á ne ‘omai ‘a e tali totonú​—‘i ha tu‘unga, ‘ofa pē na‘e pehē.”

NA‘Á NE TALI FIEFIA ‘A E FAKAAFÉ

‘I he fakataha-lahi ‘i he 2005, na‘e sio ai ‘a Thierry mo hono uaifí ko Nadia, ‘i he tulama ko e “Tuli ki he Ngaahi Taumu‘a ‘Oku Fakalāngilangi‘i Ai ‘a e ‘Otuá.” Ko e tulama ko ia fekau‘aki mo Tīmoté na‘e a‘u ki hona lotó pea na‘e fakalahi ai ‘ena holi ke ngāue ‘i he feitu‘u na‘e fiema‘u ki ai ‘a e kau ngāue ‘o e Pule‘angá. ‘Oku pehē ‘e Thierry: “‘I he faka‘osi‘osi ‘a e tulama ko iá, lolotonga ‘emau pasipasí, na‘á ku ki‘i male‘ei atu ki hoku uaifí ‘o ‘eke ange, ‘Te ta ō ki fē?’ Na‘e pehē mai ‘e hoku uaifí na‘á ne fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a tatau.” ‘Ikai fuoloa mei ai, na‘e kamata ke na fou ‘i ha ngaahi sitepu ke a‘usia ‘a ‘ena taumu‘á. ‘Oku pehē ‘e Nadia, “Na‘á ma fakasi‘isi‘i ‘a e me‘a na‘á ma ma‘ú pea na‘e faai atu pē ‘o hao ‘a e me‘a na‘e toé ‘i ha katoleta ‘e fā!”

Taupotu ki he to‘ohemá: Nadia mo Marie-Madeleine; Taupotu ki he to‘omata‘ú: Thierry

Na‘á na tū‘uta ‘i Matakesikā ‘i he 2006 pea na‘á na fiefia ‘i he kamatá pē ‘i he‘ena ngāue fakafaifekaú. ‘Oku pehē ‘e Nadia, “Ko e kakai ‘okú ma fetaulaki mo iá ‘oku nau ‘ai ke ma fiefia lahi.”

Neongo ia, ‘i he ta‘u ‘e ono ki mui ai, na‘e fehangahangai ai ‘a e ongo me‘á mo ha faingata‘a. Ko e fa‘ē ‘a Nadia ko Marie-Madeleine, ‘a ia na‘e nofo ‘i Falanisē, na‘á ne tō ‘o fasi hono nimá pea lavea hono ‘ulú. Hili ‘a e kumi fale‘i ‘a e ongo me‘á mei he toketā ‘a Marie-Madeleine, na‘á na kole ki he‘ena fa‘eé ke ne ha‘u ‘o nofo mo kinaua ‘i Matakesikā. Neongo na‘á ne ta‘u 80 ‘i he taimi ko iá, na‘á ne tali fiefia ‘a e fakaafé. ‘Oku anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo e nofo ‘i mulí? ‘Okú ne pehē: “‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku faingata‘a ‘a e fe‘unu‘akí, ka neongo ‘a e fakangatangata ‘o ‘eku malavá, ‘oku ou ongo‘i ‘oku ou ‘aonga ‘aupito ‘i he fakataha‘angá. Pea ko e me‘a ‘okú ne ‘ai au ke u fiefia mo‘oní he ko e fokotu‘utu‘u ko eni ‘o e nofó ‘oku ‘atā ai ‘eku fānaú ke hokohoko atu ‘ena ngāue ola lelei ‘i hení.”

“NA‘Á KU ONGO‘I ‘A E TOKONI ‘A E TO‘UKUPU ‘O SIHOVÁ”

Malanga ‘a Riana ‘i he lea Tandroy

Ko Riana ko ha tokoua ia ‘oku ta‘u 20 tupu si‘i. Na‘á ne tupu hake ‘i Alaotra Mangoro, ko ha feitu‘u kelekele lelei ‘i he fakahahake ‘o Matakesikaá. Na‘e sai ‘a ‘ene akó pea na‘á ne loto ke hoko atu ki ha ako mā‘olunga ange. Kae kehe, ‘i he hili ‘ene ako Tohi Tapú, na‘e liliu ‘ene fakakaukaú. ‘Okú ne fakamatala: “Na‘á ku feinga ke faka‘osi tōmu‘a ‘a ‘eku ako ‘i he ako mā‘olungá pea na‘á ku palōmesi kia Sihova, ‘Kapau te u lava ‘i he sivi fainoló, te u kamata tāimu‘a.’” Hili ‘ene ma‘u tohi fakamo‘oni akó, na‘e fai ‘a Riana ki he‘ene palōmesí. Na‘á ne hiki ‘o nofo mo ha tokoua tāimu‘a, ma‘u ha ngāue konga-taimi, pea kamata tāimu‘a. ‘Okú ne pehē, “Ko e fili lelei taha ia kuo faifai ange peá u faí.”

Kae kehe, na‘e ‘ikai ke mahino‘i ‘e he kāinga ‘o Riana ‘a e ‘uhinga na‘e ‘ikai ai te ne hoko atu ki ha ngāue ‘i he māmaní. ‘Okú ne fakamatala: “Ko ‘eku tamaí, ko hono tehiná, mo e tehina ‘o e fa‘ē ‘a ‘eku tamaí na‘a nau faka‘ai‘ai kotoa au ke u hoko atu ki ha ako mā‘olunga ange. Ka na‘e ‘ikai te u loto ke tuku ‘i ha fa‘ahinga ‘uhinga ‘a ‘eku tāimu‘á.” ‘Ikai fuoloa mei ai, na‘e loto ‘a Riana ke ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘u ki ha kau ngāué. Ko e hā na‘e tupu mei ai ‘a e holi ko iá? ‘Okú ne fakamatala: “Na‘e hū mai ha kau kaiha‘a ki homa nofo‘angá ‘o kaiha‘asi ‘a e lahi ‘o ‘eku ‘ū me‘á. Ko e kaiha‘a ko iá na‘á ne ‘ai au ke u fakakaukauloto ki he lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ‘fa‘oaki koloa ‘i hēvaní.’ Na‘á ku fakapapau‘i ai ke ngāue mālohi ange ki hono tānaki ‘a e koloa fakalaumālié.” (Māt. 6:19, 20) Na‘á ne hiki ki he tafa‘aki taupotu taha ‘i he fakatonga ‘o e fonuá​—ko ha feitu‘u na‘e pakukā ‘i he maile ‘e 800 (kilomita ‘e 1,300) mei he feitu‘u na‘á ne nofo aí. Ko e feitu‘u ko iá ko e nofo‘anga ia ‘o e kakai Antandroy. Ko e hā na‘á ne ‘alu ai ki aí?

‘I ha māhina ki mu‘a ke hoko ‘a e kaiha‘á, na‘e kamata ako Tohi Tapu ai ‘a Riana mo e ongo tangata Antandroy. Na‘á ne ako ai ha ngaahi kupu‘i lea ‘i he‘ena leá peá ne fakakaukau atu ki he kakai Antandroy tokolahi kuo te‘eki ke a‘u kiate kinautolu ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá. ‘Okú ne pehē, “Na‘á ku lotu kia Sihova ke ne tokoni‘i au ke u hiki ki he feitu‘u na‘e lea ‘i he lea Tandroy.”

Na‘e hiki ‘a Riana, pea na‘á ne fehangahangai ‘i he taimi pē ko iá mo ha fakafaingata‘a‘ia‘anga. Na‘e ‘ikai lava ke ne ma‘u ha ngāue. Na‘e tala ange ‘e ha tangata kiate ia: “Ko e hā na‘á ke ha‘u ai ki hení? Ke ma‘u ha ngāué, ‘oku ō ‘a e kakai ‘i hení ki he feitu‘u na‘á ke ha‘u mei aí!” Hili ‘a e uike ‘e ua, na‘e mavahe ai ‘a Riana mei he feitu‘ú kuo meimei hala‘atā ha‘ane pa‘anga ke ne ma‘u ha fakataha-lahi fakavahe, mo ne fifili pe ko e hā te ne faí. ‘I he ‘aho faka‘osi ‘o e fakataha-lahí, na‘e mono‘i mai ai ‘e ha tokoua ha me‘a ki he kato ‘o e kote ‘o Riana. Ko ha pa‘anga na‘e lahi fe‘unga ke ne toe foki ai ki he feitu‘u Antandroy pea ke ne kamata ha ki‘i pisinisi fakatau iōketi. ‘Oku pehē ‘e Riana: “Na‘á ku ongo‘i ‘a e tokoni ‘a e to‘ukupu ‘o Sihová ‘i he taimi totonu. Na‘e lava ke hokohoko atu ‘eku tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘ikai te nau ma‘u ha faingamālie ke ako fekau‘aki mo Sihová!” Na‘e toe lahi foki mo e ngāue ke fai ‘i he fakataha‘angá. ‘Oku toe pehē ‘e Riana: “Na‘e vahe‘i au ke u fai ha malanga ma‘á e kakaí ‘o fakahili uike. Na‘e ako‘i au ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene kautahá.” ‘I he ‘ahó ni, ‘oku kei vahevahe atu pē ‘e Riana ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá ki he tokolahi ‘o e kakai ‘oku lea Tandroy ‘a ia ‘oku nau loto ke ako fekau‘aki mo Sihová.

“FAITĀPUEKINA IA ‘E HE ‘OTUA ‘O E MO‘ONÍ”

‘Oku fakapapau‘i mai ‘e Sihova “‘ilonga ha taha te ne kumi ki ha tāpuaki ma‘ana ‘i he māmaní ‘e faitāpuekina ia ‘e he ‘Otua ‘o e mo‘oní.” (‘Ai. 65:16) ‘I he‘etau ngāue mālohi ke iku‘i ‘a e ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘anga ‘i hono fakalahi atu ‘etau ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau hokosia ai ‘a e tāpuaki ‘a Sihová. Fakakaukau atu kia Sylviana, na‘e lave ki ai ‘i he kamata‘anga ‘o e kupu ko ení. Manatu‘i, na‘á ne manavahē na‘a ‘ikai te ne lava‘i ‘a e ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú. Ko e hā na‘á ne fakakaukau pehē aí? ‘Okú ne fakamatala: “Ko hoku va‘e to‘ohemá ‘oku nounou ange ‘aki ‘a e ‘inisi ‘e tolu mo e konga nai (senitimita ‘e 9) ‘i hoku va‘e to‘omata‘ú. Ko ia na‘á ku ketuketu mo hela‘ia vave.”

Sylviana (to‘ohema) mo Sylvie Ann (to‘omata‘u) mo Doratine ‘i hono ‘aho papitaisó

Kae kehe, ‘i he 2014, na‘e ngāue ai ‘a Sylviana mo Sylvie Ann, ko ha finemui tāimu‘a ‘i he‘ene fakataha‘angá, pea na‘á na hiki ki ha ki‘i kolo na‘e maile ‘e 53 (kilomita ‘e 85) mei hona kolo tupu‘angá. Neongo ‘a e ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘angá, na‘e hoko ‘a e misi ‘a Sylviana​—pea ko ha tāpuaki lelei mo‘oni ia na‘á ne ma‘ú! “‘I he hili ha ta‘u pē ‘e taha ‘eku ngāue ‘i hoku vāhenga-ngāue fo‘oú,” ko ‘ene fakamatalá ia, “na‘e papitaiso ‘a Doratine, ko ha fa‘ē kei si‘i ‘a ia na‘á ku ako Tohi Tapu mo ia, ‘i he‘emau ‘asemipilī fakasēketí.”

“TE U TOKONI‘I KOE”

Hangē ko e fakahaa‘i ko ia ‘a e ngaahi kupu‘i lea ‘o e tui ‘e he fa‘ahinga ko eni na‘a nau ngāue ‘i he feitu‘u na‘e lahi ange ai ‘a e fiema‘ú, ‘i he‘etau feinga mālohi ke iku‘i ha fakafaingata‘a‘ia‘anga ‘i hono fakalahi ‘etau ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau hokosia fakafo‘ituitui ai ‘a e mo‘oni ‘o e tala‘ofa ‘a Sihova ki he‘ene kau sevānití: “Te u fakaivimālohi‘i koe, ‘io, te u tokoni‘i koe.” (‘Ai. 41:10) Ko hono olá, ‘e mālohi ange ai hotau vaha‘angatae mo Sihová. ‘Ikai ko ia pē, ko hono foaki loto-lelei atu kitautolu​—‘i he feitu‘u ‘a ia ‘oku tau nofo aí pea ‘i ha fonua mulí​—‘oku teu‘i ai kitautolu ki he ngaahi ngāue fakateokalati ‘oku tatali mai kiate kitautolu ‘i he māmani fo‘oú. Hangē ko e lea ‘a Didier na‘e lave ki ai ki mu‘á, “ko e ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú ko ha ako lelei ia ki he kaha‘ú!” ‘Ofa ke kamata vave ‘a e ako ko iá ‘e ha kau ngāue loto-lelei tokolahi ange!

^ pal. 4 Ko e kau ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ange ai ‘a e fiema‘ú na‘a nau ha‘u mei Falanisē, Kānata, Kuatelupe, Lakisemipeki, Lepupilika Seki, Niu Kaletōnia, Pule‘anga Fakatahataha Pilitānia, Siamane, Suēteni, Suisalani, mo ‘Amelika.

^ pal. 8 Kuo fetongi he taimí ni ‘e he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá. Ko e kau faifekau taimi-kakato ‘oku ngāue ‘i muli ‘a ia ‘oku nau a‘usia ‘a e ngaahi fiema‘ú ‘e lava ke nau tohi kole ke kau ki he ako ko ení ‘i honau fonua tupu‘angá pe ‘i ha fonua kehe ‘a ia ‘oku fai ai ‘a e akó ‘i he‘enau leá tonu.