Skip to content

Skip to table of contents

Mo‘ui ‘i ha Kemi Hūfangá

Mo‘ui ‘i ha Kemi Hūfangá

Mo‘ui ‘i ha Kemi Hūfangá

KO E HĀ ‘oku ha‘u ki ho‘o fakakaukaú ‘i ho‘o fanongo ki he kupu‘i lea “kemi hūfangá”? Kuo faifai ange peá ke ‘a‘ahi ki ha kemi hūfanga? ‘Oku fōtunga fēfē mo‘oni ha kemi hūfanga?

‘I he taimi ‘o hono tohi ení, kuo fokotu‘u ai ‘a e ngaahi kemi hūfanga kehekehe ‘e 13 ‘i he tafa‘aki fakahihifo ‘o Tenisaniá. ‘I hono to‘o mei honau nofo‘angá ‘e he ngaahi tau fakalotofonuá, ko e kau kumi hūfanga ‘e toko 500,000 nai mei he ngaahi fonua ‘Afilika kehé na‘e tokoni‘i ‘e he pule‘anga Tenisaniá ‘i he ngāue fakataha mo e Komisiona Mā‘olunga ‘o e Kumi Hūfanga ‘a e Ngaahi Pule‘anga Fakatahatahá (UNHCR). ‘Oku fēfē ‘a e mo‘uí ‘i ha kemi?

A‘u ki he Kemí

Ko ha ta‘ahine ta‘u hongofulu tupu ko hono hingoá ko Kandida ‘okú ne fakamatala ki he me‘a na‘e hokó ‘i he taimi na‘á ne a‘u mai ai mo hono fāmilí ‘i he ngaahi ta‘u si‘i kuohilí: “Na‘a nau ‘omai kia kimautolu ha kaati me‘akai fakataha mo ha fika ID, pea na‘e vahe‘i homau fāmilí ki he kemi hūfanga Nyarugusu. Na‘a mau ma‘u ai ha fika ‘o e ‘apí mo ha fika ‘o e halá. Na‘e fakahaa‘i mai kia kimautolu ‘a e feitu‘u ke tā mei ai ‘a e ‘akau pea mo tānaki ha saafa ke ngāue‘aki ki hono langa ‘o hamau ki‘i fale. Na‘a mau ngaohi ha piliki mei he pelepelá. Na‘e ‘omai ‘e he UNHCR kia kimautolu ha ‘ufi‘ufi pelesitiki ‘a ia na‘a mau fokotu‘u ‘i he ‘ató. Ko ha ngāue lahi ia, ka na‘a mau fiefia ‘i he‘ene maau homau ki‘i ‘apí.”

Ko e kaati me‘akaí na‘e ngāue‘aki ‘i he Pulelulu hono ua kotoa pē. “‘Io, na‘a mau tu‘u laine ‘i he kenitiní ke ‘omai ‘a e ngaahi me‘akai tefito ‘oku tufa ‘e he UNHCR,” ko e hoko atu ia ‘a Kandida.

‘Oku fēfē ‘a e lisi ‘o e me‘akai faka‘aho ki ha tokotahá?

“‘Oku mau ma‘u taki taha ha ipu mahoa‘a koane ‘e 3, ipu piisi ‘e taha, mahoa‘a soia kalami ‘e 20, lolo feime‘atokoni sēpuni lalahi ‘e 2, mo e māsima kalami ‘e 10. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku mau toe ma‘u ai ha pā koa, ‘a ia kuo pau ke ngāue‘aki ia ‘i ha māhina kakato.”

Fēfē ‘a e vai ma‘á? ‘Oku ala ma‘u ia? Ko ha finemui ko hono hingoá ko Riziki ‘okú ne pehē: “‘Io, ‘oku pamu ‘a e vaí mei he ngaahi vaitafe ofi maí fakafou ‘i ha ngaahi halanga paipa ki he ngaahi fu‘u tuku‘anga vai lalahí. ‘Oku faito‘o ‘a e vaí ‘aki ‘a e chlorine ki mu‘a ke pamu ki he ngaahi tuku‘anga vai lahi ‘i he kemi taki taha. ‘Oku mau kei feinga pē ke fakalili ‘a e vaí ki mu‘a ke mau inú ke faka‘ehi‘ehi ai mei he hoko ‘o puké. ‘Oku mau fa‘a femo‘uekina mei he pongipongí ki he efiafí ‘i hono tānaki ‘a e vaí mo hono fō homau valá ‘i he ngaahi tu‘u‘anga vai ko ení. ‘Oku lava ke mau ma‘u pē ‘a e kane vai ‘e taha mo e konga ‘i he ‘aho.”

Kapau ‘oku fiema‘u ke ke faka‘uli atu ‘i he taha ‘o e ngaahi kemí, te ke fakatokanga‘i nai ai ‘a e ngaahi kinitakāteni, ngaahi lautohi si‘i, mo e ngaahi kolisi. ‘Oku a‘u nai ‘o ‘i ai ha ako ki he kakai lalahí ‘i he kemí. Ko ha ‘api polisi mo ha ‘ōfisi fakapule‘anga ‘i tu‘a pē ‘i he kemí ‘oku fakapapau‘i ai ‘oku malu mo hao ‘a e kemí. Te ke sio nai ai ki ha fu‘u māketi mo e fanga ki‘i falekoloa iiki lahi ‘a ia ‘oku lava ke ma‘u ai ‘e he kau kumi hūfangá ‘a e vesitapolo, fua‘i‘akau, ika, moa mo e ngaahi me‘akai tefito kehe. ‘Oku ha‘u ‘a e ni‘ihi ‘o e kakai ‘i he feitu‘ú ki he māketí ke fai pisinisi ai. Ka ‘oku ma‘u mei fē ‘e he kau kumi hūfangá ‘a e pa‘anga ke fakatau mai ‘aki ha me‘á? ‘Oku tō ‘e he ni‘ihi ha ki‘i ngoue vesitapolo ‘o fakatau atu hono fuá ‘i he māketí. ‘Oku fakatau atu nai ‘e he ni‘ihi ‘a e konga ‘o e mahoa‘a pe ko e piisi ‘oku nau ma‘ú, ‘o ngāue‘aki ia ko ha founga ke ma‘u mai ai ha kakano‘i manu pe fua‘i‘akau. ‘Io, ‘oku hā nai ‘a e kemí ‘o hangē ange ia ko ha fu‘u kolo lahí ‘i ha kemi. ‘Oku anga-maheni ‘aki ke sio ki he ni‘ihi ‘i he māketí ‘oku nau kakata mo ma‘u ha taimi fiefia, ‘o hangē tofu pē ko ia ne nau mei fai ‘i honau fonua tupu‘angá.

Kapau te ke tu‘u ‘i he falemahakí, ‘e tala atu nai ‘e he taha ‘o e kau toketaá kiate koe ‘oku ‘i ai ha fanga ki‘i kilīniki ‘i he kemí ‘a ia ‘oku faito‘o ai ‘a e ngaahi keisi īkí; ko e ngaahi keisi fakavavevave mo lalahí ‘oku ‘ave ia ki he falemahakí. ‘Oku hā mahino, ko e potungāue ki he kakai fefiné mo e loki fā‘ele ‘i he falemahakí ‘oku mahu‘inga ia, ‘i he fakakaukau atu ko ha kemi ‘o e kau kumi hūfanga ‘e toko 48,000, ‘e lava ke ‘i ai ‘a e fā‘ele ‘e 250 nai ‘i he māhina.

Fafanga‘i Lelei Fakalaumālie

Takatakai ‘i he kolopé, ‘oku fifili nai ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová fekau‘aki mo honau fanga tokoua fakalaumālie ‘oku nau nofo ‘i he ngaahi kemi ‘i Tenisaniá. ‘I hono fakakātoá, ‘oku nau toko 1,200 nai, ‘o fokotu‘utu‘u maau ki he ngaahi fakataha‘anga ‘e 14 mo e kulupu ‘e 3. ‘Oku nau fēfē?

Na‘e ‘i he lotolotonga ‘o e ‘uluaki ngaahi me‘a na‘e fai ‘e he kau Kalisitiane lī‘oa ko ení ‘i he‘enau ha‘u ki he kemí ‘a e kole ki ha konga kelekele ke langa ai ha Fale Fakataha‘anga. ‘E ‘ai ‘e he me‘á ni ke malava ai ‘a e kakai kumi hūfangá ke nau ‘ilo‘i ‘a e feitu‘u ke ma‘u ai ‘a e Kau Fakamo‘oní mo e feitu‘u ke ma‘u ai ‘enau ngaahi fakataha fakauiké. ‘I he kemi Lugufu, ‘oku ‘i ai ‘a e fakataha‘anga ‘e 7, mo e kau Kalisitiane longomo‘ui ko honau tokolahi fakakātoá ko e toko 659. ‘I he‘enau ngaahi fakataha ‘i he Sāpaté, ko e fakataha‘i ‘o e kau ma‘u fakataha ‘i he fakataha‘anga ko eni ‘e 7 ‘oku fa‘a toko 1,700 fakakātoa.

Ko e Kau Fakamo‘oni ‘i he ngaahi kemí kotoa ‘oku nau ma‘u ‘aonga mei he ngaahi ‘asemipilī mo e fakataha-lahi lalahi ange faka-Kalisitiané. ‘I he taimi na‘e fai ai ‘a e ‘uluaki fakataha-lahi fakavahé ‘i he kemi Lugufu, na‘e kau ki ai ‘a e toko 2,363. Na‘e fa‘u ‘e he Kau Fakamo‘oní ha vai papitaiso ‘i tu‘a pē ‘i he fai‘anga fakataha-lahí. Ko e vaí ko ha fo‘i luo ia na‘e keli ‘i he kelekelé, ‘o faliki pelesitiki koe‘uhi ke nofo ai ‘a e vaí. ‘Oku ‘omai pasikala ‘e he fanga tokouá ‘a e vaí mei ha ki‘i vaitafe ‘oku kilomita nai ‘e ua ‘a hono mama‘ó. ‘I he lita ‘e 20 ‘a e fo‘i fononga taki taha, na‘e ‘uhinga iá ko e fononga tu‘o lahi. Ko e kau kanititeiti papitaisó, na‘a nau tui ‘a e ngaahi vala taau, o tu‘u laine ki he papitaisó. ‘I hono fakakātoá, na‘e papitaiso ‘a e toko 56 ‘aki hono fakauku kakato. Ko ha faifekau taimi-kakato ‘e taha na‘e faka‘eke‘eke ‘i he fakataha-lahí na‘á ne fakamatala ‘okú ne fai ha ako Tohitapu mo e fa‘ahinga tāutaha kehekehe ‘e toko 40. Ko e toko fā ‘i he‘ene kau akó na‘e papitaiso ‘i he fakataha-lahi ko iá.

Ko e ‘ōfisi va‘a ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku fokotu‘utu‘u ai ki ha ngaahi ‘a‘ahi tu‘uma‘u ‘a e kau ‘ovasia fefononga‘akí. ‘Oku pehē ‘e ha taha ‘o kinautolu: “Ko homau fanga tokouá ‘oku nau faivelenga ‘i he ngāue fakafaifekaú. ‘Oku nau ma‘u ha fu‘u mala‘e lahi ke malanga ai, pea ‘i he fakataha‘anga ‘e taha ko e tokotaha Fakamo‘oni taki taha ‘okú ne fakamoleki ‘a e houa nai ‘e 34 ‘i he māhina ‘i he ngāue fakafaifekaú. ‘Oku fai ‘e he tokolahi ‘a e ako Tohitapu ‘e nima pe lahi ange mo e fa‘ahinga mahu‘inga‘iá. Ko ha tāimu‘a [faifekau taimi-kakato] ‘e taha na‘á ne pehē, ‘oku ‘ikai lava ke ne ma‘u ha feitu‘u lelei ange ‘i ha toe feitu‘u. Ko e kakai ‘i he kemí ‘oku nau hounga‘ia lahi ‘i he‘etau ‘ū tohí.”

‘Oku anga-fēfē ‘a e a‘u ‘a e ‘ū tohi faka-Tohitapú ki he ngaahi kemí? ‘Oku ‘omai lēlue ia ‘e he va‘á ki Kigoma, ko ha kolo ‘i he matātahi fakahahake ‘o e Vai Tanganyika. ‘Oku ma‘u ai ‘e he fanga tokouá ‘a e ‘ū tohí pea fokotu‘utu‘u ke ‘ave ‘a e ‘ū me‘á ni ki he ngaahi fakataha‘angá. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku nau haea ai ha ki‘i loli ‘o nau ‘ave tonu ai ‘a e ‘ū tohí ki he ngaahi kemí kotoa. ‘Oku fe‘unga eni mo e ‘aho nai ‘e tolu pe fā ‘i ha ngaahi hala tokakovi ‘aupito.

Tokoni Fakamatelie

Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i Falanisē, Pelisiume, mo Suisalaní kuo tautefito ‘enau ‘aonga lahi ‘i hono tokonaki ‘a e tokoni ki he kau kumi hūfanga ‘i he ngaahi kemi ko ení. Kuo ‘a‘ahi ‘a e ni‘ihi ki he ngaahi kemi ‘i Tenisaniá, ‘i hono tali ‘e he Potungāue ‘o e Ngaahi Me‘a Faka‘apí mo e UNHCR. Ko e Kau Fakamo‘oni ‘i ‘Iulopé kuo nau tānaki ‘a e ngaahi toni ‘o e hu‘akau soia, vala, sū, ngaahi tohi ako, mo e koa. Ko ngaahi me‘á ni kuo me‘a‘ofa‘aki ia ke tufaki ki he kau kumi hūfangá kotoa, ‘o fehoanaki ia mo e tefito‘i mo‘oni faka-Tohitapu: “Lolotonga ‘oku ta faingamalie ta ngaue ‘aonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ‘oku ‘i he famili ‘o e lotu.”—Kaletia 6:⁠10.

Ko e ngaahi ngāue ‘ofa fakaetangata ko ení kuo fakatupu ai ha ngaahi ola lelei ‘aupito, ‘o tokoni‘i ai ‘a e kau kumi hūfanga tokolahi. Ko e Kōmiti Kumi Hūfanga Fakakolo ‘i he taha ‘o e ngaahi kemí na‘á ne fakahaa‘i ‘a e hounga‘iá ‘i he ngaahi leá ni: “‘I hono fakafofonga ‘o homau koló fakakātoa, ‘oku mau ongo‘i lāngilangi‘ia ke lea kia kimoutolu ‘o fakamālō atu ki ho‘omou ngāue ‘ofa ‘a ia kuo fai tu‘o tolu ‘e ho‘omou kautahá . . . Kuo fakavala‘i ‘e he valá ‘a e toko 12,654 ko e kakai tangata, kakai fefine, mo e fānau masiva, pea pehē ki he fanga ki‘i pēpē toki fā‘ele‘i . . . Ko e kakai kumi hūfanga ‘i he kemi hūfanga Muyvozi ‘oku lolotonga ‘i ai ‘a e toko 37,000. Ko hono fakakātoá, ko e kakai ‘e toko 12,654 na‘e tokoni‘í pe ko e peseti ‘e 34.2 ‘o e kakaí.”

‘I he kemi ‘e taha, ko e kau kumi hūfanga ‘e toko 12,382 na‘e foaki taki taha kia kinautolu ‘a e vala kehekehe ‘e tolu, pea ko e kemi ‘e taha na‘a nau ma‘u ‘a e ngaahi tohi ako ‘e laui afe ke ngāue‘aki ‘i he kolisí pea mo e ngaahi lautohi si‘í pea ‘i he ngaahi senitā tokanga‘i ‘o e fānau īkí. Ko e ‘ōfisa fakahoko ngāue ‘a e UNHCR ‘i he taha ‘o e ngaahi feitu‘ú na‘á ne pehē: “‘Oku mau hounga‘ia lahi ki he me‘a‘ofa na‘e ma‘ú [‘i he‘ene feau] ‘a e ngaahi fiema‘u lahi ‘a e kakai ‘i he ngaahi kemi hūfangá. Ko e uta fakamuimui taha na‘e ma‘ú ko e koniteina tohi ‘e 5, ‘a ia kuo tufaki ia ‘e he‘emau ngaahi ngāue‘anga fakakoló ki he ha‘oha‘onga ‘o e kakai kumi hūfangá. . . . Mālō ‘aupito.”

Na‘a mo e ngaahi nusipepa fakalotofonuá kuo nau fakamatala ki he tokoni na‘e faí. Ko ha ‘ulu‘i ongoongo ‘i he Sunday News ‘o Mē 20, 2001, na‘e pehē ai: “Ha‘u ‘a e Vala ki he Kau Kumi Hūfanga ‘i Tenisaniá.” Ko hono pulusinga ‘o Fepueli 10, 2002, na‘e pehē ai: “Ko e kolo kumi hūfangá ‘oku nau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofá koe‘uhi ko e ni‘ihi ‘o e fānau, ‘a ia kuo nau nofo mei he akó tupu mei he ‘ikai ha valá, ‘oku nau ma‘u tu‘uma‘u he taimí ni ‘a e ngaahi kalasí.”

‘Efitu‘ua kae ‘Ikai Ta‘e‘iai ha Tokoni

Ki he tokolahi taha ‘o e kau kumi hūfangá, ‘oku fe‘unga mo e ta‘u nai ‘e taha ke hoko ai ‘o maheni mo e founga mo‘ui fo‘ou ‘i he kemí. ‘Oku nau mo‘ui ‘i he ngaahi mo‘ui faingofua. Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i he ngaahi kemi ko ení ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e lahi ‘o honau taimí ke vahevahe atu ki honau ngaahi kaungā‘api kumi hūfangá ‘a e ongoongo lelei fakafiemālie mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ko e Tohitapú. ‘Oku nau talanoa fekau‘aki mo ha māmani fo‘ou, ‘a ia ko e tokotaha kotoa “te nau tuki huotoho ‘aki ‘enau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ‘auhani ‘aki honau tao: ‘e ‘ikai ofa ha heleta ‘e ha pule‘anga ki ha pule‘anga, pea ‘e ‘ikai kei fai ha akotau.” Ko e tokotaha kotoa leva “te nau nofo taki taha ‘i hono lolo vaine, pea ‘i hono lolo fiki; ‘o ‘ikai mafakahoha‘a kinautolu ‘e ha taha—he kuo folofola ki ai ‘a e fofonga ‘o Sihova Sapaoti.” ‘Oku hā mahino, ‘i he tāpuaki ‘a e ‘Otuá ko ha māmani eni ‘e ‘ikai ha ngaahi kemi hūfanga.—Maika 4:​3, 4; Sāme 46:⁠9.

[Fakatātā ‘i he peesi 8]

Ngaahi fale ‘i he kemi Nduta

[Fakatātā ‘i he peesi 10]

Fale Fakataha‘anga Lukole (to‘omata‘ú) Papitaiso ‘i Lugufu (‘i laló)

[Fakatātā ‘i he peesi 10]

Fakataha-Lahi Fakavahe ‘i he kemi Lugufu