Skip to content

Skip to table of contents

Tohi Tapu—Ko ha Matavai Falalaʻanga ʻo e Moʻoní

Tohi Tapu—Ko ha Matavai Falalaʻanga ʻo e Moʻoní

ʻI he kotoa ʻa e hisitōliá, ko e kakai mei he ngaahi puipuituʻa kehekehe kuo nau fakakaukau ko e Tohi Tapú ko e matavai falalaʻanga ʻo e moʻoní. ʻI he ʻahó ni, kuo muimui ʻa e laui miliona ki heʻene ngaahi akonakí. Ka ko e niʻihi ʻoku nau talitekeʻi ʻa e Tohi Tapú ʻoku taʻeʻaonga pe ʻoku loi ia. Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻE lava ke ke ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he Tohi Tapú?

ʻUHINGA ʻOKU LAVA KE KE FALALA AI KI HE TOHI TAPÚ

ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻoku taau ke ke falala ki he Tohi Tapú? Fakakaukau ki ha fakatātā: Kapau ʻoku toutou tala atu ʻe ha kaumeʻa kiate koe ʻa e moʻoní ʻi ha laui taʻu, te ke fakakaukau nai kiate ia ʻoku falalaʻanga. Kuo hangē ʻa e Tohi Tapú ko ha kaumeʻa falalaʻanga, ʻokú ne toutou tala atu ʻa e moʻoní? Sio ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

Kau Hiki-Tohi Falalaʻanga

Ko e kau hiki-tohi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau faitotonu ʻaupito, pea faʻa fakahaaʻi ʻenau tōnounoú mo e fehālākí. Ko e fakatātaá, naʻe hiki ʻe he palōfita ko Sioná ʻo fekauʻaki mo ʻene talangataʻá. (Siona 1:1-3) Ko hono moʻoní, naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻene tohí ʻene fakahaaʻi ai ʻa hono tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai ke ne lave ki he founga naʻá ne fakatonutonu ai ʻene tōʻonga ko iá. (Siona 4:1, 4, 10, 11) Ko e faitotonu ʻa e kotoa ʻo e kau hiki-tohi Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻenau tokanga loto-totonu ki he moʻoní.

Ko e Moʻoni ʻAonga

ʻOku ʻomai maʻu pē ʻe he Tohi Tapú ha ngaahi faleʻi ʻaonga ki ha ngaahi meʻa pau? ʻIo ʻoku pehē. Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo hono tauhi ha vahaʻangatae lelei: “Ko ia ai, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate kimoutolú, kuo pau foki ke mou fai ia kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12) “Ko ha tali malū ʻoku lolou ai ʻa e tōlilí, ka ko ha lea fefeka ʻokú ne langaʻi ʻa e ʻitá.” (Palōveepi 15:1) ʻIo, ko e Tohi Tapú ʻoku kei tatau pē hono ʻaongá ʻi he ʻahó ni mo e ʻaho naʻe hiki aí.

Tonu Fakahisitōlia

Ko e fakatotolo ʻa e kau ʻākeolosia tokolahi ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻa e tonu ʻa e ngaahi feituʻu mo e kakai naʻe lave ki ai ʻa e Tohi Tapú. Ko ha fakatātā, fakakaukau atu ki he fakamoʻoni ʻo ha fakaikiiki siʻi pē. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻo Nehemaiá, ko e kau Tāiá (ʻa ia ko e kau Finisia mei Tāiá) naʻa nau nofo ʻi Selusalemá “naʻa nau ʻomi ʻa e ika mo e koloa kehekehe.”—Nehemaia 13:16.

ʻOku toe ʻi ai ha fakamoʻoni ke poupouʻi ʻa e veesi Tohi Tapu ko ení? ʻIo, ʻoku ʻi ai. Ko e kau ʻākeolosiá kuo nau ʻilo ha ngaahi koloa mei Finisia ʻi ʻIsilelí, ʻa ia ʻoku hā mahino ai naʻe ʻi ai ʻa e fefakatauʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo puleʻangá ko ení. ʻIkai ko ia pē, ʻi Selusalemá, ko e ngaahi toetoenga ʻo e ika mei he tahi Metiteleniané kuo keli hake ia ʻe he kau ʻākeolosiá. ʻOku tui ʻa e kau ʻākeolosiá ko e iká naʻe ʻomi ia ʻe he kau mēsianití mei ha matāfanga mamaʻo. Hili hono fakapapauʻi ʻo e fakamoʻoni ko iá naʻe fakamulitukuʻaki ʻe ha tokotaha mataotao: “Ko e fakamatala ʻi he Nehe[maia] 13:16 naʻe pehē naʻe fakatau ʻe he kau Tāiá ha ika ʻi Selusalema ʻa ia ʻoku moʻoni ʻaupito ia.”

Tonu Fakasaienisi

Ko e Tohi Tapú ko ha tohi tefito ia ki he lotú mo e hisitōliá. Ka ʻi he taimi ʻoku toe lave ai ki he ngaahi meʻa fakasaienisí, ʻoku tonu fakasaienisi ia. Sio angé ki ha fakatātā ʻe taha.

ʻI he taʻu ʻe 3,500 nai ʻi he kuohilí, naʻe pehē ʻe he Tohi Tapú ko e māmaní ʻoku tautau “ki he halaʻataá.” (Siope 26:7) ʻOku kehe ʻaupito ia mei he ngaahi talatupuʻa ko e foʻi māmaní ʻoku tētē ia ʻi ha vai pe ʻoku ʻi he tuʻa ʻo ha fuʻu fonu. Hili ha taʻu ʻe 1,100 mei hono hiki ʻa e tohi Siopé, naʻe kamata ke tui ʻa e kakaí ko e māmaní ʻoku ʻikai ke tautau ia ʻi he ʻataá noa pē; ka kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hili ai ʻa e foʻi māmaní. ʻI ha taʻu pē ʻe tolu ngeau ki muʻa ai, ʻi he 1687, naʻe pulusi ai ʻe ʻAisake Niutoni ʻene fekumi ki he kalāvité pea fakamatalaʻi ko e māmaní ʻoku pukepuke ia ʻi hono halangá ʻe ha ivi taʻehāmai. Ko e maka-maile fakasaienisi ko ení naʻe fakapapauʻi ai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻi he taʻu ʻe 3,000 tupu ki muʻa aí!

Tonu Fakaekikite

ʻOku tonu fēfē ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú? Sio angé ki ha fakatātā ʻe taha: Ko e kikite ʻa ʻAisea fekauʻaki mo e tō ʻa Pāpiloné.

Ko e Kikité: ʻI he senituli hono valu K.M., ko e tokotaha hiki-tohi Tohi Tapu ko ʻAiseá naʻá ne talaki ko Pāpiloné—ʻa ia naʻe toki hoko ki mui ko ha kolomuʻa ʻo ha ʻemipaea mālohi—ʻe ikunaʻi ia pea ʻe ʻikai toe nofoʻi. (ʻAisea 13:17-20) Naʻe toe tala ʻe ʻAisea ʻa e hingoa ʻo e tangata te ne fakahoko ení—ko Kōlesi. Naʻá ne toe fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe fai ai eni ʻe Kōlesí, pea lave ko e vaitafé ʻe “fakamātuʻu.” Pea naʻá ne toe tomuʻa tala ko e ngaahi matapā ʻo e koló ʻe tuku fakaava.—ʻAisea 44:27–45:1.

Ko Hono Fakahokó: Hili ha taʻu ʻe 200 nai mei he kikite ʻa ʻAiseá, naʻe ʻohofi ʻe ha tuʻi Pēsia ʻa Pāpilone. Ko hono hingoá? Ko Kōlesi. Koeʻuhí naʻe fuʻu faingataʻa ke hū ki Pāpilone, naʻe fakakaukau ai ʻa Kōlesi ki he Vaitafe ʻIufaletesí, ʻa ia naʻá ne takatakaiʻi ʻa e koló. Naʻe keli ai ʻe heʻene kau tangatá ha fakatafenga vai fakamanava ke ofeʻi ʻa e vaí ki ha feituʻu pelepela. Naʻe holo hifo ai ʻa e māʻolunga ʻo e vaí ʻo feʻunga ki he malava ke aʻa atu ʻa e kau tau ʻa Kōlesí ʻi he vaitafé ke aʻu ki he ʻā ʻo e koló. Ko e meʻa fakaofó, naʻe tuku fakaava ʻe he kau Pāpiloné ʻa e ngaahi matapaá naʻe hanga ki he vaitafé! Naʻe hū atu ʻa e kau tau ʻa Kōlesí ki Pāpilone ʻo fou atu ʻi he ngaahi matapā naʻe tuku fakaavá pea ikunaʻi ia.

Kae kehe, naʻe toe ʻa e fakaikiiki ʻe taha: Naʻe hoko ʻa Pāpilone ʻo ʻikai toe nofoʻi? ʻI he ngaahi senituli ʻe niʻihi, naʻe hokohoko atu pē ʻa e kakaí ke nofo ʻi ai. Ka ʻi he ʻahó ni, ko e fuʻu toetoenga ʻo Pāpiloné—ʻoku ofi ki Baghdad, ʻIulaki—ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e fakahoko kakato ʻa e ngaahi kikité. ʻIo, ʻoku falalaʻanga ʻa e Tohi Tapú naʻa mo e taimi ʻoku lave ai ki he ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú.