Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | KAU ‘ĀNGELÓ​—‘OKU NAU ‘I AI MO‘ONI? ‘UHINGA ‘OKU MAHU‘INGA AÍ

Founga ‘Oku Lava ke Tokoni Atu Ai ‘a e Kau ‘Āngeló

Founga ‘Oku Lava ke Tokoni Atu Ai ‘a e Kau ‘Āngeló

Ko e kau ‘āngelo faitōnungá ‘oku nau mātu‘aki mahu‘inga‘ia ‘i he ngaahi me‘a ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá pea ‘oku nau kau longomo‘ui ‘i hono fakahoko ‘a e finangalo ‘o Sihová. ‘I he taimi na‘e fakatupu ai ‘e he ‘Otuá ‘a e māmaní, na‘e “kalanga fiefia fakataha ai ‘a e ngaahi fetu‘u pongipongí, pea kamata kaila fakahīkihiki ai ‘a e ngaahi foha kotoa ‘o e ‘Otuá” ‘a ia ko e kau ‘āngeló. (Siope 38:4, 7) ‘I he kotoa ‘o e hisitōliá, kuo loto ‘a e kau ‘āngeló ke nau “fakasio” ki he ngaahi folofola fakaekikite ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ‘i he kaha‘ú ‘i he māmaní.​—1 Pita 1:11, 12.

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú, koe‘uhi ke fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, kuo tokonaki mai ‘e he kau ‘āngeló ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha malu‘anga ki he kau lotu mo‘oní. (Saame 34:7) Ko e fakatātaá:

  • ‘I hono faka‘auha ‘e Sihova ‘a e ongo kolo fulikivanu ko Sōtoma mo Komolá, na‘e tokoni ha ongo ‘āngelo ki he tokotaha mā‘oni‘oni ko Loté mo hono fāmilí ke nau hola.​—Sēnesi 19:1, 15-26.

  • ‘I Pāpilone ‘o e kuonga mu‘á, ‘i he taimi na‘e fakahalaia‘i ai ‘a e kau talavou Hepelū ‘e toko tolu ke nau mate ‘i he fōnise afí, na‘e hanga ‘e he ‘Otuá ‘o “fekau‘i mai ‘ene ‘āngeló ‘o ne fakahaofi ‘a ‘ene kau sevānití.”​—Taniela 3:19-28.

  • Hili ‘a e nofo ‘a e tangata mā‘oni‘oni ko Tanielá ‘i ha pō ‘e taha ‘i ha ‘ana ‘o e fanga laione fekaí, na‘á ne fakamatala na‘á ne haó koe‘uhi “na‘e fekau‘i mai ‘e [he] ‘Otuá ‘a ‘ene ‘āngeló ‘o ne tāpuni ‘a e ngutu ‘o e fanga laioné.”​—Taniela 6:16, 22.

‘Oku ma‘u ‘e he kau ‘āngeló ha hisitōlia lōloa ‘o hono tokoni‘i ‘a e kakai faitōnungá

NA‘E TOKONI‘I ‘E HE KAU ‘ĀNGELÓ ‘A E MU‘AKI FAKATAHA‘ANGA KALISITIANÉ

‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e kau mai ha kau talafekau fakae‘āngelo ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi ngāue ‘a e mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané ‘i he taimi na‘e fiema‘u ai ke fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a Sihová. Ko e fakatātaá:

  • Na‘e fakaava ‘e ha ‘āngelo ‘a e ngaahi matapā ‘o ha pilīsone peá ne tataki ‘a e kau ‘apositolo na‘e tuku pilīsoné ke hokohoko atu ‘enau malanga ‘i he temipalé.​—Ngāue 5:17-21.

  • Na‘e tataki ‘e ha ‘āngelo ‘a e ‘evangeliō ko Filipé ke ne ‘alu ‘i he hala ‘i he toafá ‘oku lele mei Selusalema ki Kesá ‘o malanga ki ha tokotaha ‘Itiopea na‘á ne ‘alu ki Selusalema ke lotu.​—Ngāue 8:26-33.

  • ‘I he taimi na‘e hoko mai ai ‘a e taimi ‘a e ‘Otuá ke hoko ‘a e fa‘ahinga ‘ikai Siú ko e kau Kalisitiané, na‘e hā ha ‘āngelo ki he ‘ōfisa fakakautau Loma ko Koliniusí ‘i ha vīsone pea tataki ia ke fekau ki he ‘apositolo ko Pitá ke ha‘u ki hono ‘apí.​—Ngāue 10:3-5.

  • ‘I he taimi na‘e tuku pilīsone ai ‘a e ‘apositolo ko Pitá, na‘e hā ha ‘āngelo kiate ia ‘o ne taki ia ki tu‘a mei he pilīsoné.​—Ngāue 12:1-11.

FOUNGA ‘OKU LAVA KE TOKONI ATU AI ‘A E KAU ‘ĀNGELÓ

‘Oku ‘ikai ha fakamo‘oni ia ‘oku ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá he taimí ni ha kau ‘āngelo ke nau tokoni‘i fakaemana ‘a e kakaí ‘i he ngaahi founga ‘oku fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú. Kae kehe, ‘i he fekau‘aki mo hotau taimí, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e ongoongo lelei ko ‘eni ‘o e Pule‘angá ‘e malanga‘i ia ‘i he kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í ko ha fakamo‘oni ki he ngaahi pule‘anga kotoa pē, pea ‘e toki hoko mai ‘a e ngata‘angá.” (Mātiu 24:14) Na‘á ke ‘ilo ‘oku fai ‘e he kau ākonga ‘a Kalaisí ‘a e ngāué ni ‘i he malumalu ‘o hono tokanga‘i ‘e ha kau ‘āngelo?

Tokoni ‘a e kau ‘āngeló ke fanongonongo ‘a e ongoongo leleí ‘i he kotoa ‘o e māmaní

‘Oku fakahaa‘i ‘e he tohi Fakahaá ‘e tokoni vēkeveke ‘a e kau ‘āngeló ki he kakaí ‘i māmani lahi ke nau ako fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá mo ‘ene taumu‘a ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Sioné: “Na‘á ku mamata ki ha toe ‘āngelo ‘e taha ‘oku puna ‘i he langí, pea na‘e ‘iate ia ‘a e ongoongo lelei ta‘engata ke talaki ki he fa‘ahinga ‘oku nofo ‘i he māmaní, ki he pule‘anga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē. Na‘á ne lea le‘o-lahi ‘o pehē: ‘Mou manavahē ki he ‘Otuá pea ‘oange kiate ia ‘a e lāngilangí, koe‘uhi kuo hoko mai ‘a e houa ‘o ‘ene fakamāú, ko ia lotu ki he Tokotaha na‘á ne ngaohi ‘a e langí pea mo e māmaní mo e tahí mo e ngaahi matavaí.’” (Fakahā 14:6, 7) ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘e he ngaahi hokosia lahi ‘i onopooni ‘a e poupou ‘oku fai ‘e he kau ‘āngeló ki he ngāue fakamalanga ‘o e Pule‘angá ‘i māmani lahí. Ko e mo‘oni, na‘a mo e taimi ‘oku fakatomala pea tafoki ai kia Sihova ha tokotaha angahala ‘e taha, ‘oku ‘i ai ‘a e “fiefia ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau ‘āngelo ‘a e ‘Otuá.”​—Luke 15:10.

Ko e hā ‘e hoko ‘i he kakato ‘a e ngāue fakamalangá? Ko e “kau tau [fakae‘āngelo] ‘i hēvaní” te nau tokoni kia Sīsū Kalaisi, ko e Tu‘i ‘o e ngaahi tu‘í, ‘i he faitau ‘i he “tau ‘o e ‘aho lahi ‘o e ‘Otua Māfimafi-Aoniú” ‘i ‘Āmaketoné. (Fakahā 16:14-16; 19:14-16) ‘E hoko ‘a e kau ‘āngelo mālohí ko e kau faifaka‘auha ‘a e fakamaau faka‘otuá ‘i hono fai ‘e he ‘Eiki ko Sīsuú ha “faisāuni ki he fa‘ahinga ko ia . . . ‘oku ‘ikai te nau talangofua ki he ongoongo lelei fekau‘aki mo hotau ‘Eiki ko Sīsuú.”​—2 Tesalonaika 1:7, 8.

Ko ia ai, fakapapau‘i ‘oku mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘a e kau ‘āngeló ‘iate koe. ‘Oku nau mātu‘aki tokanga ki ha lelei ma‘á e fa‘ahinga ‘oku nau loto ke tauhi ki he ‘Otuá, pea kuo toutou ngāue‘aki kinautolu ‘e Sihova ke fakaivimālohi‘i mo malu‘i ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘i he māmaní.​—Hepelū 1:14.

Ko ia, ko e tokotaha taki taha ‘o kitautolu ‘oku ‘i ai ha fili mahu‘inga ke ne fai. Te tau fanongo mo talangofua ki he ongoongo lelei ‘oku lolotonga fanongonongo ‘i māmani lahí? Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i ho feitu‘ú te nau fiefia ke tokoni‘i koe ke ke ma‘u ‘aonga mei he tokoni ‘ofa ‘a e kau ‘āngelo mālohi ‘a e ‘Otuá.